Ivan Krstitelj Birling: razlika između inačica
pogreška |
m manja dopuna životopisa i dodavanje izvora koji to potvrđuje |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Ivan Krstitelj Birling''' ([[Zagreb]], [[31. svibnja]], [[1775.]] – Zagreb, [[24. ožujka]], [[1852.]]) [[Hrvati|hrvatski]] ([[kajkavsko narječje|kajkavski]]) je prevoditelj i pisac. |
'''Ivan Krstitelj Birling''' ([[Zagreb]], [[31. svibnja]], [[1775.]] – Zagreb, [[24. ožujka]], [[1852.]]) [[Hrvati|hrvatski]] ([[kajkavsko narječje|kajkavski]]) je prevoditelj i pisac. |
||
Rođen je ocu Đuru Pirlinu (ili ''Pirling'') i majci Agnezi Poljak. Studirao je u zagrebačkom Sjemeništu. Zaređen je za svećenika [[1798.]] godine. Najprije je bio kaplan u [[Brdovec|Brdovcu]] kod Zagreba, od svibnja [[1799.]] pomoćni svećenik u [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|zagrebačkoj crkvi sv. Marka]] i uz to bio kateheta u narodnim učionicama. [[1826.]] godine postao je začasni [[Čazma|čazmanski]] kanonik, zatim zagrebački kanonik, od [[1835.]] godine [[Kalnik|kalnički]] arhiđakon, od [[1839.]] godine arhiđakon zagrebačke katedrale. Od [[1842.]] godine čazmanski prepozit, a [[1848.]] [[skopljan]]ski naslovni biskup. Bio je prisjednik zagrebačkoga i križevačkoga županijskog suda i upravitelj ubožnice u Zagrebu [[1830.]]–[[1832.]] godine. |
Rođen je ocu Đuru Pirlinu (ili ''Pirling'') i majci Agnezi Poljak. Pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb|Zagrebu]] koju je završio 1792. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95772-0-7, str. 904</ref> Studirao je u zagrebačkom Sjemeništu. Zaređen je za svećenika [[1798.]] godine. Najprije je bio kaplan u [[Brdovec|Brdovcu]] kod Zagreba, od svibnja [[1799.]] pomoćni svećenik u [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|zagrebačkoj crkvi sv. Marka]] i uz to bio kateheta u narodnim učionicama. [[1826.]] godine postao je začasni [[Čazma|čazmanski]] kanonik, zatim zagrebački kanonik, od [[1835.]] godine [[Kalnik|kalnički]] arhiđakon, od [[1839.]] godine arhiđakon zagrebačke katedrale. Od [[1842.]] godine čazmanski prepozit, a [[1848.]] [[skopljan]]ski naslovni biskup. Bio je prisjednik zagrebačkoga i križevačkoga županijskog suda i upravitelj ubožnice u Zagrebu [[1830.]]–[[1832.]] godine. |
||
Radio je u planu [[Maksimilijan Vrhovac|biskupa Vrhovca]] za kajkavsko [[Sveto pismo]]. Njegovi tovariši su bili: [[Ivan Rupert Gusić]], [[Antun Vranić]], [[Štefan Korolija]] i [[Ivan Nepomuk Labaš]]. Podatci Birlingu pripisujeju kajkavski prijevod [[Poslanica Filipljanima|Poslanicea Filipljanima]]. Pisao je i misu prema [[latinski jezik|latinskom]] i prema [[grčki jezik|grčkom]] obredu. Pisao je i kajkavske molitve i obrede za bolesne i umiruće, pouk o krštenju i drugim sakramentima, te propovijedi. Ima kajkavski molitvenik ''Molitvena knyisicza'' ([[1832.]]). Najveće njegovo djelo je ''Nova zkup szlosena zagrebechka szokachka kniga'' ([[1813.]]), kajkavska kuharica. |
Radio je u planu [[Maksimilijan Vrhovac|biskupa Vrhovca]] za kajkavsko [[Sveto pismo]]. Njegovi tovariši su bili: [[Ivan Rupert Gusić]], [[Antun Vranić]], [[Štefan Korolija]] i [[Ivan Nepomuk Labaš]]. Podatci Birlingu pripisujeju kajkavski prijevod [[Poslanica Filipljanima|Poslanicea Filipljanima]]. Pisao je i misu prema [[latinski jezik|latinskom]] i prema [[grčki jezik|grčkom]] obredu. Pisao je i kajkavske molitve i obrede za bolesne i umiruće, pouk o krštenju i drugim sakramentima, te propovijedi. Ima kajkavski molitvenik ''Molitvena knyisicza'' ([[1832.]]). Najveće njegovo djelo je ''Nova zkup szlosena zagrebechka szokachka kniga'' ([[1813.]]), kajkavska kuharica. |
||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
Inačica od 6. ožujka 2017. u 19:48
Ivan Krstitelj Birling (Zagreb, 31. svibnja, 1775. – Zagreb, 24. ožujka, 1852.) hrvatski (kajkavski) je prevoditelj i pisac.
Rođen je ocu Đuru Pirlinu (ili Pirling) i majci Agnezi Poljak. Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1792. godine.[1] Studirao je u zagrebačkom Sjemeništu. Zaređen je za svećenika 1798. godine. Najprije je bio kaplan u Brdovcu kod Zagreba, od svibnja 1799. pomoćni svećenik u zagrebačkoj crkvi sv. Marka i uz to bio kateheta u narodnim učionicama. 1826. godine postao je začasni čazmanski kanonik, zatim zagrebački kanonik, od 1835. godine kalnički arhiđakon, od 1839. godine arhiđakon zagrebačke katedrale. Od 1842. godine čazmanski prepozit, a 1848. skopljanski naslovni biskup. Bio je prisjednik zagrebačkoga i križevačkoga županijskog suda i upravitelj ubožnice u Zagrebu 1830.–1832. godine.
Radio je u planu biskupa Vrhovca za kajkavsko Sveto pismo. Njegovi tovariši su bili: Ivan Rupert Gusić, Antun Vranić, Štefan Korolija i Ivan Nepomuk Labaš. Podatci Birlingu pripisujeju kajkavski prijevod Poslanicea Filipljanima. Pisao je i misu prema latinskom i prema grčkom obredu. Pisao je i kajkavske molitve i obrede za bolesne i umiruće, pouk o krštenju i drugim sakramentima, te propovijedi. Ima kajkavski molitvenik Molitvena knyisicza (1832.). Najveće njegovo djelo je Nova zkup szlosena zagrebechka szokachka kniga (1813.), kajkavska kuharica.
Izvori
- ↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95772-0-7, str. 904
Vanjske poveznice
Viri
- Alojz Jembrih: Još o "Vrhovčevoj Bibliji," Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju, Krapina 2010.