Enes Čengić: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 16: | Redak 16: | ||
Svoj je rad posvetio nadasve hrvatskom kulturnom krugu, gdje posebno mjesto zauzimaju knjige o Krleži. U fotomonografiji Krleža kronološki obrađuje njegovu biografiju, uz koju donosi bogat, široj javnosti uglavnom nepoznat ilustrativni materijal. |
Svoj je rad posvetio nadasve hrvatskom kulturnom krugu, gdje posebno mjesto zauzimaju knjige o Krleži. U fotomonografiji Krleža kronološki obrađuje njegovu biografiju, uz koju donosi bogat, široj javnosti uglavnom nepoznat ilustrativni materijal. |
||
Istaknuti su Čengićevi šestotomni [[memoar]]i ''S Krležom iz dana u dan I-IV'' (1985.) i ''Post mortem I-II'' (1990.), kojima stiče epitet Krležina Eckermanna. |
Istaknuti su Čengićevi šestotomni [[memoar]]i ''S Krležom iz dana u dan I-IV'' (1985.) i ''Post mortem I-II'' (1990.), kojima stiče epitet Krležina Eckermanna. |
||
== Nagrade == |
== Nagrade == |
||
| Redak 33: | Redak 33: | ||
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]] |
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]] |
||
[[Kategorija:Scenaristi]] |
[[Kategorija:Scenaristi]] |
||
[[Suradnik:Silvana Voljevica|Silvana Voljevica]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silvana Voljevica|razgovor]])</small> 14:13, 14. ožujka 2017. (CET) |
|||
Inačica od 14. ožujka 2017. u 15:13
Enes Čengić (Foča, 4. travnja 1926. – Zagreb, 17. kolovoza 1994.), hrvatski književnik i publicist,[1] bio član Društva hrvatskih književnika, porijeklom iz vrlo stare bosanske plemićke obitelji.
Životopis
Rođen u Foči. Građansku školu završio u Foči, Željezničku tehničku u Sarajevu. Počeo pisati kao vanjski suradnik sarajevske novinske kuće Oslobođenje.[1]
Kao zagrebački dopisnik Oslobođenja od 1955. godine zapažen po reportažama, komentarima, putopisima i intervjuima s istaknutim ličnostima kulturnog i javnog života. Surađivao je u dnevnicima Vjesniku, Večernjem listu, Delu, Politici, Večernjim novostima, u tjednicima Danas, Svijet, NIN i dr., te u radijskim, a i televizijskim emisijama, u nekima kao scenarist i pripovjedač.[1]
Dokumentarno važan kao foto-kroničar zbog mnoštva portreta znamenitih suvremenika i niza Krležinih portreta.
Krleži je posvetio najveći dio svoje publicističke djelatnosti. Pokrenuo je i uredio projekt tiskanja Izabranih djela u 20 tomova i Sabranih djela Miroslava Krleže u 50 tomova. Ta edicija Sabranih djela prva je ikad objavljena i ujedno do danas jedina - potpuna kolekcija djela Miroslava Krleže.[1]
Krleža je oporučno na Čengića prenio doživotno upravljanje svim svojim autorskim, izdavačkim i reproducentskim pravima te zaštitu svog književnog djela.
Čengić je autor 11 knjiga, među kojima i o Gustavu Krklecu i Branku Ćopiću.[1]
Svoj je rad posvetio nadasve hrvatskom kulturnom krugu, gdje posebno mjesto zauzimaju knjige o Krleži. U fotomonografiji Krleža kronološki obrađuje njegovu biografiju, uz koju donosi bogat, široj javnosti uglavnom nepoznat ilustrativni materijal.
Istaknuti su Čengićevi šestotomni memoari S Krležom iz dana u dan I-IV (1985.) i Post mortem I-II (1990.), kojima stiče epitet Krležina Eckermanna.
Nagrade
Dobitnik je brojnih priznanja i dviju nagrada za životno djelo. 1966. je godine dobio Šestotravanjsku nagradu Grada Sarajeva.[2] Posthumno je 2007. odlikovan i najvišim hrvatskim državnim odlikovanjem za zasluge u kulturi – Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi.[3]
Izvori
- ↑ a b c d e Krležijana Đ. Zć.: Enes Čengić, LZMK (pristupljeno 6. ožujka 2017.)
- ↑ Dobitnici Šestoaprilske nagrade od 1956. godine do danas (bošnjački jezik)
- ↑ Narodne novine 68/2007. Odluka o odlikovanju Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi, 2. srpnja 2007. (pristupljeno 6. ožujka 2017.)
Vanjske poveznice
- YouTube - Krležin Gvozd - Službeni kanal hrvatskog pisca i dramaturga Ive Štivičića Miroslav Krleža-Enes Čengić: Razgovor s Enesom Čengićem o Krleži na Tržiču (1993.)
Silvana Voljevica (razgovor) 14:13, 14. ožujka 2017. (CET)