Abeceda (računarstvo): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
samo link
Donatus (razgovor | doprinosi)
m uklonio {{kategorizirati}}
Redak 5: Redak 5:
Za danu abecedu <math>\Sigma</math>, sa <math>\Sigma^*</math> označavamo skup svih konačnih nizova nad abecedom <math>\Sigma</math>. Ovdje <math>{}^*</math> označava Kleeneov operator. Sa <math>\Sigma^\infty</math> (još i <math>\Sigma^\N</math> ili <math>\Sigma^\omega</math>) označavamo skup svih beskonačnih slijedova nad abecedom <math>\Sigma</math>.
Za danu abecedu <math>\Sigma</math>, sa <math>\Sigma^*</math> označavamo skup svih konačnih nizova nad abecedom <math>\Sigma</math>. Ovdje <math>{}^*</math> označava Kleeneov operator. Sa <math>\Sigma^\infty</math> (još i <math>\Sigma^\N</math> ili <math>\Sigma^\omega</math>) označavamo skup svih beskonačnih slijedova nad abecedom <math>\Sigma</math>.


[[Kategorija:Računarstvo]]
{{kategorizirati}}


[[de:Alphabet (Informatik)]]
[[de:Alphabet (Informatik)]]
Redak 11: Redak 11:
[[sk:Abeceda (Teória automatov)]]
[[sk:Abeceda (Teória automatov)]]
[[fi:Aakkosto]]
[[fi:Aakkosto]]

[[Kategorija:Računarstvo]]

Inačica od 28. prosinca 2006. u 22:56

U računarstvu, abeceda (ili alfabet) je konačan skup znakova (simbola), koji su najčešće znamenke ili ASCII karakteri. Najuobičajeniji primjer abecede jest binarna abeceda {0,1}.

Niz je konačni slijed znakova abecede postavljenih jedan do drugoga. Primjer nizova nad binarnom abecedom su 101, 001101 i 11100010101. Od elemenata abecede možemo konstruirati i nizove beskonačne duljine.

Za danu abecedu , sa označavamo skup svih konačnih nizova nad abecedom . Ovdje označava Kleeneov operator. Sa (još i ili ) označavamo skup svih beskonačnih slijedova nad abecedom .