Lezena: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 8: Redak 8:
U jednostavnoj formi javljaju se još u kasnoj antici (npr. Aja Sofija, oko 537. god)<ref>Müller/Vogel 1999</ref>, na pročeljima, bočnim stranama i apsidama, a osobito su česte u romanici .
U jednostavnoj formi javljaju se još u kasnoj antici (npr. Aja Sofija, oko 537. god)<ref>Müller/Vogel 1999</ref>, na pročeljima, bočnim stranama i apsidama, a osobito su česte u romanici .


U [[gotika|gotici]] imaju sličnu funkciju kao i ranije, ali u kojoj više dominira konstruktivni nego dekorativni element.<ref>ELU 1964</ref>
U [[gotika|gotici]] imaju sličnu funkciju kao i ranije, ali u njoj tada više dominira konstruktivni nego dekorativni element.<ref>ELU 1964</ref>


Lazene su česte i u arhitekturi kasnijih stilskih epoha, osobito na pročeljima monumentalnih zdanja [[renesansa|renesanse]], [[barok]]a, [[klasicizam|klasicizma]]<ref>ELU 1964</ref> i neostilova [[historicizam|historicizma]].
Lezene su česte i u arhitekturi kasnijih stilskih epoha, osobito na pročeljima monumentalnih zdanja [[renesansa|renesanse]], [[barok]]a, [[klasicizam|klasicizma]]<ref>ELU 1964</ref> i neostilova [[historicizam|historicizma]].


==Bilješke==
==Bilješke==

Inačica od 30. srpnja 2017. u 01:34

Pročelje raščlanjeno lezenama, katedrala sv. Stošije, Zadar, 13. st.


Lezena je naziv za plitki vertikalni istak u obliku pilastra, koji istodobno ojačava i ukrašava te raščlanjuje zidnu plohu.[1]

Lezene su vrlo često povezane nizovima slijepih lukova (arkade), osobito u romanici.

U jednostavnoj formi javljaju se još u kasnoj antici (npr. Aja Sofija, oko 537. god)[2], na pročeljima, bočnim stranama i apsidama, a osobito su česte u romanici .

U gotici imaju sličnu funkciju kao i ranije, ali u njoj tada više dominira konstruktivni nego dekorativni element.[3]

Lezene su česte i u arhitekturi kasnijih stilskih epoha, osobito na pročeljima monumentalnih zdanja renesanse, baroka, klasicizma[4] i neostilova historicizma.

Bilješke

  1. ELU 1964; Damjanov/Radulić 1967
  2. Müller/Vogel 1999
  3. ELU 1964
  4. ELU 1964

Literatura

  • ELU 1962 – Lezena, Enciklopedija likovnih umjetnosti, sv. 3, Zagreb, 1964., str. 311
  • Damjanov/Radulić 1967 - Damjanov, Jadranka; Radulić, Ksenija: Lezena, Umjetnost (Likovne umjetnosti), 3. izdanje, Zagreb, 1967., str. 151
  • Müller/Vogel 1999 - Werner Müller; Gunther Vogel: Atlas arhitekture 1, preveo Milan Pelc, Zagreb, 1999., str. 257