Stari zavjet

Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.

Stari zavjet obuhvaća 39 protokanonskih (istovjetne s hebrejskim kanonom) i sedam deuterokanonskih knjiga (protestanti ih zovu apokrifima). Dijelimo ih u knjige zakona, povijesne, mudrosne knjige, poeziju i proroke. Jedina razlika između protestantske i hebrejske verzije je podjela knjiga, naime hebrejski Tanakh sastoji se od 24 knjige: knjige u parovima (o Samuelu, Kraljevima te Ljetopise) smještene su u jednu knjigu (6 knjiga u 3 = -3); 12 proroka stavljeno je u jednu knjigu (-11); te su Ezra i Nehemija također u jednoj knjizi (-1).

Petoknjižje - knjige Zakona

Židovska tradicija prvih pet knjiga Starog zavjeta naziva Torah (hrv. Zakon), a hrvatski naziv "Petoknjižje" prijevod je grčkog izraza Pentateuhos. Petoknjižje se sastoji od sljedećih knjiga:

1. Knjiga Postanka (Genesis)

Dijeli se na dvije cjeline: prva iznosi židovske predaje o stvaranju svijeta i prvih ljudi te završava pričom o općem potopu. Ima mitološku tematiku, govori o odnosu čovjeka i Boga. Drugi je dio vezan uz povijesnu tematiku te prikazuje predaje iz života židovskog naroda.

2. Knjiga Izlaska (Exodus)

Druga knjiga Petoknjižja. Prvi dio tematski govori o Mojsijevu životu i bijegu Židova iz Egipta, a drugi o sklapanju Sinajskog Saveza i daje se prikaz svih propisa kao i vjerskih obreda koji su njima doneseni.

3. Levitski zakonik (Leviticus)

4. Knjiga Brojeva

5. Ponovljeni zakon (Deuteronomii)

(u zagradama su navedeni latinski nazivi knjiga).

Povijesne knjige

6. Jošua

7. Knjiga o Sucima

8. Ruta

9. Prva knjiga o Samuelu

10. Druga knjiga o Samuelu

11. Prva knjiga o Kraljevima

12. Druga knjiga o Kraljevima

13. Prva knjiga Ljetopisa

14. Druga knjiga Ljetopisa

15. Ezra

16. Nehemija

17. Tobija (*)

18. Judita (*)

19. Estera

20. Prva knjiga o Makabejcima (*)

21. Druga knjiga o Makabejcima (*)

Mudrosne knjige

22. Psalmi

23. Job

24. Mudre izreke

25. Propovjednik

26. Pjesma nad pjesmama

27. Knjiga Mudrosti (*)

28. Knjiga Sirahova (*)

Proročke knjige

Glavni proroci

29. Izaija

30. Jeremija

31. Tužaljke

32. Baruh (*)

33. Ezekiel

34. Daniel

"Manji" proroci

35. Hošea

36. Joel

37. Amos

38. Obadija

39. Jona

40. Mihej

41. Nahum

42. Habakuk

43. Sefanija

44. Hagaj

45. Zaharija

46. Malahija

(*) knjige označene zvjezdicom ne postoje u protestantskoj inačici Biblije (kao ni u sadašnjem hebrejskom kanonu), to su tzv. Deuterokanonske knjige.

Prvi prijevodi

Prvi prijevodi Starog zavjeta bili su na grčki, zbog velikog broja Židova koji su živjeli u dijaspori i služili se tim jezikom. Najpoznatiji je svakako onaj koji je počeo nastajati na prelasku iz 3. u 2. stoljeće pr. Kr., a naziva se Septuaginta. Taj su prijevod kasnije preuzeli i kršćani. Uz njega, bilo je i drugih prijevoda na grčki, koji su obično nastojali približiti drevni tekst Septuaginte hebrejskom tekstu kakav je bio u uporabi u njihovo vrijeme. Među takve prijevode ubrajaju se i oni što su ih načinili Akvila iz Ponta, Teodocijan, Lucijan i ostali.

Među važnije stare kršćanske prijevode Staroga zavjeta ubrajaju se i prijevodi na latinski jezik, posebice tzv. Vetus latina, te kasnija Vulgata. Najznačajniji stari židovski prijevodi na aramejski jezik prenošeni su isprva usmenom predajom, a kasnije (od 2. stoljeća) pojavljuju se i u pisanom obliku. To su Targum Onkelos, koji gotovo doslovno prevodi hebrejski tekst, te Targum Jonatan ben Uziel, Targum Neofiti i Targum Jerušalmi koji je fragmentaran. Ova posljednja tri Targuma često u svoj prijevod unose tumačenja i tekstove kojih u hebrejskom tekstu nema.