Međimurje (regija): razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 3: | Redak 3: | ||
'''Međimurje''' je povijesno-zemljopisni pojam koji označava područje na krajnjem sjeveru [[Hrvatska|Hrvatske]] omeđen dvjema velikim rijekama, [[Mura|Murom]] i [[Drava|Dravom]]. To područje se najvećim dijelom poklapa s područjem [[Međimurska županija|Međimurske županije]] u administrativnom smislu. |
'''Međimurje''' je povijesno-zemljopisni pojam koji označava područje na krajnjem sjeveru [[Hrvatska|Hrvatske]] omeđen dvjema velikim rijekama, [[Mura|Murom]] i [[Drava|Dravom]]. To područje se najvećim dijelom poklapa s područjem [[Međimurska županija|Međimurske županije]] u administrativnom smislu. |
||
Taj najsjeverniji hrvatski kraj većim je dijelom [[aluvij]]alna ravnica (lokalnim rječnikom ''Dolnje Međimurje''), a manjim, sjeverozapadnim dijelom je briježnog reljefa (''Gornje Međimurje''). Najviša je točka [[vrh]] [[Mohokos]] s 344 [[metar|metra]] [[nadmorska visina|nadmorske visine]], dok je nizinski dio oko 120-150 metara iznad razine [[mora]]. |
Taj najsjeverniji hrvatski kraj većim je dijelom [[aluvij]]alna ravnica (lokalnim rječnikom ''Dolnje Međimurje''), a manjim, sjeverozapadnim dijelom je briježnog reljefa (''Gornje Međimurje''). Najviša je točka [[vrh]] [[Mohokos]] s 344 [[metar|metra]] [[nadmorska visina|nadmorske visine]], dok je nizinski dio oko 120-150 metara iznad razine [[More|mora]]. |
||
Kroz povijest Međimurje nije uvijek administrativno bilo u sastavu Hrvatske, odnosno (prije toga) [[Kraljevina Slavonija|Slavonije]], nego je povremeno, tijekom stoljeća, bilo u sklopu mađarske [[Zala (bivša županija)|Zaladske županije]]. |
Kroz povijest Međimurje nije uvijek administrativno bilo u sastavu Hrvatske, odnosno (prije toga) [[Kraljevina Slavonija|Slavonije]], nego je povremeno, tijekom stoljeća, bilo u sklopu mađarske [[Zala (bivša županija)|Zaladske županije]]. |
Inačica od 30. srpnja 2017. u 22:55
Međimurje je povijesno-zemljopisni pojam koji označava područje na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđen dvjema velikim rijekama, Murom i Dravom. To područje se najvećim dijelom poklapa s područjem Međimurske županije u administrativnom smislu.
Taj najsjeverniji hrvatski kraj većim je dijelom aluvijalna ravnica (lokalnim rječnikom Dolnje Međimurje), a manjim, sjeverozapadnim dijelom je briježnog reljefa (Gornje Međimurje). Najviša je točka vrh Mohokos s 344 metra nadmorske visine, dok je nizinski dio oko 120-150 metara iznad razine mora.
Kroz povijest Međimurje nije uvijek administrativno bilo u sastavu Hrvatske, odnosno (prije toga) Slavonije, nego je povremeno, tijekom stoljeća, bilo u sklopu mađarske Zaladske županije. Prvi pisani dokumenti o Međimurju potječu s početka 13. stoljeća, u vrijeme kada je ono bilo u posjedu plemićkih obitelji, koje su se ponekad relativno brzo izmjenjivale. Među onima koje su ga, od 14. stoljeća nadalje, dulje vrijeme posjedovale i ostavile značajniji trag bile su obitelji Lacković, Ernušt, Zrinski i Feštetić.
Vidi još
- Povijest Međimurja
- Oslobađanje Međimurja 1918.
- Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države 1918.