Razgovor:Deklaracija o zajedničkom jeziku: razlika između inačica

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 44: Redak 44:
:: [[Slaven Letica]] o deklaraciji: ''Osobno smatram da bi upravo Maja Hrgovic, Milana Vuković Runjić, Ivana Šojat i još poneka pjesnikinja, spisateljica, pa i znanstvenica i znanstvenik mlađi od Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika trebali napisati Deklaraciju o hrvatskom (književnom, pjesničkom, znanstvenom, stručnom i inom) jeziku u 21. stoljeću. To sam Maji napisao na facebooku, a ona mi je pristojno odgovorila: „Dragi Slaven Letica, baš sam o ovome razmišljala. Ali još uvijek se kolebam, možda ova lakrdija uopće ne zaslužuje odgovor, možda je naprosto treba ignorirati, gdje bismo bili da reagiramo na svaku budalaštinu…“ '''Mogu se s Majom složiti da se radi i o „lakrdiji“ i o „budalaštini“, ali se nikako ne slažem da na Deklaraciju o zajedničkom jeziku ne treba reagirati.''' Naime, čak i letimičan pogled na njene potpisnike daje naslutiti da je njihov odnos sličan onom od prije 167 godina kada su Bečki književni dogovor potpisalo pet hrvatskih, dva srpska i jedan crnogorski književnik. Djelomični popis potpisnika objavljen u današnjem Večernjem listu daje naslutiti da Hrvati opet Srbima i inima nameću – zajednički jezik. Zato još jedna hrvatska šutnja nije i neće biti zlatna.'' http://kamenjar.com/prof-dr-slaven-letica-njihova-nasa-jezicna-domovina/
:: [[Slaven Letica]] o deklaraciji: ''Osobno smatram da bi upravo Maja Hrgovic, Milana Vuković Runjić, Ivana Šojat i još poneka pjesnikinja, spisateljica, pa i znanstvenica i znanstvenik mlađi od Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika trebali napisati Deklaraciju o hrvatskom (književnom, pjesničkom, znanstvenom, stručnom i inom) jeziku u 21. stoljeću. To sam Maji napisao na facebooku, a ona mi je pristojno odgovorila: „Dragi Slaven Letica, baš sam o ovome razmišljala. Ali još uvijek se kolebam, možda ova lakrdija uopće ne zaslužuje odgovor, možda je naprosto treba ignorirati, gdje bismo bili da reagiramo na svaku budalaštinu…“ '''Mogu se s Majom složiti da se radi i o „lakrdiji“ i o „budalaštini“, ali se nikako ne slažem da na Deklaraciju o zajedničkom jeziku ne treba reagirati.''' Naime, čak i letimičan pogled na njene potpisnike daje naslutiti da je njihov odnos sličan onom od prije 167 godina kada su Bečki književni dogovor potpisalo pet hrvatskih, dva srpska i jedan crnogorski književnik. Djelomični popis potpisnika objavljen u današnjem Večernjem listu daje naslutiti da Hrvati opet Srbima i inima nameću – zajednički jezik. Zato još jedna hrvatska šutnja nije i neće biti zlatna.'' http://kamenjar.com/prof-dr-slaven-letica-njihova-nasa-jezicna-domovina/
:: Ako Letica misli da na ovu deklaraciju treba odgovoriti, da ne treba pobjeći u ''hrvatsku šutnju'', to bi trebalo tumačiti da ovaj enciklopedijski članak ne treba brisati. --[[Suradnik:Pravo|Pravo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pravo|razgovor]])</small> 16:42, 9. travnja 2017. (CEST)
:: Ako Letica misli da na ovu deklaraciju treba odgovoriti, da ne treba pobjeći u ''hrvatsku šutnju'', to bi trebalo tumačiti da ovaj enciklopedijski članak ne treba brisati. --[[Suradnik:Pravo|Pravo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pravo|razgovor]])</small> 16:42, 9. travnja 2017. (CEST)

::Milan Jajčinović u Večernjem listu od 8. travnja 2017.: ''Ispada da Jugoslaveni ne razumiju hrvatski jezik. Također ispada da je Snježana Kordić vrsnija lingvistica od akademika Radoslava Katičića, a da su Edo Popović i Damir Karakaš tolerantniji prema tuđicama od samoga Miroslava Krleže. Deklaracija o jugoslavenskom jeziku baš i nije bezazlena. Na taj je način počela i zamisao o prvoj Jugoslaviji. Tada je na slikarskoj izložbi u Rimu, hrvatska slikarska grupa Društvo Medulić (Ivan Meštrović, Jozo Kljaković, Tomo Rosandić, Miroslav Rački, Tomislav Krizman, Emanuel Vidović) izlagala u srpskom paviljonu. Slična se zamisao pojavila i u naše vrijeme, kada je hrvatski Jugoslaven Oliver Frljić odlučio da na Praškom kvadrijenalu nastupi unutar srpske reprezentacije. Na taj je način početkom prošlog stoljeća počela i Jugoslavija. Možda bi našim Jugoslavenima, u sklopu preslaganja Balkana, trebalo dati distrikt gdje bi oni slobodno govorili jugoslavenskim jezikom i izražavali svoje balkanstvo. Jugoslavenstvo je uvijek počinjalo kao bezazlena, akademska ideja. Ni današnja ideja o zajedničkom jeziku nije daleko od nekadašnjega jugoslavenskoga začetka. Pogotovo što je podržava i novi miljenik Europske unije Aleksandar Vučić. A naši jugofili očito misle kao i on.''
::Bez obzira kakve bile posljedice deklaracije, članak treba ostati. Ako deklaracija pokrene stvaranje nove Jugoslavije, onda je bitan. Ako ne bude nove Jugoslavije, onda je bitan kao svjedok jednog od zadnjih trzaja jugoslavenstva. --[[Suradnik:Pravo|Pravo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pravo|razgovor]])</small> 17:40, 9. travnja 2017. (CEST)

Inačica od 9. travnja 2017. u 17:42


Pamflet

Mislim da nešto što se u samom članku naziva pamfletom ne zaslužuje članak na Wikipediji. Isto tako, članak na Wikipediji ne zaslužije ni deklaracija o jeziku koju je potpisalo, sudeći po ovom članku, čak dvoje lingvista. Potpuno nevažno.--Man_Usk recider 00:03, 3. travnja 2017. (CEST)[odgovori]

Previše se buke diglo u medijima da bi bilo potpuno nevažno. Ako je nevažno, nevažno je u Hrvatskoj, ali u BiH i Crnoj Gori bi moglo biti puno važnije nego što to danas izgleda. Ovo ne spada u kategoriju kriminal, koju se trudimo ne previše pratiti jer nije riječ o enciklopedijskoj temi, da bi to mogli nonšalantno obrisati. Ovo spada u kategoriju Hrvatski jezik i možda u (nepostojeću) kategoriju Antihrvatski pamfleti?
Šalu na stranu, ovakve inicijative (ova i ona koju je svojedobno gurala Documenta) nisu nešto što treba gurati pod tepih. To što možda neke inicijative nisu uspjele ne znači da su nebitne i da ih treba zanemariti ili zaboraviti. Treba ih dokumentirati kao pokušaje promjene, dobronamjerne ili zlonamjerne pokušaje. Zamisli da je ikoja od rečenih inicijativa uspjela više nego što je. Zamisli život u takvoj situaciji.
Nevažni su npr. predsjednički kandidati koji su se pojavili na jednim izborima na papiriću i onda nestali kao da ih nikad nije bilo. Ekipa koja ovo potpisuje tu je oko nas već dosta dugo i ne nestaje, unatoč tome što uspjesi njihovih inicijativa nisu bajni. SpeedyGonsales 00:36, 3. travnja 2017. (CEST)[odgovori]
Iskreno, "buka u medijima" i "more bit bidne" mi ni do sada nisu bili argumenti za opstanak nekog članka. Ne treba ih gurati pod tepih, ali im ne treba na ovaj način davati na značaju. Eventualno se može spomenuti u nekom trećem članku. Nisu je napisali lingvisti, niti su je potpisali, ni državne ni druge institucije nemaju veze s ovim - brisati.
Prema Ustavu, službeni jezici u Federaciji Bosne i Hercegovine su "hrvatski, bosanski i srpski jezik" odnosno "jezik hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda" u Republici Srpskoj. Ipak, ne bidne...--Man_Usk recider 23:03, 3. travnja 2017. (CEST)[odgovori]
http://direktno.hr/direkt/ekskluzivno-barisic-u-kontri-ozivjet-cu-vijece-za-normu-hrvatskog-jezika-81436/ - danas, 3. travnja 2017.
Ako ponovo zaživi Vijeće za normu hrvatskog jezika, moć' će se reć' da je ova deklaracija poslužila nečem korisnom. Ili da ja šutim da ne ureknem?
P.S. Pitanja za razmišljanje: Koliko znaš nabrojati Deklaracija o jeziku? Kad si zadnji put vidio da hrvatski političari, novinari i jezikoslovci govore isto? SpeedyGonsales 23:45, 3. travnja 2017. (CEST)[odgovori]

Enciklopedijski stil bez ideologije

Wikedija ne bi trebala biti glasilo određene ideologije. Zato o pojavama treba pisati neutralno. Ja već znam što će se dogoditi s mojim uređivanjem: neće doći čak ni do zaključavanja teme zbog neprestanog međusobnog izmjenjivanja ili kak to već zovete, nego će mi se stalno poništavati uređivanje. Hrvatska Wikipedija(Vikipedija) nije Wikipedija(Vikipedija). Jel' zna njezin osnivač kakvo je stanje ovdje? Ja sam nekome pisao, a on je rekao da se samovolji moderatora ne može stati na kraj.--Marijan (razgovor) 22:13, 5. travnja 2017. (CEST)[odgovori]

A uvod je sad prekopiran, gle čuda, sa sh.wiki. Puke li ironije. I zbog neutralnosti i zbog deklaracije. BlackArrow (razgovor) 22:22, 5. travnja 2017. (CEST)[odgovori]

Po čemu je falsificiranje != ideologije?

Enciklopedijsko uređivanje je jedno, vandalizam nešto sasvim drugo. Ako negdje ima ideologije slobodno ju je ukloniti. Uklanjanje činjenica nije uklanjanje ideologije, nego je falsificiranje, koje je samo po sebi nedopušteno pravilima. SpeedyGonsales 22:19, 6. travnja 2017. (CEST)[odgovori]

Kriteriji

Dajte molim Vas, zašto bi ovaj cirkus trebao biti enciklopedijski članak? Ovo treba bNesmir risati.--MaGaporuči mi 19:40, 7. travnja 2017. (CEST)[odgovori]

Načelno san i ja za brisanje. Al ajmo reći da i obrišemo ovaj pamflet, svi koji ovo budu pretraživali na Googleu, vodit će na sh.wiki, di su o ovome opjevani hvalospjevi i di doživljavaju orgazme na sam spomen. Možda bi ipak u tom svitlu tribalo ostaviti da ljudi budu informirani o pravom licu ovog cirkusa. BlackArrow (razgovor) 19:50, 7. travnja 2017. (CEST)[odgovori]
Ma, eno, koga god vidim na internetu traži deklaraciju. Ova deklaracija kao i njena ideja će u vrlo kratkom roku biti zaboravljena, a, iskreno, vrlo se zabrinjavam šta će čitat na sh.wikipediji. Ne znam kako ću zaspat noćas zbog toga, a i zbog deklaracije. Baj d vej, eto koliko je važna - nema o njoj članka na engleskoj wikipediji koja je mnogima mjerilo važnosti neke pojave. Promicatelji ideje o djelu i liku zajedničkog jezika očito spavaju na straži. C, c, c, sram ih bilo. --MaGaporuči mi 08:17, 8. travnja 2017. (CEST)[odgovori]
Zato što je to pojava, koja postoji u objektivnoj stvarnosti. A enciklopedije pišu o pojavama u objektivnoj stvarnosti. Međutim, hrvatska Wikipedija nije enciklopedija. Ona je glasilo jedne ideologije (nacionalističke hrvatske). Zato ovaj članak uskoro više neće postojati na njoj. A ako slučajno i bude (iz gore navedenog razloga), onda se na njemu neće primjenjivati pravila Wikipedije - mogućnost slobodnog uređivanja bez vrijeđanja, pisanja mišljenja, pluralizam. --Marijan (razgovor) 22:09, 7. travnja 2017. (CEST)[odgovori]
Brisati. Wikipedija ne služi dokumentaciji, članak nema smisla ni kao prezentacija reakcija, niti se čitateljima treba prezentirati pravo lice, a ni pravo naličje. Kada (i ako) se u vremenu, protekom (tečajem) vremena potvrdi enciklopedijska važnost, tek tada će trebati napisati enciklopedijski članak. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 1,56; 8. travnja 2017. (SEV)
Marijane, meni se čini da Vama još uvijek viri karanfil iza uha (ili možda iza nečega drugog). Pustimo priče tko nije za nas, taj je protiv nas. To je prošlo svršeno vrijeme, isto kao što su priče o nacionalizmu, klerofašizmu i inim iskrivljenim i izmišljenim izrazima.--MaGaporuči mi 08:17, 8. travnja 2017. (CEST)[odgovori]

Pregled argumenata

Slijedi pregled svih argumenata na ovoj stranici:

  • ManUsk - nešto što se u samom članku naziva pamfletom ne zaslužuje članak na Wikipediji.
  • MaGa - ovaj cirkus.
  • BlackArrow - Ako obrišemo ovaj pamflet, svi koji ovo budu pretraživali na Googleu, vodit će na sh.wiki, di su o ovome opjevani hvalospjevi i di doživljavaju orgazme na sam spomen. Možda bi ipak u tom svitlu tribalo ostaviti da ljudi budu informirani o pravom licu ovog cirkusa.
  • Marijan - Zato što je to pojava, koja postoji u objektivnoj stvarnosti.
  • Nesmir - članak nema smisla ni kao prezentacija reakcija, niti se čitateljima treba prezentirati pravo lice, a ni pravo naličje. Kada (i ako) se u vremenu, protekom (tečajem) vremena potvrdi enciklopedijska važnost, tek tada će trebati napisati enciklopedijski članak.

Razlozi za brisanje nisu dovoljno dobri, a ni razlozi za ostanak nisu baš nešto. Ako je nešto u svojoj biti navodno cirkus ili pamflet, to nije razlog za brisanje. Isto tako ako obrišemo članak, to što će ostati nekritički članak na nekom drugom projektu ne može biti argument koji će prevagnuti. Marijanov "argument" je jednako jak kao i onaj "cirkus", to što nešto postoji nije automatski razlog za postojanje enciklopedijskog članka. Nesmira upućujem na SZR članka Sebić, jer lako je vidjeti da ovaj pamflet ili deklaracija nije nešto što je teško ocijeniti, jer je ocijenjeno valjda u svim hrvatskim medijima, a i šire, koliko sam vidio Mustafa Cerić. ManUsku sam neki dan odgovorio kako sam odgovorio jer sam htio vidjeti smisleniji argument, ako postoji. Ovo do sada je tanko, na obje strane. Da ne ostavim stvar u čistilištu, očito je da ovdje nije riječ o pojavi tipa "akcije indeks" ili kako se to već zvalo o čemu je jedan suradnik pisao pa smo to obrisali, jer se radilo o nečemu o čemu se puno pisalo po jeftinim novinama jer je podilazilo ljudskim strastima. Ova deklaracija je sličnija memorandumu SANU, uvod je human, ali zaključci su, ako nisam krivo shvatio, protuustavni i prilično konfuzni. Početak rečenice (sličnost deklaracije memorandumu SANU) je razlog za ostanak, a kraj rečenice (zaključci su protuustavni i prilično konfuzni) potvrđuje ekvivalentnost teme cirkusu (MaGa, nisi potpuno u krivu ) ali to mi je pretanak razlog za brisanje. SpeedyGonsales 22:38, 8. travnja 2017. (CEST)[odgovori]

Tanko? Od kada smo počeli pisati članke o marginalnim stvarima koje su napuhali - mediji, jeftini ili skupi - svejedno? Jesam li ja štogod prespavao ili je ova deklaracija nešto bitno što će odrediti budućnost regiona?--MaGaporuči mi 10:33, 9. travnja 2017. (CEST)[odgovori]
Slaven Letica o deklaraciji: Osobno smatram da bi upravo Maja Hrgovic, Milana Vuković Runjić, Ivana Šojat i još poneka pjesnikinja, spisateljica, pa i znanstvenica i znanstvenik mlađi od Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika trebali napisati Deklaraciju o hrvatskom (književnom, pjesničkom, znanstvenom, stručnom i inom) jeziku u 21. stoljeću. To sam Maji napisao na facebooku, a ona mi je pristojno odgovorila: „Dragi Slaven Letica, baš sam o ovome razmišljala. Ali još uvijek se kolebam, možda ova lakrdija uopće ne zaslužuje odgovor, možda je naprosto treba ignorirati, gdje bismo bili da reagiramo na svaku budalaštinu…“ Mogu se s Majom složiti da se radi i o „lakrdiji“ i o „budalaštini“, ali se nikako ne slažem da na Deklaraciju o zajedničkom jeziku ne treba reagirati. Naime, čak i letimičan pogled na njene potpisnike daje naslutiti da je njihov odnos sličan onom od prije 167 godina kada su Bečki književni dogovor potpisalo pet hrvatskih, dva srpska i jedan crnogorski književnik. Djelomični popis potpisnika objavljen u današnjem Večernjem listu daje naslutiti da Hrvati opet Srbima i inima nameću – zajednički jezik. Zato još jedna hrvatska šutnja nije i neće biti zlatna. http://kamenjar.com/prof-dr-slaven-letica-njihova-nasa-jezicna-domovina/
Ako Letica misli da na ovu deklaraciju treba odgovoriti, da ne treba pobjeći u hrvatsku šutnju, to bi trebalo tumačiti da ovaj enciklopedijski članak ne treba brisati. --Pravo (razgovor) 16:42, 9. travnja 2017. (CEST)[odgovori]
Milan Jajčinović u Večernjem listu od 8. travnja 2017.: Ispada da Jugoslaveni ne razumiju hrvatski jezik. Također ispada da je Snježana Kordić vrsnija lingvistica od akademika Radoslava Katičića, a da su Edo Popović i Damir Karakaš tolerantniji prema tuđicama od samoga Miroslava Krleže. Deklaracija o jugoslavenskom jeziku baš i nije bezazlena. Na taj je način počela i zamisao o prvoj Jugoslaviji. Tada je na slikarskoj izložbi u Rimu, hrvatska slikarska grupa Društvo Medulić (Ivan Meštrović, Jozo Kljaković, Tomo Rosandić, Miroslav Rački, Tomislav Krizman, Emanuel Vidović) izlagala u srpskom paviljonu. Slična se zamisao pojavila i u naše vrijeme, kada je hrvatski Jugoslaven Oliver Frljić odlučio da na Praškom kvadrijenalu nastupi unutar srpske reprezentacije. Na taj je način početkom prošlog stoljeća počela i Jugoslavija. Možda bi našim Jugoslavenima, u sklopu preslaganja Balkana, trebalo dati distrikt gdje bi oni slobodno govorili jugoslavenskim jezikom i izražavali svoje balkanstvo. Jugoslavenstvo je uvijek počinjalo kao bezazlena, akademska ideja. Ni današnja ideja o zajedničkom jeziku nije daleko od nekadašnjega jugoslavenskoga začetka. Pogotovo što je podržava i novi miljenik Europske unije Aleksandar Vučić. A naši jugofili očito misle kao i on.
Bez obzira kakve bile posljedice deklaracije, članak treba ostati. Ako deklaracija pokrene stvaranje nove Jugoslavije, onda je bitan. Ako ne bude nove Jugoslavije, onda je bitan kao svjedok jednog od zadnjih trzaja jugoslavenstva. --Pravo (razgovor) 17:40, 9. travnja 2017. (CEST)[odgovori]