Jegersek: razlika između inačica
use correct file for coat of arms, see also http://stadt.kusel.de/ |
→Zemljopis: europski pravac E65 |
||
Redak 24: | Redak 24: | ||
==Zemljopis== |
==Zemljopis== |
||
Grad Jegersek se nalazi u zapadnom dijelu Mađarske na rijeci [[Zala|Zali]] prema kojoj je dobio i ime u blizini je [[Slovenija]], [[Austrija]] i [[Hrvatska]], od [[Budimpešta|Budimpešte]] grad je udaljen oko 220 kilometara zapadno. |
Grad Jegersek se nalazi u zapadnom dijelu Mađarske na rijeci [[Zala|Zali]] prema kojoj je dobio i ime u blizini je [[Slovenija]], [[Austrija]] i [[Hrvatska]], od [[Budimpešta|Budimpešte]] grad je udaljen oko 220 kilometara zapadno. |
||
Grad je točka na cesti [[europski pravac E65]] (E65) od [[Malmö]]a u [[Švedska|Švedskoj]] kroz gradove [[Ystad]] [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px]], [[Świnoujście]] {{border|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px]]}}, [[Szczecin]] {{border|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px]]}}, [[Gorzów Wielkopolski]] {{border|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px]]}}, [[Zielona Góra]] {{border|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px]]}}, [[Prag]] {{border|[[Datoteka:Flag of Czech Republic.svg|30px]]}}, [[Brno]] {{border|[[Datoteka:Flag of Czech Republic.svg|30px]]}}, [[Bratislava]] {{border|[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|30px]]}}, [[Zagreb]] {{border|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px]]}}, [[Rijeka]] {{border|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px]]}}, [[Split]] {{border|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px]]}}, [[Neum]] {{border|[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|30px]]}}, [[Dubrovnik]] {{border|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px]]}}, [[Podgorica]] {{border|[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|30px]]}}, [[Priština]] {{border|[[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|30px]]}}, [[Skoplje]] {{border|[[Datoteka:Flag of Republic of Macedonia.svg|30px]]}}, [[Korint]] {{border|[[Datoteka:Flag of Greece.svg|30px]]}}, [[Tripoli, Grčka|Tripoli]] {{border|[[Datoteka:Flag of Greece.svg|30px]]}} prema gradu Chania ([[Khania]]) u [[Grčka|Grčkoj]]. |
|||
==Povijest== |
==Povijest== |
Inačica od 2. srpnja 2017. u 11:50
Jegersek | |||
---|---|---|---|
Jegersek na zemljovidu Mađarske | |||
| |||
Regija | Zapadno Podunavlje | ||
Županija | Zalska | ||
Površina | 99.98 km2 | ||
Nadmorska visina | 140 m | ||
Zemljopisne koordinate | 46°50′43″N 16°50′50″E / 46.84538°N 16.84721°E | ||
Stanovništvo (2001.) | |||
- Ukupno | 62.158 | ||
Pošta | 8900 | ||
Pozivni broj | 92 | ||
Službena stranica | http://www.zalaegerszeg.hu | ||
Crkva i trg u Jegerseku
|
Jegersek (mađ. Zalaegerszeg, njem. Egersee) je grad u Zalskoj županiji čije je i središte.
Zemljopis
Grad Jegersek se nalazi u zapadnom dijelu Mađarske na rijeci Zali prema kojoj je dobio i ime u blizini je Slovenija, Austrija i Hrvatska, od Budimpešte grad je udaljen oko 220 kilometara zapadno.
Grad je točka na cesti europski pravac E65 (E65) od Malmöa u Švedskoj kroz gradove Ystad , Świnoujście , Szczecin , Gorzów Wielkopolski , Zielona Góra , Prag , Brno , Bratislava , Zagreb , Rijeka , Split , Neum , Dubrovnik , Podgorica , Priština , Skoplje , Korint , Tripoli prema gradu Chania (Khania) u Grčkoj.
Povijest
Iako je gradsko područje bilo naseljeno i u doba prapovijeste i antike, naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje 1247. godine u vrijeme srednjovjekovne Ugarske. Razvoj grada je bio intenzivan u 15. stoljeću, ali je ometen je osmanskim osvajanjima u Panonskoj nizini u drugoj polovici 16. stoljeća, kada je naselje bilo na granici, koja bila nestabilna i sa čestim sukobima i pljačkaškim upadima.
Sa uspostavom vlasti Habsburgovaca u 18. stoljeću Jegersek se ponovo počeo razvijati i postaje važno kulturno, privredno i upravno središte u ovoj oblasti.
Tokom Revolucije 1848-49. Jegersek, kao grad blizu austrijskog dijela carstva, je imao zanemarljivu ulogu u revoluciji, pa nije značajnije stradao. Poslje Revolucije grad se brzo podigao i ubrzo dobio željezničku vezu sa Budimpeštom. Također, u ovo vrijeme podignute su mnoge nove građevine, a grad se i brojčano povećavao.
Poslije Prvog svjetskog rata Jegersek se našao u okviru novoosnovane mađarske republike. Tokom druge polovine stoljeća grad je doživio ponovo razvoj i rast stanovništva. Tokom proteklih godina tranzicije, zbog povoljnog položaja blizu bogatog evropskog zapada grad je lakše prošao kroz tranzicijsku krizu nego drugi gradovi u državi. Posljednjih godina grad je ponovo oživio zahvaljujući otvaranju obližnje granice ka Austriji.