Latinski jezik: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
popravljeno
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
m uklonjena promjena suradnika 31.147.115.159 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika El hombre
Redak 18: Redak 18:
'''Latinski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=lat lat]) je [[Izumiranje jezika|izumrli jezik]] koji spada u skupinu [[italski jezici|italskih jezika]], a javlja se kao predak svih današnjih [[romanski jezici|romanskih jezika]].
'''Latinski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=lat lat]) je [[Izumiranje jezika|izumrli jezik]] koji spada u skupinu [[italski jezici|italskih jezika]], a javlja se kao predak svih današnjih [[romanski jezici|romanskih jezika]].
Izvorno se latinski govorio u pokrajni Laciju, po čemu je i dobio svoje ime. Središte pokrajine Lacija je bio Rim.
Izvorno se latinski govorio u pokrajni Laciju, po čemu je i dobio svoje ime. Središte pokrajine Lacija je bio Rim.

'''Latinski jezik''' je prouzročio patnju mnogim ljudima, pogotovo [[slaveni|slavenima]], [[germani|germanima]] kao lingvističkim skupinama.


Premda je sve do [[19. stoljeće|19. stoljeća]] latinski bio službeni jezik u nekim [[Europa|europskim zemljama]] s vremenom je potpuno nestao iz javnog govora, što znači da nema izvorne govornike; ali unatoč tome, zahvaljujući dugoj tradiciji [[Antika|antičke]] rimske književnosti danas se smatra važnim svjetskim jezikom. Latinski jezik koristi se od [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] i danas u [[Rimokatolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]], svim granama suvremene [[Znanost|znanosti]], [[Kultura|kulturi]] i [[Književnost|književnosti]].
Premda je sve do [[19. stoljeće|19. stoljeća]] latinski bio službeni jezik u nekim [[Europa|europskim zemljama]] s vremenom je potpuno nestao iz javnog govora, što znači da nema izvorne govornike; ali unatoč tome, zahvaljujući dugoj tradiciji [[Antika|antičke]] rimske književnosti danas se smatra važnim svjetskim jezikom. Latinski jezik koristi se od [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] i danas u [[Rimokatolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]], svim granama suvremene [[Znanost|znanosti]], [[Kultura|kulturi]] i [[Književnost|književnosti]].

Inačica od 10. svibnja 2017. u 21:47

Latinski jezik
lingua Latina
Države Vatikan
Regije Apeninski poluotok, Europa
Govornici 0, pretvorio se u razne romanske jezike u 9. stoljeću
Rang -
Razredba indoeuropski

 italski
  Latinsko-faliskički
   latinski

Službeni status
Služben u Vatikan (za službene svrhe, ne koristi se u svakodnevnom jeziku)
Ustanova Opus Fundatum Latinitas
Jezični kôd
ISO 639-1 la
ISO 639-2 lat
ISO 639-3 LTN
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)


Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom

Latinski jezik (ISO 639-3: lat) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika. Izvorno se latinski govorio u pokrajni Laciju, po čemu je i dobio svoje ime. Središte pokrajine Lacija je bio Rim.

Premda je sve do 19. stoljeća latinski bio službeni jezik u nekim europskim zemljama s vremenom je potpuno nestao iz javnog govora, što znači da nema izvorne govornike; ali unatoč tome, zahvaljujući dugoj tradiciji antičke rimske književnosti danas se smatra važnim svjetskim jezikom. Latinski jezik koristi se od srednjeg vijeka i danas u Katoličkoj Crkvi, svim granama suvremene znanosti, kulturi i književnosti. Latinski je jezik najdublje od svih svjetskih jezika utjecao na druge jezike, čak više i od grčkoga, koji u Europi poslije antike, osobito u Zapadnoj Europi, nije ni po intenzitetu, ni po trajanju imao takav izravan utjecaj.

Razvoj latinskog jezika

Kako se od 2. stoljeća rimska vlast počela širiti po čitavom sredozemlju, tako je i latinski jezik izlazio iz okvira drevne Italije i prerastao u svjetski jezik. U razvoju latinskog jezika presudnu su ulogu odigrali prvi rimski književnici, koji su svoj jezik ratara i vojnika postupno, po ugledu na grčki jezik, usavršavali i osposobljavali da s lakoćom i logično iskaže i najsloženiju književnu, poetsku ili filozofsku misao. Najstariji natpisi na latinskom jeziku potječu iz 6. stoljeća. Prvi spomenik književnog latinskog jezika predstavljaju Zakoni dvanaest tablica iz 5. stoljeća, a posljednji je Justinijanov Kodeks rimskog građanskog prava iz 6. stoljeća.


Latinski jezik na području Hrvatske

Latinski jezik je u mnogočemu odredio kulturološki smjer Hrvatske povijesti. Latinskim jezikom napisani su gotovo svi hrvatski povijesni državno-pravni dokumenti, listine i spomenici na kojima se temelji neprekinuta državnost Hrvatske od 9. stoljeća do danas. Latinskim jezikom Hrvati su se često uspješno suprostavljali dugotrajnim nasrtajima germanizacije i mađarizacije.

Vidi još

Vanjske poveznice

Logotip Wikiknjiga
Logotip Wikiknjiga
Wikiknjige imaju gradivo o temi Latinski jezik
Nedovršeni članak Latinski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.