Enes Čengić: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 23: Redak 23:


== Nagrade ==
== Nagrade ==
Dobitnik je brojnih priznanja i dviju nagrada za životno djelo. Posthumno je 2007. odlikovan i najvišim hrvatskim državnim odlikovanjem za zasluge u kulturi – [[Red Danice Hrvatske|Redom Danice Hrvatske]] s likom Marka Marulića.
Dobitnik je brojnih priznanja i dviju nagrada za životno djelo. 1966. je godine dobio [[Šestotravanjska nagrada Grada Sarajeva|Šestotravanjsku nagradu Grada Sarajeva]].<ref name="DOB">[http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=51 Dobitnici Šestoaprilske nagrade od 1956. godine do danas] (bošnjački jezik)</ref> Posthumno je 2007. odlikovan i najvišim hrvatskim državnim odlikovanjem za zasluge u kulturi – [[Red Danice Hrvatske|Redom Danice Hrvatske]] s likom Marka Marulića.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_07_68_2074.html Narodne novine 68/2007.] ''Odluka o odlikovanju Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi'', 2. srpnja 2007. (pristupljeno 6. ožujka 2017.)</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}


{{GLAVNIRASPORED:Čengić, Enes}}
{{GLAVNIRASPORED:Čengić, Enes}}

Inačica od 6. ožujka 2017. u 22:28

Enes Čengić (Foča, 4. travnja 1926.Zagreb, 17. kolovoza 1994.), hrvatski književnik i publicist, član Društva hrvatskih novinara, porijeklom iz vrlo stare bosanske plemićke obitelji.

Životopisi

Rođen u Foči. Građansku školu završio u Foči, Tehničku u Sarajevu. Počeo pisati kao vanjski suradnik sarajevskog Oslobođenja.

Kao zagrebački dopisnik Oslobođenja od 1955., a potom i direktor te novinske izdavačke kuće za Hrvatsku i Sloveniju, zapažen po reportažama, komentarima, putopisima i intervjuima s istaknutim ličnostima kulturnog i javnog života. Surađivao je u dnevnicima Vjesniku, Večernjem listu, Delu, Politici, Večernjim novostima, u tjednicima Danas, Svijet, NIN i dr., te u radijskim, a i televizijskim emisijama, u nekima kao scenarist i pripovjedač.

Kao fotokroničar pak snimio je veliku zbirku portreta znamenitih suvremenika i niz Krležinih portreta, izuzetne dokumentarne vrijednosti, jer je poznate ličnosti imao priliku fotografirati i u neformalnim trenucima.

Pokrenuo je, potom uredio i 1973. objavio 20 Izabranih, a 1975.-1988. i 50 knjiga Sabranih djela Miroslava Krleže, u 10 kola po pet knjiga. Ta edicija Sabranih djela prva je ikad objavljena i ujedno do danas jedina - potpuna kolekcija djela Miroslava Krleže.

Također je pokretač projekta izdavanja šest knjiga Krležine školske lektire (1976.-1977.) i niza posebnih izdanja - u višemilijunskoj sveukupnoj nakladi.

Godine 1981. svojom oporukom Miroslav Krleža na Čengića prenosi doživotno upravljanje svim svojim autorskim, izdavačkim i reproducentskim pravima te zaštitu svog književnog djela.

Čengić je i sam autor 11 knjiga, među kojima su monografija o Gustavu Krklecu Pjesnik na srebrnoj cesti (1979.) i u anegdotama ispripovijedana biografija Ćopićev humor i zbilja I-II (1989.).

Svoj rad Čengić je posvetio nadasve hrvatskom kulturnom krugu, gdje posebno mjesto zauzimaju knjige o Krleži. U fotomonografiji Krleža kronološki obrađuje njegovu biografiju, uz koju donosi bogat, široj javnosti uglavnom nepoznat ilustrativni materijal.

Najznačajnije su mu djelo šestotomni memoari S Krležom iz dana u dan I-IV (1985.) i Post mortem I-II (1990.), kojima stiče epitet Krležina Eckermanna. Stručno su ocijenjene kao izniman doprinos u proučavanju Krležina djela, jer donose niz iskaza o privatno-biografskim činjenicama, kao i Krležine monologe o suvremenicima. Bilježene u atmosferi Krležina doma, one očituju njegovu intimu, emotivnost, artističke sklonosti, te vrednovanja vremena i ljudi.

Čengićeve su knjige tiskane u ukupnoj nakladi od oko 200.000 primjeraka.

Nagrade

Dobitnik je brojnih priznanja i dviju nagrada za životno djelo. 1966. je godine dobio Šestotravanjsku nagradu Grada Sarajeva.[1] Posthumno je 2007. odlikovan i najvišim hrvatskim državnim odlikovanjem za zasluge u kulturi – Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića.[2]

Izvori

  1. Dobitnici Šestoaprilske nagrade od 1956. godine do danas (bošnjački jezik)
  2. Narodne novine 68/2007. Odluka o odlikovanju Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi, 2. srpnja 2007. (pristupljeno 6. ožujka 2017.)