Promjene

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodana 3 bajta ,  prije 2 godine
bez sažetka
 
== Povijest viskija ==
Povijesni podatci o nastanku viskija potječu još iz 800. god pr. Kr. Smatra se kako je piće koje se tada nazivalo „arak“ preteča današnjeg viskija, a postojbina tog pića bila je drevna Indija. Još neslužbenih podataka o viskiju imamo u 4. stoljeću pr. Kr. u Aristotelovim matifestimamanifestima o destilaciji. Putovanje [[Sveti Patrik|Svetoga Patrika]] u Škotsku vezuje se također, za nastanak ove „vatrene vode“. Smatra se da je Sv. Patrik osim pripovijedanjapropovijedanja kršćanstva, pripovijedao i o načinima i svrsi destilacije. Prvi značajniji i pisani trag o viskiju potječu iz Škotske, i to iz [[1494.]] godine, kada je vladao kralj Jakov IV. On je naredio da se napravenapravi 25 bačvibačava „vode života“. Vječiti rat o tome tko je izmislio viski i danas je aktualan. Irci ne prihvaćaju ovaj povijesni podatak, već se pozivaju na propovijedi i dnevnik nekog pra-Irca, u kome je zapisano kako se priprema „trostruka vatrena voda“. Pa zato Irci s određenim razlogom mogu reći da su oni izmislili viski.
 
== Proizvodnja ==
Viski je jedno od najpopularnijih pića današnjice. Sama riječ potječe od keltske reči „usque“, što u prijevodu znači voda, a njegovo drevno ime glasilo je „usque beatha“ što znači voda života. Viski predstavlja kategoriju žestokih alkoholnih pića koja nastaju [[Destilacija|destilacijom]] žitarica i koja se isključivo čuvaju u bačvama napravljenihnapravljenim isključivo od [[hrast]]ovog drveta. U zavisnosti od vrste upotrijebljene [[žitarice]] razlikuju se i vrste viskija. Žitarice od kojih je napravljen najveći broj viskija su [[ječam]], [[raž]], [[zob]], [[kukuruz]], [[pšenica]]. Najbolje i najpopularnije boce viskija potječu iz Škotske, Irske i Sjedinjenih Američkih Država.
Viski se obično pravi od ječma, kukuruza, raži ili mješavinom tih žitarica. Zrna ovih žitarica ostavljaju se prvo u vodi neka odstoje, dok ne proklijaju. Potom se suše na [[ugljen]]u. Nakon sušenja odvija se [[fermentacija]] još jednom u običnoj mjesnoj vodi. Slijedi nova destilacija i to u bakrenim cilindirima. Tijekom ove fermentacije koristi se kvasac, a proces fermentacije traje oko 60 sati. Kvasac se koristi kako bi se slador pretvorio u [[alkohol]]. Još dva puta se na isti način vrši destilacija. Posljednja destilacija ide vrlo sporo, i popularno se naziva „kap po kap“, pa tu umijeće ljudi zaduženih za to pravljenje dolazi do izražaja. Po završetku destilacije viski se prelijeva u bačve sa širokom dnom, napravljenim od hrastovog drveta, čije se zapremine kreću oko 2.300 l. Tu viski odstoji najmanje dvije godine.
Anonimni suradnik

Navigacijski izbornik