Sirmij: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Pannonia secunda.png|mini|250px|Sirmij u provinciji Panonija Druga]] |
[[Datoteka:Pannonia secunda.png|mini|250px|Sirmij u provinciji Panonija Druga]] |
||
'''Sirmij''' |
'''Sirmij''' ({{lat}} Sirmium, današnja [[Srijemska Mitrovica]], [[antika|antički]] [[grad]] [[Stari Rim|rimske]] provincije [[Panonija|Panonije]]. |
||
== Povijest == |
|||
Sirmij je bio prvobitno grad [[iliri|ilirsko]]-panonskih plemena, koje su poslije potisnuli keltski [[Skordisci]] i od ovog naselja napravili [[oppidum]]. Rim ga je osvojio u [[1. stoljeće|1. stoljeću]] naše ere. |
|||
Spominje se u [[ustanak dvaju Batona|ustanku dvaju Batona]] [[6.]]-[[9.]] kao rimsko vojno uporište, ali prava rimska vlast je od [[34.]] godine. Već u istom stoljeću za vladavine [[Flavijevci|Flavijevaca]] stekao je status kolonije. Važnost Sirmija u Rimskom Carstvu je sve više rasla. Bio je gospodarsko središte Panonije. Godine [[279.]] car [[Dioklecijan]] [[Dioklecijanove reforme|reformira]] Carstvo i Sirmij je postao glavnim gradom provincije Druge Panonije (Panonnia Secunda). Sredinom 3. stoljeća Sirmij ima kršćansku zajednicu. Važnost mu je opet narasla u doba [[tetrarhija|tetrarhije]] (četverovlađa), kad je jedan od četiri prijestolnice Rimskog Carstva. Bio je prijestolnica rimskog cara [[Galerije|Galerija]], koji je vladao Ilirikom s Makedonijom i Grčkom. Pred propast Zapadnorimskoga Carstva Sirmijem |
Spominje se u [[ustanak dvaju Batona|ustanku dvaju Batona]] [[6.]]-[[9.]] kao rimsko vojno uporište, ali prava rimska vlast je od [[34.]] godine. Već u istom stoljeću za vladavine [[Flavijevci|Flavijevaca]] stekao je status kolonije. Važnost Sirmija u Rimskom Carstvu je sve više rasla. Bio je gospodarsko središte Panonije. Godine [[279.]] car [[Dioklecijan]] [[Dioklecijanove reforme|reformira]] Carstvo i Sirmij je postao glavnim gradom provincije Druge Panonije (Panonnia Secunda). Sredinom 3. stoljeća Sirmij ima kršćansku zajednicu. Važnost mu je opet narasla u doba [[tetrarhija|tetrarhije]] (četverovlađa), kad je jedan od četiri prijestolnice Rimskog Carstva. Bio je prijestolnica rimskog cara [[Galerije|Galerija]], koji je vladao Ilirikom s Makedonijom i Grčkom. Pred propast Zapadnorimskoga Carstva Sirmijem oko 450. vladaju [[Huni]], Langobardi, Gepidi, Istočni Goti i od 535. Bizantsko Carstvo koje vlada njime do [[582.]] godine, nakon trogodišnje opsade Avara i Slavena koji su opkolili grad 579. godine. Grad se nakon toliko godina opsade predao [[Avari]]ma 582. godine. Avari i Slaveni razorili su osvojeni grad. Od starog rimskoga Sirmija sačuvano je nešto ruševina. Preživjeli su u gradu dijelovi obrambenih zidova i kula, ostatci javnih građevina ([[bazilika]], [[vijećnica]]), a uz izvangradske ceste nekoliko je [[nekropola]] s nadgrobnim spomenicima i kamenim [[sarkofag|sarkofazima]]. Na mjestu srušenog grada razvilo se srednjovjekovno naselje koje je bilo u sastavu [[Avarski kaganat|Avarskoga kaganata]].<ref name="Hrvatska enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57622 Hrvatska enciklopedija: ''Srijemska Mitrovica''], LZMK (pristupljeno 12. svibnja 2017.)</ref> |
||
== Galerija == |
== Galerija == |
||
Redak 29: | Redak 32: | ||
*[http://www.tosmomi.rs/page.php?46 Sirmium] (srp.) |
*[http://www.tosmomi.rs/page.php?46 Sirmium] (srp.) |
||
*[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14662 Južna Panonija tijekom doba Velikih seoba naroda] |
*[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14662 Južna Panonija tijekom doba Velikih seoba naroda] |
||
{{commonscat|Sirmium}} |
|||
[[Kategorija:Rimski gradovi]] |
[[Kategorija:Rimski gradovi]] |
Inačica od 12. svibnja 2017. u 21:56
Sirmij ((lat.) Sirmium, današnja Srijemska Mitrovica, antički grad rimske provincije Panonije.
Povijest
Sirmij je bio prvobitno grad ilirsko-panonskih plemena, koje su poslije potisnuli keltski Skordisci i od ovog naselja napravili oppidum. Rim ga je osvojio u 1. stoljeću naše ere. Spominje se u ustanku dvaju Batona 6.-9. kao rimsko vojno uporište, ali prava rimska vlast je od 34. godine. Već u istom stoljeću za vladavine Flavijevaca stekao je status kolonije. Važnost Sirmija u Rimskom Carstvu je sve više rasla. Bio je gospodarsko središte Panonije. Godine 279. car Dioklecijan reformira Carstvo i Sirmij je postao glavnim gradom provincije Druge Panonije (Panonnia Secunda). Sredinom 3. stoljeća Sirmij ima kršćansku zajednicu. Važnost mu je opet narasla u doba tetrarhije (četverovlađa), kad je jedan od četiri prijestolnice Rimskog Carstva. Bio je prijestolnica rimskog cara Galerija, koji je vladao Ilirikom s Makedonijom i Grčkom. Pred propast Zapadnorimskoga Carstva Sirmijem oko 450. vladaju Huni, Langobardi, Gepidi, Istočni Goti i od 535. Bizantsko Carstvo koje vlada njime do 582. godine, nakon trogodišnje opsade Avara i Slavena koji su opkolili grad 579. godine. Grad se nakon toliko godina opsade predao Avarima 582. godine. Avari i Slaveni razorili su osvojeni grad. Od starog rimskoga Sirmija sačuvano je nešto ruševina. Preživjeli su u gradu dijelovi obrambenih zidova i kula, ostatci javnih građevina (bazilika, vijećnica), a uz izvangradske ceste nekoliko je nekropola s nadgrobnim spomenicima i kamenim sarkofazima. Na mjestu srušenog grada razvilo se srednjovjekovno naselje koje je bilo u sastavu Avarskoga kaganata.[1]
Galerija
-
Carska palača u Sirmiju
-
Maketa Sirmija
-
Rimski lavovi u Sirmiju
-
Trkač sa sirmijskog hipodroma, slika
-
Ostatci Sirmija
-
Sirmijska moneta s prikazom cara Julijana II. 360.-363.
-
Kaciga iz Berkasova
-
Kaciga iz Jarka
Vidi još
Izvori
- ↑ Hrvatska enciklopedija: Srijemska Mitrovica, LZMK (pristupljeno 12. svibnja 2017.)
Vanjske poveznice
- Carska palača (srp.)
- Galerija (srp.)
- Sirmium (srp.)
- Južna Panonija tijekom doba Velikih seoba naroda