Mirko Tomasović: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
mNema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Mirko Tomasović''' ([[Split]], [[6. studenoga]] [[1938.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[književni povjesničar]], [[esej]]ist, [[prevoditelj]] i romanist. Najistaknutiji je hrvatski marulolog.Preminuo je 07.svibnja 2017. godine u Zagrebu<ref>[http://www.matica.hr/knjige/537/ Knjige. Mirko Tomasović. Nove slike iz povijesti hrvatske književnosti], matica.hr, pristupljeno 15. veljače 2017.</ref> Akademik je [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]].
'''Mirko Tomasović''' ([[Split]], [[6. studenoga]] [[1938.]] - [[Zagreb]], [[7. svibnja]] [[2017.]])<ref>[http://magazin.hrt.hr/387280/preminuo-akademik-mirko-tomasovic Preminuo akademik Mirko Tomasović] HRT magazin, pristupljeno 9. svibnja 2017.</ref> bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[književni povjesničar]], [[esej]]ist, [[prevoditelj]] i romanist. Najistaknutiji je hrvatski marulolog.<ref>[http://www.matica.hr/knjige/537/ Knjige. Mirko Tomasović. Nove slike iz povijesti hrvatske književnosti], matica.hr, pristupljeno 15. veljače 2017.</ref> Akademik je [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]].


== Životopis ==
== Životopis ==

Inačica od 9. svibnja 2017. u 15:25

Mirko Tomasović (Split, 6. studenoga 1938. - Zagreb, 7. svibnja 2017.)[1] bio je hrvatski književni povjesničar, esejist, prevoditelj i romanist. Najistaknutiji je hrvatski marulolog.[2] Akademik je HAZU.

Životopis

Mirko Tomasović rodio se je u Splitu 1938. godine. Rano djetinjstvo proveo je u Kučićima pokraj Omiša gdje je polazio četverorazrednu pučku školu a u Splitu polazio je klasičnu gimnaziju.[3] Komparativnu književnost i francuski jezik studirao je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu od 1959. do 1963. godine. Nakon završetka studija radio je na sinjskoj gimnaziji "Dinko Šimunović" i novinar u brodogradilištu Split.[3] 1979. godine doktorirao je radom o Mihovilu Kombolu.[4] Od 1971. do 1999. godine bio je nastavnik na Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Uređivao je časopise Vidik, Croatica i Colloquia Maruliana.[4] Redoviti je član HAZU u Razredu za književnost od 18. svibnja 2000. godine.[5]

Djela

  • Komparatistički zapisi, Razlog-Liber, Zagreb, 1976.
  • O hrvatskoj književnosti i romanskoj tradiciji, Mladost, Zagreb, 1978.
  • Zapisi o Maruliću i drugi komparatistički prilozi, Logos, Split, 1984.
  • Analize i procjene, Književni krug, Split, 1985.
  • Tradicija i kontekst, August Cesarec, Zagreb, 1988.
  • Poeti i začinjavci, Matica hrvatska, Dubrovnik, 1991.
  • Komparatističke i romanističke teme, Književni krug Split, Split, 1993.
  • Slike iz povijesti hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1994.
  • Marco Marulić Marulus, Laghi di Plitvice, Lugano, 1994.
  • Ranjina / Desportes, The Bridge, Zagreb, 1994.
  • Sedam godina s Marulom, Književni krug Split, Split, 1996.
  • Traduktološke rasprave, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb 1996.
  • Marko Marulić - Marcus Marulus, Marulianum - AMCA, Split - Paris, 1996.
  • Od Vrlike do Lisabona, komparatistički interventi, Matica hrvatska, Sinj, 1998.
  • Marko Marulić Marul, Erasmus naklada - Književni krug - Zavod za znanost o književnosti, Zagreb-Split, 1999.
  • Nove godine s Marulom, Književni krug, Marulianum, Split, 2000.
  • Prepjevni primjeri, Ceres, Zagreb 2000.
  • Marulološke rasprave, Konzor, Zagreb, 2002.
  • Domorodstvo i europejstvo, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2002.
  • Vila Lovorka, studije o hrvatskom petrarkizmu, Književni krug, Split, 2004.
  • Mihovil Kombol 1883.-1955., monografija o opusu, Disput, Zagreb, 2005.
  • Lijepa naša književnost, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.
  • Tragom struke. Od Petrarke do Lamartinea; od Marulića do Hergešića, Erasmus naklada, Zagreb, 2006.
  • La divina traduzione, Hefti - Universita de Trieste, Milano, 2006. (suautorica Ljiljana Avirović)
  • Nove slike iz povijesti hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.
  • Domaća tradicija i europski obzor. Izabrane rasprave o hrvatskoj književnosti, Književni krug Split, Split, 2009.
  • Qual è colui che forse di Croazia... Dante, Paradiso. XXXI, 103-108. Romanističke studije i eseji, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2010.
  • Neznane i neznani. Kroatistički prinosi, Konzor – Jesenski i Turk, Zagreb, 2011.
  • Raspre i rasprave, Matica hrvatska, Zagreb, 2012.

Nagrade

  • 1974.: Nagrada Društva hrvatskih književnih prevodilaca
  • 1989.: Godišnja nagrada "Božidar Adžija" Sabora SRH
  • 1996.: Nagrada Talijanskog instituta u Zagrebu
  • 1997.: Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
  • 1997.: Nagrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu
  • 2000.: Nagrada Judita Društva hrvatskih književnika
  • 2000.: Godišnja državna nagrada za znanost.
  • 2003.: Nagrada društva hrvatskih književnih kritičara "Julije Benešić"
  • 2005.: Godišnja Nagrada (Nagrada Medalja kulture Ministarstva kulture Republike Hrvatske) Splitko-dalmatinske županije
  • 2005.: Nagrada Judita Društva hrvatskih književnika
  • 2006.: Nagrada grada Omiša
  • 2008.: Nagrada grada Omiša
  • 2008.: Nagrada DKH za esejistiku
  • 2008.: Nagrada Zvane Črnja, za Nove slike iz povijesti hrvatske književnosti.[6]
  • 2009.: Nagrada pjesničkih susreta "Dobro jutro more" u Postreni
  • 2009. Nagrada Iso Velikanović, za životno djelo
  • 2010.: Nagrada "Mihovil Kombol" Matice hrvatske
  • 2010.: Nagrada "Kiklop" Sajma knjiga u Puli
  • 2012.: Nacionalna nagrada za prijevod. Nagradilo ga je talijansko Ministarstvo kulture zbog njegova prijevoda epa Torquata Tassa, Oslobođeni Jeruzalem.[7]
  • 2014.: Godišnja nagrada Iso Velikanović, za najbolji književni prijevod za spjev Luzitanci Luísa Vaza de Camõesa.[8]

Izvori

  1. Preminuo akademik Mirko Tomasović HRT magazin, pristupljeno 9. svibnja 2017.
  2. Knjige. Mirko Tomasović. Nove slike iz povijesti hrvatske književnosti, matica.hr, pristupljeno 15. veljače 2017.
  3. a b Autori. Mirko Tomasović, matica.hr, pristupljeno 15. veljače 2017.
  4. a b Tomasović, Mirko, enciklopedija.hr, pristupljeno 15. veljače 2017.
  5. akademik Mirko Tomasović, HAZU, pristupljeno 15. veljače 2017.
  6. Odjeci. 20.10.2008. Vjesnik. Nagrada "Zvane Črnja". Dobitnik Mirko Tomasović, matica.hr, pristupljeno 15. veljače 2017.
  7. Nagrade akademika, HAZU, pristupljeno 15. veljače 2017.
  8. Dodijeljena Nagrada za književno prevodilaštvo Iso Velikanović. Laureati Vjera Balen-Heidl i Mirko Tomasović, Vijenac, br. 525, 17. travnja 2014., pristupljeno 15. veljače 2017.