Promjene

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
infokutija i poveznice
{{coord|41|54|50|N|12|29|31|E|display=title|type:landmark}}
[[Datoteka:Guggenheim-bilbao-jan05.jpg|thumb|320px|<center>Guggenheim muzej u Bilbau]]
{{Infookvir muzej
'''Muzej Guggenheim u Bilbau''' je [[muzej]] moderne i suvremene umjetnosti koji je projektirao kanadsko-američki arhitekt [[Frank Gehry]], a izgradio [[Ferrovial]]. Izgrađen je uz rijeku [[Nervión]], koja prolazi kroz u [[Baskija|baskijski grad]] [[Bilbao]] i ulijeva se u [[Atlantik]]. Ovaj je muzej jedan od mnogih muzeja koji pripadaju [[Guggenheim|Zakladi Guggenheim]]. U muzeju se može vidjeti stalni postav, ali i mnoge gostujuće izložbe kako španjolskih, tako i svjetskih umjetnika.
|ime = Guggenheim muzej u Bilbau
|slika = Guggenheim-bilbao-jan05.jpg
|opis_slike =
|osnovan = [[18. listopada]] [[1997.]]
|lokacija = '' Abando'', [[Bilbao]], [[Španjolska]]
|tip = Muzej moderne i suvremene umjetnosti
|izlošci =
|broj posjetitelja = 1.169.404 (2016.)<ref>[https://prensa.guggenheim-bilbao.eus/src/uploads/2017/01/NP_Balance-2016_ES.pdf], Ministero dei Beni e delle Attività Culturali (PDF) {{es}} Pristupljeno 21. kolovoza 2017.</ref>
|ravnatelj = Juan Ignacio Vidarte
|kustos =
|ulaz =
|pristup javnim prijevozom = Guggenheim stop, Line A, Euskotren Tranbia
|web = [http://www.guggenheim-bilbao.es/ guggenheim-bilbao.es]
}}
'''Muzej Guggenheim u Bilbau''' ([[katalonski]]: ''Guggenheim Bilbao Museoa'', [[španjolski]]: ''Museo Guggenheim Bilbao'') je [[muzej]] moderne i suvremene umjetnosti koji je projektirao kanadsko-američki arhitekt [[Frank Gehry]], a izgradioizgradila tvrtka [[Ferrovial]]. Ovaj je muzej jedan od mnogih muzeja koji pripadaju [[Guggenheim|Zakladi Guggenheim]]. Izgrađen je uz rijeku [[Nervión]], koja prolazi kroz u [[Baskija|baskijski grad]] [[Bilbao]] i ulijeva se u [[Atlantik]]. OvajNalazi jese muzejpreko jedanputa odluke mnogihs muzejakojom koji pripadaju [[Guggenheim|Zakladi Guggenheim]].je Uspojen muzeju se može vidjeti stalni postav, alimostom i mnogeokružen gostujućeje izložbesa kakosvih španjolskih, tako istrana svjetskihvodenim umjetnikavrtom.
[[Datoteka:Bilbao_05_2012_Guggenheim_Aerial_Panorama_2007.jpg|mini|lijevo|400px|<center>Pogled na muzej Guggenheim u Bilbau iz zraka]]
==Zgrada==
[[Datoteka:Bilbao_-_Guggenheim_aurore.jpg|mini|lijevo|<center>Muzej Guggenheim u Bilbau u sumrak]]
[[Datoteka:Guggenheim-bilbao-jan05Guggenheim_night.jpg|thumbmini|320px250px|<center>Muzej Guggenheim muzej u Bilbau noću]]
Zgrada muzeja Guggenheim u Bilbau se smatra za jednu od najvažnijih građevina [[postmoderna arhitektura|postmoderne arhitekture]] jer se drži za prijelomno zdanje na kojemu su se akademici, kritika i opća publika usuglasili odobravanjem<ref name=VF>Matt Tyrnauer, ''[http://www.vanityfair.com/culture/features/2010/08/architecture-survey-201008?currentPage=all Architecture in the Age of Gehry]'', Vanity Fair, 30.
lipnja 2010.</ref>
[[Datoteka:Bilbao - Guggenheim 88.jpg|mini|lijevo|<center>Veliki atrij od titanija, vapnenca i stakla]]
[[Datoteka:Bilbao.Koons02.jpg|mini|<center>''Psić'' umjetnika [[Jeff Koons|Jeffa Koonsa]] ispred Muzeja Guggenheim u Bilbau]]
Kiparski oblikovan krov, kao i cijeli muzej, ima plašt od izuzetno skupocjenog i za arhitekturu neobičnog materijala, [[titanij]]a. Zbog titanijskog plašta, boja muzeja se mijenja ovisno o dobu dana i količini sunčeve svjetlosti; najčešće su to srebrna, zlatna i plava. Krivocrtne mase su kontrastne ortodoksnom [[dekonstruktivizam|dekonstruktivizmu]] koji ističe ravne plohe i oštre kutove. Ekscentrični oblici i glatke nepravilne krivulje, dizajnirane da „hvataju svjetlost”, su zaslužne su za nadimak koji je dobio muzej, „Metalni cvijet“. Legendarni arhitekt [[Phillip Johnson]] ju je nazvao „najvećom zgradom našeg vremena“<ref name=VF/>.
 
Unutrašnjost je jednako, ako ne i više, spektakularna. Vjerojatno najsenzacionalnija prostorija je veliki ulazni [[atrij]] iz kojega se može vidjeti zaljev i okolna brda Baskije<ref>John Walsh, "[http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/art/features/the-priceless-peggy-guggenheim-1806124.html The priceless Peggy Guggenheim]", The Independent, 21. listopada 2009. {{eng oznaka}} Pristupljeno 21. kolovoza 2017.</ref>. Mreža uskih mostova je spojena s dizalom, dok atrij sadrži spiralne stupove iza kojih se otvara niz staklenih zidova i krovnih prozora. Unutra je deset konvencionalnih, pravocrtnih izložbenih prostorija koje sadrže najveća djela moderne umjetnosti, i devet ogromnih, neobično oblikovanih, galerija u kojima su smješteni suvremeni radovi. Najveća galerija ima promjer 30 x 130 m. Površinom od 24.000 m², od kojih je 11.000 m² izložbenog prostora, Guggenheim u Bilbau je po otvaranju imao više izložbenog prostora od tri ostale Guggenheim kolekcije u New Yorku i Veneciji<ref name=CNN/>.
 
Gehry je prvo zamislio oblik muzeja, kao i sa svim dotadašnjim radovima, pomoću ručno nacrtane skice. No, razvoj tehnologije je ono što je omogućilo izgradnju tako velebnog muzeja. Da nije koristio računalni 3D program CATIA (oblikovanje potpomognuto računalom tvrtke „Dessault Systems“, izvorno namijenjen digitalnom dizajniranju i preciznom projektiranju dijelova za francusku zrakoplovnu industriju), izgradnja bi bila nedopustivo skupa, i njegov dizajn ne bi vidio svjetlo dana.
 
Izgradnja je koštala 89 milijuna [[$]], a otvorio ju kralj [[Juan Carlos I.]] [[18. listopada]] [[1997.]] godine<ref name=CNN>[http://edition.cnn.com/WORLD/9710/18/spain.guggenheim/index.html?_s=PM:WORLD Security tight before Guggenheim Museum opens in Basque city], cnn.com 18. listopada 1997. {{eng oznaka}} Pristupljeno 21. kolovoza 2017.</ref>. Sama zgrada je u potpunosti zasjenila izloške, ali je privukla mnoštvo posjetitelja u dotada zabačeni industrijski gradić. U prvih 12 mjeseci nakon otvaranja, 160 milijuna američkih dolara je dodano u proračun pokrajine Baskije. Danas se takav učinak arhitekture na ekonomiju i kulturno oživljavanje naziva „Bilbao efekt“<ref>Silva Kalčić, ''[http://fr.scribd.com/doc/178034978/Neizvjesnost-Umjetnosti-Silva-Kalčić-low-rez Neizvjesnost umjetnosti]'', Školska knjiga d.d., Zagreb, 2005.</ref>.
 
==Kolekcija==
U središnjoj galeriji je izložena skulptura ''Zmija'', koju je američki kipar [[Richard Serra]] napravio posebno za otvorenje muzeja. God. 2005. oko nje je postavljeno sedam drugih skulptura čineći monumentalnu instalaciju ''Pitanje vremena'' dulju od 100 m. Pred toga, u muzeju je po otvorenju bilo izloženo oko 300 djela moderne umjetnosti od kubizma do suvremene umjetnosti, a kolekcija se konstantno širi djelima mnogih suvremenih umjetnika kao što su: [[Willem de Kooning]], [[Mark Rothko]], [[Clyfford Still]], [[Francesco Clemente]], [[Anselm Kiefer]], [[Jenny Holzer]] i dr.
 
U muzeju se može vidjeti stalni postav, ali i mnoge gostujuće izložbe kako španjolskih, tako i svjetskih umjetnika. Tako je 2012. godine izložba [[David Hockney|Davida Hockneya]] privukla više od 290.000 posjetitelja.
 
<center><gallery caption="" mode=packed-hover>
Slika:Andy Warhol Shadows.jpg|[[Andy Warhol]], ''Sjene''
Slika:August Tarantula Museu Guggenheimer Bilbao - Master Mythos Spain Photography 2012 - panoramio.jpg|[[Louise Bourgeois]], ''Maman'', 1997.
File:Bilbao - Museo Guggenheim - Installation for Bilbao (Jenny Holzer) 5.JPG|[[Jenny Holzer]], ''Instalacija za Bilbao'', 1997.
Slika:Bilbao - Museo Guggenheim - Wall Drawing 831 (Geometric Forms), de Sol LeWitt 6.JPG|[[Sol LeWitt]], ''Geometrijski oblici, mural 831'', 1997.
Slika:Bilbao - Guggenheim 35.jpg|[[Jeff Koons]], ''Tulipani'', 1995.-2004.
Slika:Serra Bilbao Overview.jpg|[[Richard Serra]], ''Pitanje vremena'', 2005.
Slika:Bilbao Guggenheim Museum, Basque Country, Spain.JPG|[[Iñaki Crespo]], ''Muzej Gugenheim u Bilbau''
Slika:Bilbao - Guggenheim 37.jpg|[[Juan Muñoz]], 2008.
Slika:El gran arbol y el ojo - panoramio.jpg|[[Anish Kapoor]], ''Visoko drvo i oko'', 2009.
Slika:2014 Bilbao Puente de La Salve - panoramio.jpg|Most ''Puente de La Salve'' 2014.
</gallery>
</center>
 
==Izvori==
{{izvori}}
 
==Vanjske poveznice==
* [http://arhitektonskerazglednice.com/od-ideje-do-najpoznatijih-muzeja-svijeta-guggenheim/ Priča o Guggenheim muzejima] na arhitektonskerazglednice.com
* [https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/putovanja/europa-i-svijet/guggenheim-muzej-u-bilbau---302079.html Guggenheim muzej u Bilbau], punkufer.hr
* [http://thoriumaplus.com/guggenheim-muzej-u-bilbau-arhitekt-frank-gehry/ Guggenheim muzej u Bilbau], thoriumaplus.com
* [http://www.scholars-on-bilbao.info/ Scholars on Bilbao] - akademski članci o urbanoj obnovi Bilbaoa
* [http://books.emeraldinsight.com/display.asp?K=9780080453248 Bilbao. Basque Pathways to Globalization]
 
[[Kategorija:Muzeji moderne umjetnosti]]

Navigacijski izbornik