Množina tvari

Množina tvari je omjer brojnosti jedinki tvari (N) i Avogadrove konstante (N_A). Pod jedinke razumijemo atome, ione, molekule.

Množina tvari pokazuje koliko jedinki sadrži neki uzokak (sustav) izreženo u molima.

$n={\frac {N}{N_{A}}}$

Množina tvari označava se sa n, a njezina mjerna jedinica je mol.

1 mol je množina tvari koja sadrži isto toliko jedinki (čestica) koliko ima atoma u 12 g (0,012 kg) ugljikovog izotopa ¹²C, odnosno, 1 mol je množina tvari koja sadži Avogadrov broj jedinki ili 6,022•10²³ jedinki.

Mol je jedna od sedam osnovnim mjernih jedinica u znanosti, uvedena je posljednja.

Istoznačnica za množinu tvari je količina tvari (engl.: amount of substance, quantity of matter). U udžbenicima kemije se uvriježila množina tvari

Množinu računamo: $n={\frac {m}{M}}={\frac {N}{N_{A}}}={\frac {V^{0}}{V_{m}}}$

Pri čemu je:

Oznaka	Značenje	Iznos i mjerna jedinica
n	množina tvari	mol
m	masa tvari	g
M	molna masa tvari	(Ar ili Mr) gmol-1
N	brojnost tvari	(nema mjerne jedinice)
NA	Avogadrova konstanta	6,022•1023 mol-1
V0	volumen tvari pri standardnim uvjetima (25 °C, 101325 Pa)	dm3
Vm	molarni volumen tvari	22,4 dm3 mol-1

Napomena: ? označava vrijednost koja ovisi o zadatku.

Primjeri izračunavanja množine tvari

Pr. 1

Izračunajte množinu tvari klora u 200 g.

$m(Cl_{2})=200g$

$n(Cl_{2})=?$

$n(Cl_{2})={\frac {m(Cl_{2})}{M(Cl_{2})}}={\frac {200~g}{(2\cdot 35,45)\cdot gmol^{-1}}}={\frac {200~g}{70,9~gmol^{-1}}}=2,82~mol$

Pr. 2

Izračunaj množinu iona natrija u 0,5 g kuhinjske soli.

$m(NaCl)=0,5g$

$n(Na^{+})=?$

$n(NaCl)={\frac {m(NaCl)}{M(NaCl)}}={\frac {0,5~g}{(22,99+35,45)\cdot gmol^{-1}}}={\frac {0,5~g}{58,44~gmol^{-1}}}=8,56\cdot 10^{-3}~mol$

$NaCl\longrightarrow Na^{+}+Cl^{-}\qquad \Rightarrow \qquad {\frac {n(NaCl)}{n(Na^{+})}}={\frac {1}{1}}\qquad \Rightarrow \qquad n(Na^{+})=n(NaCl)$

${\begin{alignedat}{2}n(Na^{+})&=n(NaCl)\\&=8,56\cdot 10^{-3}~mol\\\end{alignedat}}$

Pr. 3

U uzorku kromova(III) klorida mase 0,08 g izračunaj množinu kloridnih iona.

$m(CrCl_{3})=0,08g$

$n(Cl^{-})=?$

$n(CrCl_{3})={\frac {m(CrCl_{3})}{M(CrCl_{3})}}={\frac {0,08~g}{(52,00+3\cdot 35,45)\cdot gmol^{-1}}}={\frac {0,08~g}{158,35~gmol^{-1}}}=5,05\cdot 10^{-4}~mol$

$CrCl_{3}\longrightarrow Cr^{3+}+3~Cl^{-}\qquad \Rightarrow \qquad {\frac {n(CrCl_{3})}{n(Cl^{-})}}={\frac {1}{3}}\qquad \Rightarrow \qquad n(Cl^{-})=3\cdot n(CrCl_{3})$

${\begin{alignedat}{2}n(Cl^{-})&=3\cdot n(CrCl_{3})\\&=3\cdot 5,05\cdot 10^{-4}~mol\\&=1,52\cdot 10^{-3}~mol\\\end{alignedat}}$

Vidi

• Avogadrov zakon

Literatura

1. Primjeri 2 i 3 djelomično su preuzeti: A. Petreski, B. Sever, "Zbirka riješenih primjera i zadataka iz opće kemije", PROFIL international, 4. izdanje, Zagreb, 1997.
2. Habuš, Tomašić, Liber: "Opća kemija 1 : Udžbenik kemije za prvi razred gimnazije", 1. izd., Profil, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-12-1434-6, str. 136-138.