Salaš: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
m →top: nova adresa |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
Većinom u njima žive [[Hrvati u Vojvodini|Hrvati]],<ref>[http://www.cpi.hr/download/links/hr/7074.pdf CPI] Kalman Kuntić: Uticaj političkih promena na položaj i nacionalno izjašnjavanje Hrvata-Bunjevaca u Bačkoj tokom 20. veka (srpski)</ref> no u njima su živjeli i [[Nijemci u Vojvodini|Nijemci]]. Ipak, autohtono su stvaralaštvo bunjevačkih Hrvata.<ref name="ejsalaši">[http://www.subotica.info/eventview.php?event_id=23073&tag_id=65 Izložba o salašima koji nestaju] Subotica.info 15.07.2008., izložba fotografija 'Ej, salaši…' autorica Božane Sabanov Đelmiš, Vesele Laloš i Katarine Ćurčić u Hrvatskom kulturnom centru Bunjevačko kolo. Predavali [[Ante Rudinski]], [[Mirko Grlica]], [[Eleonora Merković]].</ref> |
Većinom u njima žive [[Hrvati u Vojvodini|Hrvati]],<ref>[http://www.cpi.hr/download/links/hr/7074.pdf CPI] Kalman Kuntić: Uticaj političkih promena na položaj i nacionalno izjašnjavanje Hrvata-Bunjevaca u Bačkoj tokom 20. veka (srpski)</ref> no u njima su živjeli i [[Nijemci u Vojvodini|Nijemci]]. Ipak, autohtono su stvaralaštvo bunjevačkih Hrvata.<ref name="ejsalaši">[http://www.subotica.info/eventview.php?event_id=23073&tag_id=65 Izložba o salašima koji nestaju] Subotica.info 15.07.2008., izložba fotografija 'Ej, salaši…' autorica Božane Sabanov Đelmiš, Vesele Laloš i Katarine Ćurčić u Hrvatskom kulturnom centru Bunjevačko kolo. Predavali [[Ante Rudinski]], [[Mirko Grlica]], [[Eleonora Merković]].</ref> |
||
Salaši su ostavili trag u toponimima, pa tako postoje toponimi na istoku Hrvatske koje imaju salaš u imenu (kod Osijeka i Vinkovaca), ali čak i prema središnjoj Hrvatskoj (kod Petrinje).<ref>[http://hjp. |
Salaši su ostavili trag u toponimima, pa tako postoje toponimi na istoku Hrvatske koje imaju salaš u imenu (kod Osijeka i Vinkovaca), ali čak i prema središnjoj Hrvatskoj (kod Petrinje).<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=dldnXxY%3D&keyword=sala%C5%A1 Hrvatski jezični portal] Salaš </ref> |
||
Povijest njihova nastanka seže do konca 17. i početka 18 stoljeća.<ref name="ejsalaši"/> Distribuirani su na najplodnijem dijelu Panonske nizine.<ref name="ejsalaši"/>U 1. polovini 18. st. pretvorili su velike zapuštene zemljišne površine u plodnu obradivu zemlju na kojoj je na sjeveru Bačke i nastao veliki grad [[Subotica]].<ref name="ejsalaši"/> Bili su izvorom zdravog života.<ref name="ejsalaši"/> Na salašima su zajedno živjela i po tri naraštaja jedne obitelji.<ref name="ejsalaši"/> Kroz vrijeme su se razvili da je u Bačkoj do kraja 19. stoljeća čak polovina stanovnika Subotice živjela na salašima, zbog čega su svojevrsni brend tog grada.<ref name="ejsalaši"/> |
Povijest njihova nastanka seže do konca 17. i početka 18 stoljeća.<ref name="ejsalaši"/> Distribuirani su na najplodnijem dijelu Panonske nizine.<ref name="ejsalaši"/>U 1. polovini 18. st. pretvorili su velike zapuštene zemljišne površine u plodnu obradivu zemlju na kojoj je na sjeveru Bačke i nastao veliki grad [[Subotica]].<ref name="ejsalaši"/> Bili su izvorom zdravog života.<ref name="ejsalaši"/> Na salašima su zajedno živjela i po tri naraštaja jedne obitelji.<ref name="ejsalaši"/> Kroz vrijeme su se razvili da je u Bačkoj do kraja 19. stoljeća čak polovina stanovnika Subotice živjela na salašima, zbog čega su svojevrsni brend tog grada.<ref name="ejsalaši"/> |
||
Inačica od 7. ožujka 2017. u 18:14
Salaš (od mađarskog szállás) je ruralno imanje s gospodarskim zgradama, uglavnom namijenjenim poljodjelstvu. Svojstveno je za panonske krajeve, istočnu Hrvatsku (Slavonija) i na sjeveru Bačke, u mađarskom i vojvođanskom dijelu. Nalazi se udaljeno od grada, ali može biti i udaljeno od jezgre sela.
Većinom u njima žive Hrvati,[1] no u njima su živjeli i Nijemci. Ipak, autohtono su stvaralaštvo bunjevačkih Hrvata.[2]
Salaši su ostavili trag u toponimima, pa tako postoje toponimi na istoku Hrvatske koje imaju salaš u imenu (kod Osijeka i Vinkovaca), ali čak i prema središnjoj Hrvatskoj (kod Petrinje).[3]
Povijest njihova nastanka seže do konca 17. i početka 18 stoljeća.[2] Distribuirani su na najplodnijem dijelu Panonske nizine.[2]U 1. polovini 18. st. pretvorili su velike zapuštene zemljišne površine u plodnu obradivu zemlju na kojoj je na sjeveru Bačke i nastao veliki grad Subotica.[2] Bili su izvorom zdravog života.[2] Na salašima su zajedno živjela i po tri naraštaja jedne obitelji.[2] Kroz vrijeme su se razvili da je u Bačkoj do kraja 19. stoljeća čak polovina stanovnika Subotice živjela na salašima, zbog čega su svojevrsni brend tog grada.[2]
Vidi
Izvori
- Ante Sekulić: Umjetnost i graditeljstvo bačkih Hrvata, Matica hrvatska, 1998.
- ↑ CPI Kalman Kuntić: Uticaj političkih promena na položaj i nacionalno izjašnjavanje Hrvata-Bunjevaca u Bačkoj tokom 20. veka (srpski)
- ↑ a b c d e f g Izložba o salašima koji nestaju Subotica.info 15.07.2008., izložba fotografija 'Ej, salaši…' autorica Božane Sabanov Đelmiš, Vesele Laloš i Katarine Ćurčić u Hrvatskom kulturnom centru Bunjevačko kolo. Predavali Ante Rudinski, Mirko Grlica, Eleonora Merković.
- ↑ Hrvatski jezični portal Salaš