Cijepljenje: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 39 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q192995 na Wikidati
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Vaccination of girl.jpg|mini|Cijepljenje ubrizgavanjem cjepiva u [[deltoidni mišić]].]]
[[Datoteka:Vaccination of girl.jpg|mini|Cijepljenje ubrizgavanjem cjepiva u [[deltoidni mišić]].]]
'''Cijepljenje''' je jedna od najučinkovitijih preventivnih mjera zaštite pojedinca i cijele populacije protiv raznih [[zaraza|zaraznih]] [[bolest]]i. Učinkovito je i u suzbijanju bolesti kao što su [[bjesnoća]], [[difterija]], [[tetanus]], [[žuta groznica]], [[poliomijelitis]], [[ospice]], [[mumps]], [[rubeola]] i [[hepatitis B]]. Cijepljenjem su iskorjenjene brojne opasne zarazne bolesti.
'''Cijepljenje''' se smatra jednom od najučinkovitijih preventivnih mjera zaštite pojedinca i cijele populacije protiv raznih [[zaraza|zaraznih]] [[bolest]]i. Učinkovito je i u suzbijanju bolesti kao što su [[bjesnoća]], [[tetanus]], [[žuta groznica]], [[zaušnjaci]], ospice, [[mumps]] i [[rubeola]]. Cijepljenjem su iskorjenjene brojne opasne zarazne bolesti.


Postoje dva načina cijepljenja: aktivna i pasivna imunizacija. Kod aktivne imunizacije cjepivo se uvodi u obliku oslabljenih, fragmentiranih ili ubijenih [[uzročnik|uzročnika]] ili njihovih [[toksini|toksina]] u tijelo.
Postoje dva načina cijepljenja: aktivna i pasivna imunizacija. Kod aktivne imunizacije cjepivo se uvodi u obliku oslabljenih, fragmentiranih ili ubijenih uzročnika ili njihovih toksina u tijelo.


Cilj ovog cijepljenja je stimulacija imunološkog sustava za stvaranje specifičnih [[antitijela|protutijela]] i tako izazvati [[Imunološki sustav|imunitet]] protiv određene zarazne bolesti.
Cilj ovog cijepljenja je stimulacija imunološkog sustava za stvaranje specifičnih [[antitijela|protutijela]] i tako izazvati [[Imunološki sustav|imunitet]] protiv određene zarazne bolesti.


Kod pasivne imunizacije cjepivo sadrži specifična [[protutijela]] (imunoglobulini) protiv uzročnika. Postoje cjepiva protiv različitih [[virus]]nih i [[bakterije|bakterijskih]] zaraznih bolesti.
Kod pasivne imunizacije cjepivo sadrži specifična [[protutijela]] (imunoglobulini) protiv uzročnika. Postoje cjepiva protiv različitih [[virus]]nih i [[bakterije|bakterijskih]] zaraznih bolesti.{{Commonscat|Vaccinations}}


== Povijest ==
== Kontraveznosti ==
Određeni doktori tvrde kako ni za jedno cijepivo ne postoji dokaz sigurnosti cijepiva a ujedno za večinu njih ne postoji dokaz djelotvornosti. Navode i zanemarivanje, nerazvijenosti antitoksinske membrane kod novorođendati, kao jedan od glavnih razloga raznih teških oboljenja dijece, pa čak i smrtnih slušajeva. Također smatraju, kako ne valja koristiti živu, kao doatak za cijepiva, osobito za mušku djecu, zbog određenih hormoralnih nekopatibilnosti, koja je ujedno i razlog zašto ima više muške dijece oboljele od autizma u odnosu na žensku. Osim toga upozoravaju i niz drugih mogućih štetnosti od niz drugih tvari koje se nalaze u cijepivima, pozivaju na veću transparentnost o znanju svojstva cijepiva, kako bi roditelji mogli znati na koje tvari da testiraju svoju djecu, kako bi ustanovili jesu li na neke od njih alergična ili ne i kako bi tako mogli izbjeći neželjene posljedice cijepljenja, no osim što to nije moguče, ne preporuča se ni prijevremena testiranja od strane samih medicinskih službenika, koji izvršavaju cijepljenje, iako bi to bilo poželjno od njih, kao moralno ispravni čin. Zanimljivo je što zakon omogučava takva testiranja, no ukoliko ga nitko ne potraži sam, neče ga nikad otkriti a ukoliko ga otkrije i zatraži testiranje, može se testirati samo na opče poznata svojstva cijepiva, no pri rođenju djeteta to je neizvedivo, barem zasada.{{mrva-med}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Vaccinations}}

{{mrva-med}}
[[Kategorija:Imunologija]]
[[Kategorija:Imunologija]]
{{upozorenje-medicina}}
{{upozorenje-medicina}}

Inačica od 25. svibnja 2017. u 07:56

Cijepljenje ubrizgavanjem cjepiva u deltoidni mišić.

Cijepljenje se smatra jednom od najučinkovitijih preventivnih mjera zaštite pojedinca i cijele populacije protiv raznih zaraznih bolesti. Učinkovito je i u suzbijanju bolesti kao što su bjesnoća, tetanus, žuta groznica, zaušnjaci, ospice, mumps i rubeola. Cijepljenjem su iskorjenjene brojne opasne zarazne bolesti.

Postoje dva načina cijepljenja: aktivna i pasivna imunizacija. Kod aktivne imunizacije cjepivo se uvodi u obliku oslabljenih, fragmentiranih ili ubijenih uzročnika ili njihovih toksina u tijelo.

Cilj ovog cijepljenja je stimulacija imunološkog sustava za stvaranje specifičnih protutijela i tako izazvati imunitet protiv određene zarazne bolesti.

Kod pasivne imunizacije cjepivo sadrži specifična protutijela (imunoglobulini) protiv uzročnika. Postoje cjepiva protiv različitih virusnih i bakterijskih zaraznih bolesti.

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Cijepljenje

Kontraveznosti

Određeni doktori tvrde kako ni za jedno cijepivo ne postoji dokaz sigurnosti cijepiva a ujedno za večinu njih ne postoji dokaz djelotvornosti. Navode i zanemarivanje, nerazvijenosti antitoksinske membrane kod novorođendati, kao jedan od glavnih razloga raznih teških oboljenja dijece, pa čak i smrtnih slušajeva. Također smatraju, kako ne valja koristiti živu, kao doatak za cijepiva, osobito za mušku djecu, zbog određenih hormoralnih nekopatibilnosti, koja je ujedno i razlog zašto ima više muške dijece oboljele od autizma u odnosu na žensku. Osim toga upozoravaju i niz drugih mogućih štetnosti od niz drugih tvari koje se nalaze u cijepivima, pozivaju na veću transparentnost o znanju svojstva cijepiva, kako bi roditelji mogli znati na koje tvari da testiraju svoju djecu, kako bi ustanovili jesu li na neke od njih alergična ili ne i kako bi tako mogli izbjeći neželjene posljedice cijepljenja, no osim što to nije moguče, ne preporuča se ni prijevremena testiranja od strane samih medicinskih službenika, koji izvršavaju cijepljenje, iako bi to bilo poželjno od njih, kao moralno ispravni čin. Zanimljivo je što zakon omogučava takva testiranja, no ukoliko ga nitko ne potraži sam, neče ga nikad otkriti a ukoliko ga otkrije i zatraži testiranje, može se testirati samo na opče poznata svojstva cijepiva, no pri rođenju djeteta to je neizvedivo, barem zasada.

Nedovršeni članak Cijepljenje koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
    Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom!