Asmera: razlika između inačica

Uredi poveznice
Koordinate: 15°20′N 38°56′E / 15.333°N 38.933°E / 15.333; 38.933
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Dodan link na državu (Eritreja).
dopuna i poveznice
Redak 1: Redak 1:
{{Infookvir naselje
{{Infookvir naselje
| ime = Asmera
| ime = Asmera
| ime_genitiv =
| ime_genitiv = Asmere
| izvorno_ime =
| izvorno_ime = ኣስመራ
| nadimak = ''Mali Rim''
| nadimak = ''Mali Rim''
| geslo =
| geslo =
Redak 62: Redak 62:
| postotak_vode =
| postotak_vode =


| visina = 2325 metara n. v.
| visina = 2.325 metara n. v.
| visina_izvor =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_max =
| visina_min =
| visina_min =


| stanovništvo_godina = 2011. (procjene)
| stanovništvo_godina = 2017. (procjene)
| stanovništvo_bilješke=
| stanovništvo_bilješke=
| stanovništvo = 564.000
| stanovništvo = 804.000
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_gustoća = 53,38/km²


| vremenska_zona = UTC
| vremenska_zona = UTC
Redak 84: Redak 84:
| bilješke =
| bilješke =
}}
}}
'''Asmera''' ([[Tigrinja jezik|tigrinja]]: ኣስመራ?, u značenju „One ih ujedinile”; arapski: أسمرة‎‎) ili '''Asmara''' je glavni grad i najveće naselje [[Eritreja|Eritreje]]. U širem gradskom području živi oko 1,3 milijuna stanovnika. Kao „izvanredan primjer ranog modernističkog urbanizma na početku 20. stoljeća”, Asmera je 2017. godine upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1550 Asmara: a Modernist City of Africa] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 14. srpnja 2017.</ref>
⚫
'''Asmera''' (Asmara) je glavni grad [[Eritreja|Eritreje]]. U širem gradskom području živi oko 1,3 milijuna stanovnika. Leži na visini od 2340 m. Godine [[1889.]] okupirala ju je [[Italija]], a od [[1936.]] do [[1941.]] glavni je grad talijanske pokrajine Eritreje. Godine [[1941.]] zauzeli su ju Britanci, koji je drže do 15. rujna [[1952.]], kada je odlukom Generalne skupštine [[UN]] 2. prosinca [[1950.]] predana [[Etiopija|Etiopiji]]. Proglašenjem neovisnosti Eritreje, postaje glavnim gradom države. Industrija cementa, porculana, stakla, proizvodnja kave, [[Potaša|potaše]], soli. Željezničkom prugom povezana je s lukom [[Massawa]] ([[Crveno more]]), te gradovima [[Keren]] i [[Agordat]] u unutrašnjosti.

==Zemljopisne odlike==

Asmera leži na visini od 2340 m, na vrhu litice koja razdvaja eritrejsku [[visoravan]] od [[Velika rasjedna dolina|Velike rasjedne doline]] u susjednoj [[Etiopija|Etiopiji]]. Zemlja oko Asmere je jako plodna, osobito na jugu gdje graniči s eritrejskom regijom [[Debub]], dok na istoku graniči s eritrejskim slanim platoima koje se pružaju do [[Crveno more|Crvenog mora]]. Na zapadu je poluaridno brdovito područje koje se pruža preko granice u [[Sudan]]. No zbog sušnih razdoblja plodno tlo Asmere je sve siromašnije hranjivim tvarima, što dovodi do sječe šume kako bi se iskoristilo tlo bivših šuma za poljoprivredu. To naposlijetku dovodi do prevelike sječe šuma i dezertifikacije tla, ali i erozija i pretjerane ispaše<ref>Mihretab Ghebrezgabher, ''"Extracting and analyzing forest and woodland cover change in Eritrea based on landsat data using supervised classification"'', The Egyptian Journal of Remote Sensing and Space Science. 19 (1), 7. rujna 2015., str. 37.–47. doi:10.1016/j.ejrs.2015.09.002.</ref>

Klima u gradu je [[Stepska klima|stepska]] s toplim ljetima i blagim zimama, te s kišnim (lipanj-rujan i ožujak-travanj) i sušnim razdobljima (najsušiji su <ref>Soloman Semere, ''Groundwater study using remote sensing and geographic information systems (GIS) in the central highlands of Eritrea'', Hydrogeology Journal 14, 23. prosinca 2005., str. 729.–741. doi:10.1007/s10040-005-0477-y</ref>.

Grad je u središtu [[Regije Eritreje|eritrejske regije]] [[Maekel]] i podijeljen je na 13 upravnih područja: Acria, Abbashaul, Edaga Hamus, Arbaete Asmara, Mai Temenai, Paradizo, Sembel, Godaif, Maekel Ketema or Downtown, Tiravolo, Gejeret, Tsetserat i Gheza Banda.

==Povijest==
[[Datoteka:SembelExcavation.jpg|mini|lijevo|<center>Arheološko nalazište u četvrti Sembel s nalazima iz pred[[aksum]]skog razdoblja (800.-400. pr. Kr.)]]
⚫
Godine [[1889.]] okupirala ju je [[Italija]], a od [[1936.]] do [[1941.]] glavni je grad talijanske pokrajine Eritreje. Godine [[1941.]] zauzeli su ju Britanci, koji je drže do 15. rujna [[1952.]], kada je odlukom Generalne skupštine [[UN]] 2. prosinca [[1950.]] predana [[Etiopija|Etiopiji]]. Proglašenjem neovisnosti Eritreje, postaje glavnim gradom države.

==Znamenitosti==

Asmera je najpoznatija po [[Moderna arhitektura|modernoj arhitekturi]] koja uglavnom potječe iz vremena talijanskog kolonijalizma<ref>Mark Byrnes, ''[http://www.theatlanticcities.com/neighborhoods/2012/02/african-citys-unusual-preservation-legacy/1163/ An African City's Unusual Preservation Legacy]'', 8. veljače 2012., Atlantic Cities {{eng oznaka}} Pristupljeno 14. srpnja 2017.</ref>

==Gospodarstvo==

Industrija cementa, porculana, stakla, proizvodnja kave, [[Potaša|potaše]], soli. Željezničkom prugom povezana je s lukom [[Massawa]] ([[Crveno more]]), te gradovima [[Keren]] i [[Agordat]] u unutrašnjosti.

==Izvori==
{{commonscat|Asmara|Asmera}}
{{commonscat|Asmara|Asmera}}
{{izvori}}


{{Mrva-grad-afrika}}
[[Kategorija:Glavni gradovi u Africi]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Africi]]
[[Kategorija:Gradovi u Eritreji]]
[[Kategorija:Gradovi u Eritreji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Africi]]
[[Kategorija:Moderna arhitektura]]


<!-- interwiki -->
<!-- interwiki -->

Inačica od 14. srpnja 2017. u 12:47

Asmera
ኣስመራ
Grb Asmere
Grb
Nadimak: Mali Rim
Koordinate: 15°20′N 38°56′E / 15.333°N 38.933°E / 15.333; 38.933
Država Eritreja
Vlast
 - Gradonačelnik Samere Russom
Površina Ukupna
 - Ukupna 12.158 km2
Visina 2.325 metara n. v.
Stanovništvo (2017. (procjene))
 - Grad 804.000
 - Gustoća 53,38/km²
Vremenska zona UTC (UTC+3)
Zemljovid
Asmera na zemljovidu Eritreje
Asmera
Asmera
class=notpageimage|
Grad na karti

Asmera (tigrinja: ኣስመራ?, u značenju „One ih ujedinile”; arapski: أسمرة‎‎) ili Asmara je glavni grad i najveće naselje Eritreje. U širem gradskom području živi oko 1,3 milijuna stanovnika. Kao „izvanredan primjer ranog modernističkog urbanizma na početku 20. stoljeća”, Asmera je 2017. godine upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi[1]

Zemljopisne odlike

Asmera leži na visini od 2340 m, na vrhu litice koja razdvaja eritrejsku visoravan od Velike rasjedne doline u susjednoj Etiopiji. Zemlja oko Asmere je jako plodna, osobito na jugu gdje graniči s eritrejskom regijom Debub, dok na istoku graniči s eritrejskim slanim platoima koje se pružaju do Crvenog mora. Na zapadu je poluaridno brdovito područje koje se pruža preko granice u Sudan. No zbog sušnih razdoblja plodno tlo Asmere je sve siromašnije hranjivim tvarima, što dovodi do sječe šume kako bi se iskoristilo tlo bivših šuma za poljoprivredu. To naposlijetku dovodi do prevelike sječe šuma i dezertifikacije tla, ali i erozija i pretjerane ispaše[2]

Klima u gradu je stepska s toplim ljetima i blagim zimama, te s kišnim (lipanj-rujan i ožujak-travanj) i sušnim razdobljima (najsušiji su [3].

Grad je u središtu eritrejske regije Maekel i podijeljen je na 13 upravnih područja: Acria, Abbashaul, Edaga Hamus, Arbaete Asmara, Mai Temenai, Paradizo, Sembel, Godaif, Maekel Ketema or Downtown, Tiravolo, Gejeret, Tsetserat i Gheza Banda.

Povijest

Datoteka:SembelExcavation.jpg
Arheološko nalazište u četvrti Sembel s nalazima iz predaksumskog razdoblja (800.-400. pr. Kr.)

Godine 1889. okupirala ju je Italija, a od 1936. do 1941. glavni je grad talijanske pokrajine Eritreje. Godine 1941. zauzeli su ju Britanci, koji je drže do 15. rujna 1952., kada je odlukom Generalne skupštine UN 2. prosinca 1950. predana Etiopiji. Proglašenjem neovisnosti Eritreje, postaje glavnim gradom države.

Znamenitosti

Asmera je najpoznatija po modernoj arhitekturi koja uglavnom potječe iz vremena talijanskog kolonijalizma[4]

Gospodarstvo

Industrija cementa, porculana, stakla, proizvodnja kave, potaše, soli. Željezničkom prugom povezana je s lukom Massawa (Crveno more), te gradovima Keren i Agordat u unutrašnjosti.

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Asmera
  1. ↑ Asmara: a Modernist City of Africa na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 14. srpnja 2017.
  2. ↑ Mihretab Ghebrezgabher, "Extracting and analyzing forest and woodland cover change in Eritrea based on landsat data using supervised classification", The Egyptian Journal of Remote Sensing and Space Science. 19 (1), 7. rujna 2015., str. 37.–47. doi:10.1016/j.ejrs.2015.09.002.
  3. ↑ Soloman Semere, Groundwater study using remote sensing and geographic information systems (GIS) in the central highlands of Eritrea, Hydrogeology Journal 14, 23. prosinca 2005., str. 729.–741. doi:10.1007/s10040-005-0477-y
  4. ↑ Mark Byrnes, An African City's Unusual Preservation Legacy, 8. veljače 2012., Atlantic Cities (engl.) Pristupljeno 14. srpnja 2017.


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Asmera&oldid=4925673"