Enes Čengić: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 14: Redak 14:
Čengić je autor 11 knjiga, među kojima i o [[Gustav Krklec|Gustavu Krklecu]] i [[Branko Ćopić|Branku Ćopiću]].<ref name="Krležijana"/>
Čengić je autor 11 knjiga, među kojima i o [[Gustav Krklec|Gustavu Krklecu]] i [[Branko Ćopić|Branku Ćopiću]].<ref name="Krležijana"/>


Svoj rad Čengić je posvetio nadasve hrvatskom kulturnom krugu, gdje posebno mjesto zauzimaju knjige o Krleži. U fotomonografiji Krleža kronološki obrađuje njegovu biografiju, uz koju donosi bogat, široj javnosti uglavnom nepoznat ilustrativni materijal.
Svoj je rad posvetio nadasve hrvatskom kulturnom krugu, gdje posebno mjesto zauzimaju knjige o Krleži. U fotomonografiji Krleža kronološki obrađuje njegovu biografiju, uz koju donosi bogat, široj javnosti uglavnom nepoznat ilustrativni materijal.


Istaknuti su Čengićevi šestotomni [[memoar]]i ''S Krležom iz dana u dan I-IV'' (1985.) i ''Post mortem I-II'' (1990.), kojima stiče epitet Krležina Eckermanna. Njegove su knjige tiskane u ukupnoj nakladi od oko 200.000 primjeraka.
Istaknuti su Čengićevi šestotomni [[memoar]]i ''S Krležom iz dana u dan I-IV'' (1985.) i ''Post mortem I-II'' (1990.), kojima stiče epitet Krležina Eckermanna. Njegove su knjige tiskane u ukupnoj nakladi od oko 200.000 primjeraka.

Inačica od 13. ožujka 2017. u 22:40

Enes Čengić (Foča, 4. travnja 1926.Zagreb, 17. kolovoza 1994.), hrvatski književnik i publicist,[1] bio član Društva hrvatskih književnika, porijeklom iz vrlo stare bosanske plemićke obitelji.

Životopis

Rođen u Foči. Građansku školu završio u Foči, Željezničku tehničku u Sarajevu. Počeo pisati kao vanjski suradnik sarajevske novinske kuće Oslobođenje.[1]

Kao zagrebački dopisnik Oslobođenja od 1955. godine zapažen po reportažama, komentarima, putopisima i intervjuima s istaknutim ličnostima kulturnog i javnog života. Surađivao je u dnevnicima Vjesniku, Večernjem listu, Delu, Politici, Večernjim novostima, u tjednicima Danas, Svijet, NIN i dr., te u radijskim, a i televizijskim emisijama, u nekima kao scenarist i pripovjedač.[1]

Dokumentarno važan kao foto-kroničar zbog mnoštva portreta znamenitih suvremenika i niza Krležinih portreta.

Krleži je posvetio najveći dio svoje publicističke djelatnosti. Pokrenuo je i uredio projekt tiskanja Izabranih djela u 20 tomova i Sabranih djela Miroslava Krleže u 50 tomova. Ta edicija Sabranih djela prva je ikad objavljena i ujedno do danas jedina - potpuna kolekcija djela Miroslava Krleže.[1]

Krleža je oporučno na Čengića prenio doživotno upravljanje svim svojim autorskim, izdavačkim i reproducentskim pravima te zaštitu svog književnog djela.

Čengić je autor 11 knjiga, među kojima i o Gustavu Krklecu i Branku Ćopiću.[1]

Svoj je rad posvetio nadasve hrvatskom kulturnom krugu, gdje posebno mjesto zauzimaju knjige o Krleži. U fotomonografiji Krleža kronološki obrađuje njegovu biografiju, uz koju donosi bogat, široj javnosti uglavnom nepoznat ilustrativni materijal.

Istaknuti su Čengićevi šestotomni memoari S Krležom iz dana u dan I-IV (1985.) i Post mortem I-II (1990.), kojima stiče epitet Krležina Eckermanna. Njegove su knjige tiskane u ukupnoj nakladi od oko 200.000 primjeraka.

Nagrade

Dobitnik je brojnih priznanja i dviju nagrada za životno djelo. 1966. je godine dobio Šestotravanjsku nagradu Grada Sarajeva.[2] Posthumno je 2007. odlikovan i najvišim hrvatskim državnim odlikovanjem za zasluge u kulturi – Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi.[3]

Izvori

  1. a b c d e Krležijana Đ. Zć.: Enes Čengić, LZMK (pristupljeno 6. ožujka 2017.)
  2. Dobitnici Šestoaprilske nagrade od 1956. godine do danas (bošnjački jezik)
  3. Narodne novine 68/2007. Odluka o odlikovanju Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi, 2. srpnja 2007. (pristupljeno 6. ožujka 2017.)

Vanjske poveznice