Niže crkvene službe: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Niže crkvene službe''' su službe u [[kršćanstvo|kršćanskim]] Crkvama uveden radi ispomoći Crkvi i [[više crkvene službe|višim službama]]. |
'''Niže crkvene službe''' su službe u [[kršćanstvo|kršćanskim]] Crkvama uveden radi ispomoći Crkvi i [[više crkvene službe|višim službama]]. |
||
Uveo ih je [[Higin|papa Higin]] radi ispomoći Crkvi i "većim" službama. U te službe [[ostijarij]], [[lektor (crkva)|lektor]], [[egzorcist]], [[akolit]] i [[subđakon]].<ref>[http://sveci.net/index.php/2-uncategorised/367-sveti-higin Sveci.net] ''Sveti Higin'' (pristupljeno 4. travnja 2017.)</ref><ref>[http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=1819 Katolički tjednik] Mirko Ikić: ''11. siječnja. Sv. Higin, papa'' (pristupljeno 4. travnja 2017.)</ref> |
Uveo ih je [[Higin|papa Higin]] radi ispomoći Crkvi i "većim" službama. U te službe [[ostijarij]], [[lektor (crkva)|lektor]], [[Egzorcist (kršćanstvo)|egzorcist]], [[akolit]] i [[subđakon]].<ref>[http://sveci.net/index.php/2-uncategorised/367-sveti-higin Sveci.net] ''Sveti Higin'' (pristupljeno 4. travnja 2017.)</ref><ref>[http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=1819 Katolički tjednik] Mirko Ikić: ''11. siječnja. Sv. Higin, papa'' (pristupljeno 4. travnja 2017.)</ref> |
||
U ranom kršćanstvu su se niže službe nazivale i nižim redovima. Dio je do kraja ostao samostalna služba, dok je dio ostao kao "stuba" prema svećeništvu. Svim su se kandidatima za svećeništvo dijelile posebnim obredom, koji je po sebi već prestao biti znakom. Stoga ga je [[Drugi vatikanski sabor]] i dokinuo. Premda je dio služba ostao, gubitak je što se često pri podjeljivanju tih služba izostavlja i [[liturgija|liturgijski obred]]. Kod lektora je obred i služba opstala. <ref name="Kopilović">[http://www.zvonik.rs/arhiva/179/liturgija.html Zvonik br. 179] Andrija Kopilović: ''Upoznajmo govor liturgijskih znakova - Liturgijski znakovi sakramenata - Niži redovi u crkvi'', Subotica: rujan 2009. (pristupljeno 4. travnja 2017.)</ref> |
U ranom kršćanstvu su se niže službe nazivale i nižim redovima. Dio je do kraja ostao samostalna služba, dok je dio ostao kao "stuba" prema svećeništvu. Svim su se kandidatima za svećeništvo dijelile posebnim obredom, koji je po sebi već prestao biti znakom. Stoga ga je [[Drugi vatikanski sabor]] i dokinuo. Premda je dio služba ostao, gubitak je što se često pri podjeljivanju tih služba izostavlja i [[liturgija|liturgijski obred]]. Kod lektora je obred i služba opstala. <ref name="Kopilović">[http://www.zvonik.rs/arhiva/179/liturgija.html Zvonik br. 179] Andrija Kopilović: ''Upoznajmo govor liturgijskih znakova - Liturgijski znakovi sakramenata - Niži redovi u crkvi'', Subotica: rujan 2009. (pristupljeno 4. travnja 2017.)</ref> |
||
Inačica od 29. travnja 2017. u 21:22
Niže crkvene službe su službe u kršćanskim Crkvama uveden radi ispomoći Crkvi i višim službama.
Uveo ih je papa Higin radi ispomoći Crkvi i "većim" službama. U te službe ostijarij, lektor, egzorcist, akolit i subđakon.[1][2]
U ranom kršćanstvu su se niže službe nazivale i nižim redovima. Dio je do kraja ostao samostalna služba, dok je dio ostao kao "stuba" prema svećeništvu. Svim su se kandidatima za svećeništvo dijelile posebnim obredom, koji je po sebi već prestao biti znakom. Stoga ga je Drugi vatikanski sabor i dokinuo. Premda je dio služba ostao, gubitak je što se često pri podjeljivanju tih služba izostavlja i liturgijski obred. Kod lektora je obred i služba opstala. [3]
Motuproprijem Ministeria quaedam (MQ ) "O nižim službama" pape Pavla VI. od 15. kolovoza 1972. godine reformirane su niže službe. [4] Ovdje je Pavao VI. donio nove odredbe, kojima je preuredio disciplinu u latinskoj Crkvi glede prve tonzure, niže redove i subđakonat, reforma u disciplinu i naučavanje. Niži crkveni redovi od tada se zovu službama (ministeria). Službenici ma nižih služba dodijeljene su neke nove mogućnosti, uloge i prava. Glede današnjih prilagođenih potreba, u čitavoj latinskoj Crkvi zadržane su samo službe lektora i akolita koje prema tradiciji Crkve ostaje samo za muškarce i ostaju kao uvjet za đakonat i svećenstvo.[5]
Izvori
- ↑ Sveci.net Sveti Higin (pristupljeno 4. travnja 2017.)
- ↑ Katolički tjednik Mirko Ikić: 11. siječnja. Sv. Higin, papa (pristupljeno 4. travnja 2017.)
- ↑ Zvonik br. 179 Andrija Kopilović: Upoznajmo govor liturgijskih znakova - Liturgijski znakovi sakramenata - Niži redovi u crkvi, Subotica: rujan 2009. (pristupljeno 4. travnja 2017.)
- ↑ Issuu.com, Glas Koncila Hrvatska biskupska konferencija. Formacija svećeničkih kandidata Načela i smjernice (Ratio fundamentalis nationalis Croatiae) Glas Koncila Zagreb, 2012.
- ↑ Franjevci Split: Zbornik radova Jure Brkan: Gubitak kleričkog staleža (kan. 290, 1° i 2°), str. 170-171
Vanjske poveznice
- Zvonik, br. 177-178 Andrija Kopilović: Upoznajmo govor liturgijskih znakova - Liturgijski znakovi sakramenata - Sakrament svetog reda: biskup, prezbiter i đakon, srpanj-kolovoz 2009.
- Zvonik, br. 180 Andrija Kopilović: Upoznajmo govor liturgijskih znakova - Liturgijski znakovi sakramenata