Talište: razlika između inačica
nadopunio Talište |
Dopunjeno |
||
Redak 3: | Redak 3: | ||
[[datoteka:Tungsten filament in halogen lamp.JPG|mini|desno|250px|[[Volfram]] ima talište na 3 422 [[celzij|°C]].]] |
[[datoteka:Tungsten filament in halogen lamp.JPG|mini|desno|250px|[[Volfram]] ima talište na 3 422 [[celzij|°C]].]] |
||
'''Talište''' je [[temperatura]] pri kojoj neka [[tvar]] prelazi iz čvrstoga u tekuće [[agregatno stanje]]. Ovisi o [[tlak]]u, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti tališta kod |
'''Talište''' je [[temperatura]] pri kojoj neka [[tvar]] prelazi iz čvrstoga u tekuće [[agregatno stanje]]. Ovisi o [[tlak]]u, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti tališta kod nor-miranog [[Atmosferski tlak|atmosferskoga tlaka]] (101 325 [[paskal|Pa]]). Pod većim tlakom talište se snizuje, a pod manjim povisuje. Talište [[slitina]] i čvrstih [[otopina]] redovito je niže od tališta pojedinih sastojaka. <ref> '''talište''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60283] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> |
||
Mnogo točnija definicija tališta (ili ledišta) jest da je to temperatura pri kojoj su čvrsta i tekuća faza neke tvari pri određenom tlaku u ravnoteži. |
|||
⚫ | Talište vode (leda) je na 0 °C (273 [[kelvin|K]]). Ako u vodi ima sitnih čestica koje djeluju kao jezgre kristalizacije ledište je jednako talištu, međutim potpuno čista voda se može pothladiti do −42 °C (231 K) prije nego što se počne smrzavati. Za razliku od [[vrelište|vrelišta]], talište je relativno neosjetljivo na promjenu [[tlak]]a. Kemijski element s najvišom temperaturom tališta koja iznosi 3 695 K (3 422 °C) je [[volfram]]. S druge strane ljestvice je [[helij]] koji se pri normalnom tlaku ne skrućuje čak ni na [[apsolutna nula|apsolutnoj nuli]]. |
||
<ref> [http://glossary.periodni.com/rjecnik.php?hr=tali%C5%A1te] Generalić, Eni. "Talište." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 23 Feb. 2017. KTF-Split. 27 May. 2017. </ref> |
|||
Temperatura skrućivanja, što je obrnuta pojava prelaska iz kapljevitog u kruto stanje, zove se '''krutište''' (za [[voda|vodu]] se tradicionalno koristi pojam [[ledište]]). Za većinu tvari talište je jednako krutištu, na primjer kod [[živa|žive]] su na 234,32 [[kelvin]]a (−38,83 [[°C]]). Za neke se tvari razlikuju, na primjer organski se polimer [[agar]] tali iznad 85 °C, a skrućivati se počinje tek kada se temperatura spusti između 32 °C i 40 °C. Taj fenomen zovemo [[histereza]]. Kod nekih tvari, kao što je [[staklo]], dolazi do postupnog skrućivanja bez kristalizacije pa se krutište i talište ne mogu točno odrediti. To su takozvane [[Amorfna tvar|amorfne krutine]]. |
|||
⚫ | Talište vode (leda) je na 0 °C (273,15 [[kelvin|K]]). Ako u vodi ima sitnih čestica koje djeluju kao jezgre kristalizacije ledište je jednako talištu, međutim potpuno čista voda se može pothladiti do −42 °C (231 K) prije nego što se počne smrzavati. Za razliku od [[vrelište|vrelišta]], talište je relativno neosjetljivo na promjenu [[tlak]]a. Kemijski element s najvišom temperaturom tališta koja iznosi 3 695 K (3 422 °C) je [[volfram]]. S druge strane ljestvice je [[helij]] koji se pri normalnom tlaku ne skrućuje čak ni na [[apsolutna nula|apsolutnoj nuli]]. |
||
===Talište čistih tvari=== |
|||
*U čiste tvari ubrajamo kemijske elemente i kemijske spojeve, koji svi odreda imaju kristaliničnu građu. |
|||
Zagrijavanjem neke čiste tvari dolazimo do temperature taljenja, koja je znakovito svojstvo za svaku čistu tvar jer se događa unutar jednog stupnja Celzijusova (ili Kelvinova). Stoga temperatura taljenja može poslužiti za identifikaciju tvari. Smjese i amorfne krute tvari imaju razvučeno tališete unutar nekog raspona. <ref>[https://www.britannica.com/science/melting-point] Encyclopædia Britannica: Melting point, 27.5.2017.</ref> |
|||
== Taljenje == |
== Taljenje == |
||
Redak 16: | Redak 25: | ||
'''Ledište''' je [[temperatura]] pri kojoj neka [[tvar]] prelazi iz tekućega u čvrsto [[agregatno stanje]]. Ovisi o [[tlak]]u, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti ledišta kod normiranog [[Atmosferski tlak|atmosferskoga tlaka]] (101 325 [[paskal|Pa]]). Pod većim tlakom ledište se snizuje, a pod manjim povisuje. Ledište [[slitina]] i čvrstih [[otopina]] redovito je niže od ledišta pojedinih komponenata. Kako bi se [[pokus]]ima utvrdila temperatura na kojoj postoji ravnoteža između čvrstog i tekućeg agregatnog stanja neke tvari, pogodnije je izmjeriti njezino talište, jer je pri određivanju ledišta često potrebno pothlađivanje tvari da bi započela [[kristalizacija]]. <ref> '''ledište''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=35804] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> |
'''Ledište''' je [[temperatura]] pri kojoj neka [[tvar]] prelazi iz tekućega u čvrsto [[agregatno stanje]]. Ovisi o [[tlak]]u, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti ledišta kod normiranog [[Atmosferski tlak|atmosferskoga tlaka]] (101 325 [[paskal|Pa]]). Pod većim tlakom ledište se snizuje, a pod manjim povisuje. Ledište [[slitina]] i čvrstih [[otopina]] redovito je niže od ledišta pojedinih komponenata. Kako bi se [[pokus]]ima utvrdila temperatura na kojoj postoji ravnoteža između čvrstog i tekućeg agregatnog stanja neke tvari, pogodnije je izmjeriti njezino talište, jer je pri određivanju ledišta često potrebno pothlađivanje tvari da bi započela [[kristalizacija]]. <ref> '''ledište''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=35804] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> |
||
Temperatura ledišta nekog otapala (voda, alkohol, aceton...) razlikuje se od temperature ledišta otopine neke krute tvari u tom otapalu. Otopine imaju nižu temperaturu ledišta od čistog otapala. Dakle otopljena kruta tvar uzrokuje sniženje temperature ledišta otopine, koje ovisi broju čestica otopljene tvari u otopini. Zato ovo svojstvo ubrajamo u [[Koligativna svojstva|koligativna svojstva]] otopina. <ref> P. W. Atkins, M. J. Clugston: Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, 4.izd, Zagreb, 1996., ISBN 953-0-30908-2, str. 93-95, 103 </ref> {{Glavni|Koligativna svojstva}} |
|||
'''Smrzavanje''' ili '''zaleđivanje''' je [[hlađenje]] tvari na temperature niže od ledišta. Tako se na primjer živežne namirnice izlažu smrzavanju kako bi se postiglo bakteriostatsko djelovanje ([[konzerviranje]]). <ref> '''smrzavanje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56859] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> |
'''Smrzavanje''' ili '''zaleđivanje''' je [[hlađenje]] tvari na temperature niže od ledišta. Tako se na primjer živežne namirnice izlažu smrzavanju kako bi se postiglo bakteriostatsko djelovanje ([[konzerviranje]]). <ref> '''smrzavanje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56859] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> |
Inačica od 27. svibnja 2017. u 18:29
Talište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz čvrstoga u tekuće agregatno stanje. Ovisi o tlaku, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti tališta kod nor-miranog atmosferskoga tlaka (101 325 Pa). Pod većim tlakom talište se snizuje, a pod manjim povisuje. Talište slitina i čvrstih otopina redovito je niže od tališta pojedinih sastojaka. [1]
Mnogo točnija definicija tališta (ili ledišta) jest da je to temperatura pri kojoj su čvrsta i tekuća faza neke tvari pri određenom tlaku u ravnoteži. [2]
Temperatura skrućivanja, što je obrnuta pojava prelaska iz kapljevitog u kruto stanje, zove se krutište (za vodu se tradicionalno koristi pojam ledište). Za većinu tvari talište je jednako krutištu, na primjer kod žive su na 234,32 kelvina (−38,83 °C). Za neke se tvari razlikuju, na primjer organski se polimer agar tali iznad 85 °C, a skrućivati se počinje tek kada se temperatura spusti između 32 °C i 40 °C. Taj fenomen zovemo histereza. Kod nekih tvari, kao što je staklo, dolazi do postupnog skrućivanja bez kristalizacije pa se krutište i talište ne mogu točno odrediti. To su takozvane amorfne krutine.
Talište vode (leda) je na 0 °C (273,15 K). Ako u vodi ima sitnih čestica koje djeluju kao jezgre kristalizacije ledište je jednako talištu, međutim potpuno čista voda se može pothladiti do −42 °C (231 K) prije nego što se počne smrzavati. Za razliku od vrelišta, talište je relativno neosjetljivo na promjenu tlaka. Kemijski element s najvišom temperaturom tališta koja iznosi 3 695 K (3 422 °C) je volfram. S druge strane ljestvice je helij koji se pri normalnom tlaku ne skrućuje čak ni na apsolutnoj nuli.
Talište čistih tvari
- U čiste tvari ubrajamo kemijske elemente i kemijske spojeve, koji svi odreda imaju kristaliničnu građu.
Zagrijavanjem neke čiste tvari dolazimo do temperature taljenja, koja je znakovito svojstvo za svaku čistu tvar jer se događa unutar jednog stupnja Celzijusova (ili Kelvinova). Stoga temperatura taljenja može poslužiti za identifikaciju tvari. Smjese i amorfne krute tvari imaju razvučeno tališete unutar nekog raspona. [3]
Taljenje
Taljenje je fazni prijelaz tvari iz čvrstog u tekuće agregatno stanje na temperaturi tališta. Kristalna se tijela tale na određenoj temperaturi na kojoj, zbog dovođenja topline prema kinetičkoj teoriji, energija vibracije elemenata kristalne rešetke postaje veća od energije vezâ koje sastojke rešetke drže na okupu, pa se rešetka naglo raspada i njezini sastojci postaju jedan prema drugomu slobodno pokretljivi. Amorfne krute tvari (kao staklo, bitumen, smole) nemaju talište, nego postaju postupno sve mekše i kontinuirano prelaze u tekuće stanje. One se zato smatraju tekućinama vrlo velike viskoznosti. [4]
Ledište
Ledište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz tekućega u čvrsto agregatno stanje. Ovisi o tlaku, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti ledišta kod normiranog atmosferskoga tlaka (101 325 Pa). Pod većim tlakom ledište se snizuje, a pod manjim povisuje. Ledište slitina i čvrstih otopina redovito je niže od ledišta pojedinih komponenata. Kako bi se pokusima utvrdila temperatura na kojoj postoji ravnoteža između čvrstog i tekućeg agregatnog stanja neke tvari, pogodnije je izmjeriti njezino talište, jer je pri određivanju ledišta često potrebno pothlađivanje tvari da bi započela kristalizacija. [5]
Temperatura ledišta nekog otapala (voda, alkohol, aceton...) razlikuje se od temperature ledišta otopine neke krute tvari u tom otapalu. Otopine imaju nižu temperaturu ledišta od čistog otapala. Dakle otopljena kruta tvar uzrokuje sniženje temperature ledišta otopine, koje ovisi broju čestica otopljene tvari u otopini. Zato ovo svojstvo ubrajamo u koligativna svojstva otopina. [6]
Smrzavanje ili zaleđivanje je hlađenje tvari na temperature niže od ledišta. Tako se na primjer živežne namirnice izlažu smrzavanju kako bi se postiglo bakteriostatsko djelovanje (konzerviranje). [7]
Talište nekih materijala
Materijal | Θ/°C | T/K |
---|---|---|
Helij (na 26 bar) | −272,2 | 0,955 |
Vodik | −259 | 14 |
Deuterij | −254 | 19 |
Tricij | −253 | 20 |
Neon | −248 | 25 |
Kisik | −218 | 55 |
Dušik | −210 | 63 |
Ozon | −193 | 80 |
Etanol (C2H5OH) | −114 | 159 |
Klor | −102 | 171 |
Benzin | −40 | 233 |
Živa | −38,36 | 234,795 |
Voda | 0 | 273,155 |
Nitroglicerin | 2 | 275,95 |
Benzen | 5,5 | 278,7 |
Vosak | 55 | 328 |
Naftalen | 80 | 353 |
Trinitrotoluen | 80,35 | 353,20 |
Sumpor (rombski) | 113 | 386 |
Sumpor (monoklinski) | 119 | 392 |
Šećer | 160 | 433 |
Litij | 180 | 453 |
Kositar | 231 | 504 |
Olovo | 327,4 | 600,6 |
Cink | 419,5 | 692,7 |
Aluminij | 660,32 | 933,48 |
Kuhinjska sol | 801 | 1 074 |
Srebro | 960,8 | 1 234,0 |
Zlato | 1 064 | 1 337 |
Bakar | 1 084 | 1.357 |
Berilij | 1 287 | 1 560 |
Željezo | 1 536 | 1 809 |
Platina | 1 773,5 | 2 046,7 |
Bor | 2 076 | 2 349 |
Volfram | 3 422 | 3 695 |
Hafnijev karbid | 3 890 | 4 163 |
Tantalov karbid | 3 942 | 4 215 |
Tantal-hafnijev karbid | 4 215 | 4 488 |
Izvori
- ↑ talište, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
- ↑ [2] Generalić, Eni. "Talište." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 23 Feb. 2017. KTF-Split. 27 May. 2017.
- ↑ [3] Encyclopædia Britannica: Melting point, 27.5.2017.
- ↑ taljenje, [4] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
- ↑ ledište, [5] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
- ↑ P. W. Atkins, M. J. Clugston: Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, 4.izd, Zagreb, 1996., ISBN 953-0-30908-2, str. 93-95, 103
- ↑ smrzavanje, [6] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.