Tours: razlika između inačica

Koordinate: 47°23′N 0°41′E / 47.383°N 0.683°E / 47.383; 0.683
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravljene pravopisne pogreške te poveznica na služb. internetsku stranicu grada
Redak 3: Redak 3:
| ime_genitiv = Toursa
| ime_genitiv = Toursa
| slika_panorama = Loire Indre Tours1 tango7174.jpg
| slika_panorama = Loire Indre Tours1 tango7174.jpg
| veličina_slike =280px
| veličina_slike = 280px
| opis_slike = Vjećnica Toursa
| opis_slike = Vijećnica Toursa
| slika_zastava =
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_zastava_veličina =
| slika_grb =Blason tours 37.svg
| slika_grb = Blason tours 37.svg
| slika_grb_veličina =80px
| slika_grb_veličina = 80px
| nadimak =
| nadimak =
| geslo =
| geslo =
Redak 19: Redak 19:
| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info ={{ZD+X/F|FRA}}
| lokacija_info ={{ZD+X/F|FRA}}
| lokacija1_ime =Regija
| lokacija1_ime = Regija
| lokacija1_info =[[Centre (Francuska)|Centre]]
| lokacija1_info = [[Centre (Francuska)|Centre]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje_datum =
Redak 36: Redak 32:
| ime_vođe =
| ime_vođe =
| stranka_vođe =
| stranka_vođe =
| površina_ukupna =34,36 km²
| površina_ukupna = 34,36 km²
| visina = 44 - 109m
| visina = 44 - 109m
| stanovništvo_godina = 2009.
| stanovništvo_godina = 2009.
| stanovništvo =138,268
| stanovništvo = 138,268
| stanovništvo_gustoća = 4000 stanovnika/km²
| stanovništvo_gustoća = 4024 stanovnika/km²
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire =
Redak 49: Redak 45:
| poštanski_broj = 37000, 37100, 37200
| poštanski_broj = 37000, 37100, 37200
| pozivni_broj =
| pozivni_broj =
| web_stranica = <span class="plainlinks">[http://www.tours.fr tours.fr]
| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| web_stranica = [tours.fr]
| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
}}
}}
'''Tours''' je grad u središnjoj Francuskoj u [[Centre (Francuska)|regiji Centre]], u departmanu Indre-et-Loire. Centar je francuske povijesne regije Touraine. Tours je najveći grad u [[Centre (Francuska)|regiji Centre]], ali nije administrativno središte regije, već je to drugi po veličini grad [[Orléans]]. Po podacima iz [[2009.]] godine broj stanovnika u mjestu je bio 138,268, a u širem gradskom području 546,105. Smješten je na donjem toku rijeke [[Loire]], između [[Orléansa]] i atlantske obale. Na jugu grada protječe rijeka [[Cher]]. Regija oko Tursa je poznata po vinima i lokalnom govoru koji je najbliži standardnom francuskom jeziku.<ref name="Jezik">[http://www.practical-tours.fr/ Jezik] Objavljeno 2. svibnja 2013., pristupljeno (29. travnja 2014.)</ref>
'''Tours''' je grad u središnjoj Francuskoj, u [[Centre (Francuska)|regiji Centre]], prefektura departmana [[Indre-et-Loire]]. Centar je francuske povijesne regije Touraine. Tours je najveći grad u [[Centre (Francuska)|regiji Centre]], ali nije administrativno središte regije, već je to drugi po veličini grad [[Orléans]]. Po podacima iz [[2009.]] godine broj stanovnika u gradskoj općini je bio 138.268, dok je gradska aglomeracija imala 345.575 stanovnika. Smješten je na donjem toku rijeke [[Loire]], između [[Orléans]]a i atlantske obale. Na jugu grada protječe rijeka [[Cher]]. Regija oko Toursa je poznata po vinima i lokalnom govoru koji je najbliži standardnom francuskom jeziku.<ref name="Jezik">[http://www.practical-tours.fr/ Jezik] Objavljeno 2. svibnja 2013., pristupljeno (29. travnja 2014.)</ref>


== Povijest ==
== Povijest ==


U vrijeme prije dolaska Rimljana ovdje je živjelo keltsko pleme po kojima je grad dobio današnje ime. Rimski grad na ovom mjestu se zvao Caesarodunum (Cezarovo brdo) ili Urbs Turonum. U [[3. stoljeće|3. stoljeću]] [[Sveti Gracijan]] je postao prvi biskup Toura. [[Sveti Martin]], koji je [[372.]] posvećen za trećeg biskupa, prenio je moći [[Svetog Gracijana]] u gradsku katedralu. Grob [[Sveti Martin|Svetog Martina]] je od vremena [[Merovinzi|Merovinga]] bilo omiljeno hodočasničko mjesto s posebnim simboličnim značajem. U [[6. stoljeće|6. stoljeću]] biskup [[Sveti Grgur iz Toursa| Gregor od Toursa]] opisao je "Povijest Franaka" (''Historia Francorum''). [[Karlo Martel]] je [[732.]] pobijedio [[Mauri|Maure]] na području između Toursa i [[Poitiers]]a ([[Bitka kod Poitiersa]]), i time trajno otklonio islamsku opasnost od zapadne Europe.
U vrijeme prije dolaska Rimljana ovdje je živjelo keltsko pleme po kojemu je grad dobio današnje ime. Rimski grad na ovom mjestu se zvao Caesarodunum (Cezarovo brdo) ili Urbs Turonum. U [[3. stoljeće|3. stoljeću]] [[Sveti Gracijan]] je postao prvi biskup Toursa. [[Sveti Martin]], koji je [[372.]] posvećen za trećeg biskupa, prenio je moći [[Svetog Gracijana]] u gradsku katedralu. Grob [[Sveti Martin|Svetog Martina]] je od vremena [[Merovinzi|Merovinga]] bilo omiljeno hodočasničko mjesto s posebnim simboličkim značajem. U [[6. stoljeće|6. stoljeću]] biskup [[Sveti Grgur iz Toursa| Gregor od Toursa]] opisao je "Povijest Franaka" (''Historia Francorum''). [[Karlo Martel]] je [[732.]] pobijedio [[Mauri|Maure]] na području između Toursa i [[Poitiers]]a ([[Bitka kod Poitiersa]]), i time trajno otklonio islamsku opasnost od zapadne Europe.
Od doba [[Karolinzi|Karolinga]] (od [[751.]]) Tours je bio centar grofovije Tourene. [[Vikinzi]] su [[853.]] i [[903.]] opljačkali grad. Od [[1044.]] grad je pripadao Anžujskoj grofoviji. Kada su [[1154.]] [[Dinastija Anjou-Plantagenet|Plantageneti]] postali kraljevi [[Engleska|Engleske]], Tourena je postala dio Anžujskog carstva. Francuski [[Filip II., kralj Francuske|kralj Filip II.]] je [[1203.]] zauzeo grad Tours i okolinu. [[Luj XI., kralj Francuske|Kralj Luj XI.]] je podigao tvrđavu zapadno od Tuorsa koja je služila kao pomoćna kraljevska rezidencija. Sve do sredine [[16. stoljeće|16. stoljeća]] ovdje su redovito boravili kralj i dvorjani. Tours je doživio ekonomski procvat dijelom i zbog proizvodnje svile, koja je započeta u doba [[Franjo I., kralj Francuske|kralja Franje I.]] Kasnije se dvor preselio u [[Pariz]] i [[Versailles]], tako da je značaj Toursa opao. Industrijalizaciji Tuorsa je doprinijela izgradnja željezničke pruge [[1845.]] [[Komunistička partija Francuske]] osnovana je [[1920.]] na kongresu u Toursu. Grad su [[1940.]] zauzeli Nijemci. Saveznici su [[1944.]] bombardirali strateški važan most na [[Loara|Loari]] u Toursu i pritom teško oštetili grad. Poslijeratni gradonačelnik [[Jean Royer]] je tijekom svoje 36-o godišnje vlasti uspio obnoviti povijesni centar grada. Istovremeno je izgrađena industijska oblast grada na jugu, na obalama rijeke [[Cher]]. Sveučilište ''François Rabelais'' je otvoren u Toursu [[1970.]] i to u centru grada na obali [[Loara|Loire]].
Od doba [[Karolinzi|Karolinga]] (od [[751.]]) Tours je bio centar grofovije Touraine. [[Vikinzi]] su [[853.]] i [[903.]] opljačkali grad. Od [[1044.]] grad je pripadao Anžuvinskoj grofoviji. Kada su [[1154.]] [[Dinastija Anjou-Plantagenet|Plantageneti]] postali kraljevi [[Engleska|Engleske]], pokrajina Touraine je postala dio Anžuvinskog carstva. Francuski [[Filip II., kralj Francuske|kralj Filip II.]] je [[1203.]] zauzeo grad Tours i okolicu. [[Luj XI., kralj Francuske|Kralj Luj XI.]] je podigao tvrđavu zapadno od Toursa koja je služila kao pomoćna kraljevska rezidencija. Sve do sredine [[16. stoljeće|16. stoljeća]] ovdje su redovito boravili kralj i dvorjani. Tours je doživio ekonomski procvat dijelom i zbog proizvodnje svile, koja je započeta u doba [[Franjo I., kralj Francuske|kralja Franje I.]] Kasnije se dvor preselio u [[Pariz]] i [[Versailles]], tako da je značaj Toursa opao. Industrijalizaciji Toursa je doprinijela izgradnja željezničke pruge [[1845.]] [[Komunistička partija Francuske]] osnovana je [[1920.]] na kongresu u Toursu. Grad su [[1940.]] zauzeli Nijemci. Saveznici su [[1944.]] bombardirali strateški važan most na [[Loire]]i u Toursu i pritom teško oštetili grad. Poslijeratni gradonačelnik [[Jean Royer]] je tijekom svoje 36-godišnje vlasti uspio obnoviti povijesni centar grada. Istovremeno je izgrađena industijski dio grada na jugu, na obalama rijeke [[Cher]]. Sveučilište ''François Rabelais'' je otvoreno u Toursu [[1970.]] i to u centru grada na obali [[Loire]].


== Poznate osobe ==
== Poznate osobe ==
Redak 90: Redak 75:
== Izvori ==
== Izvori ==
{{Izvori}}
{{Izvori}}
[[Kategorija:Gradovi u Francuskoj]]
[[Kategorija: Gradovi u Francuskoj]]

Inačica od 6. ožujka 2017. u 01:43

Tours
Vijećnica Toursa
Vijećnica Toursa
Vijećnica Toursa
Grb Toursa
Grb
Koordinate: 47°23′N 0°41′E / 47.383°N 0.683°E / 47.383; 0.683
Država Francuska
Regija Centre
Četvrti općine
Vlast
 - Gradonačelnik
Površina
 - Ukupna 34,36 km²
Visina 44 - 109m
Stanovništvo (2009.)
 - Grad 138,268
 - Gustoća 4024 stanovnika/km²
Vremenska zona GMT (UTC+0)
 - Ljeto (DST) BST (UTC+1)
Poštanski broj 37000, 37100, 37200
Službena stranica tours.fr

Tours je grad u središnjoj Francuskoj, u regiji Centre, prefektura departmana Indre-et-Loire. Centar je francuske povijesne regije Touraine. Tours je najveći grad u regiji Centre, ali nije administrativno središte regije, već je to drugi po veličini grad Orléans. Po podacima iz 2009. godine broj stanovnika u gradskoj općini je bio 138.268, dok je gradska aglomeracija imala 345.575 stanovnika. Smješten je na donjem toku rijeke Loire, između Orléansa i atlantske obale. Na jugu grada protječe rijeka Cher. Regija oko Toursa je poznata po vinima i lokalnom govoru koji je najbliži standardnom francuskom jeziku.[1]

Povijest

U vrijeme prije dolaska Rimljana ovdje je živjelo keltsko pleme po kojemu je grad dobio današnje ime. Rimski grad na ovom mjestu se zvao Caesarodunum (Cezarovo brdo) ili Urbs Turonum. U 3. stoljeću Sveti Gracijan je postao prvi biskup Toursa. Sveti Martin, koji je 372. posvećen za trećeg biskupa, prenio je moći Svetog Gracijana u gradsku katedralu. Grob Svetog Martina je od vremena Merovinga bilo omiljeno hodočasničko mjesto s posebnim simboličkim značajem. U 6. stoljeću biskup Gregor od Toursa opisao je "Povijest Franaka" (Historia Francorum). Karlo Martel je 732. pobijedio Maure na području između Toursa i Poitiersa (Bitka kod Poitiersa), i time trajno otklonio islamsku opasnost od zapadne Europe. Od doba Karolinga (od 751.) Tours je bio centar grofovije Touraine. Vikinzi su 853. i 903. opljačkali grad. Od 1044. grad je pripadao Anžuvinskoj grofoviji. Kada su 1154. Plantageneti postali kraljevi Engleske, pokrajina Touraine je postala dio Anžuvinskog carstva. Francuski kralj Filip II. je 1203. zauzeo grad Tours i okolicu. Kralj Luj XI. je podigao tvrđavu zapadno od Toursa koja je služila kao pomoćna kraljevska rezidencija. Sve do sredine 16. stoljeća ovdje su redovito boravili kralj i dvorjani. Tours je doživio ekonomski procvat dijelom i zbog proizvodnje svile, koja je započeta u doba kralja Franje I. Kasnije se dvor preselio u Pariz i Versailles, tako da je značaj Toursa opao. Industrijalizaciji Toursa je doprinijela izgradnja željezničke pruge 1845. Komunistička partija Francuske osnovana je 1920. na kongresu u Toursu. Grad su 1940. zauzeli Nijemci. Saveznici su 1944. bombardirali strateški važan most na Loirei u Toursu i pritom teško oštetili grad. Poslijeratni gradonačelnik Jean Royer je tijekom svoje 36-godišnje vlasti uspio obnoviti povijesni centar grada. Istovremeno je izgrađena industijski dio grada na jugu, na obalama rijeke Cher. Sveučilište François Rabelais je otvoreno u Toursu 1970. i to u centru grada na obali Loire.

Poznate osobe

Gradovi prijatelji

Izvori

  1. Jezik Objavljeno 2. svibnja 2013., pristupljeno (29. travnja 2014.)