Elektromotor: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nadopunio Elektromotor |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[ |
[[datoteka:Motors01CJC.jpg|mini|desno|250px|Različiti elektromotori.]] |
||
'''Elektromotor''' je [[električni stroj]] koji pretvara [[električna energija|električnu energiju]] u mehanički [[rad (fizika)|rad]]. Najčešći su rotacijski strojevi koji rad obavljaju okretanjem [[rotor]]a uz razvijanje okretnog [[moment]]a. Također postoje i [[linearni motor]]i koji stvaraju [[sila|silu]] koja uzrokuje [[ubrzanje]] i linearno gibanje [[masa|mase]], stroja ili predmeta pri čemu se obavlja mehanički rad. U uporabi je mnogo vrsta i izvedbi elektromotora i danas su najviše korišteni pogonski strojevi u gotovo svim područjima ljudske djelatnosti a poglavito u [[industrija|industriji]] i [[promet|prometu]]. |
|||
[[datoteka:Stator and rotor by Zureks.JPG|mini|250px|desno|[[Rotor (elektrotehnika)|Rotor]] i [[stator]] elektromotora.]] |
|||
'''Elektromotor''' ili '''električni motor''' je [[stroj]] koji pretvara [[električna energija|električnu energiju]] u [[mehanički rad]]. Dvije su glavne vrste električnih motora: motor za istosmjernu struju ([[istosmjerni motor]]) i motor za izmjenične struje ([[izmjenični motor]]). Na temelju spoznaja o djelovanju [[magnetsko polje|magnetskih polja]] [[sila|silom]] na [[električni vodič]] kojim teče [[električna struja]], prvi je poznat od 1833., a napajao se [[Istosmjerna struja|istosmjernom strujom]] iz [[baterija|baterije]] [[Galvanski elementi|galvanskih ćelija]]. Izumi izmjeničnih motora povezani su s primjenama [[Višefazni sustav|višefaznih sustava]] [[električna struja|električnih struja]] i [[napon]]a te okretnih [[magnetsko polje|magnetskih polja]], za što je najzaslužniji [[Nikola Tesla|N. Tesla]], a u uporabi su od 1888. <ref> '''električni motor (elektromotor)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17584] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref> Najčešći su rotacijski strojevi koji rad obavljaju okretanjem [[rotor]]a uz razvijanje okretnog [[moment]]a. Također postoje i [[linearni motor]]i koji stvaraju [[sila|silu]] koja uzrokuje [[ubrzanje]] i linearno gibanje [[masa|mase]], stroja ili predmeta pri čemu se obavlja mehanički rad. U uporabi je mnogo vrsta i izvedbi elektromotora i danas su najviše korišteni pogonski strojevi u gotovo svim područjima ljudske djelatnosti a poglavito u [[industrija|industriji]] i [[promet|prometu]]. Primjeri korištenja u prometu su lokomotive [[vlak|vlakova]], [[tramvaj|tramvaji]], [[trolejbus]]i, [[Električni automobil|električni automobili]]. |
|||
== Istosmjerni motor ili motor za istosmjernu struju == |
|||
{{Glavni|Istosmjerni motor}} |
|||
'''Istosmjerni motor''' ili '''motor za istosmjernu struju''' pretvara istosmjernu električnu struju u [[kružno gibanje]]. Stroj je tako konstruiran da može raditi kao [[električni generator]] istosmjerne struje ako se mehanički pokreće vanjskom silom. Svojstven je dio rotora motora za istosmjernu struju [[Komutator (elektromotor)|kolektor ili komutator]], pa je prema tome u Hrvatskoj uvriježen naziv '''kolektorski motor'''. Putem kolektora i [[četkica]] ostvaruje se [[Kontakt (elektrotehnika)|električni kontakt (dodir)]] s [[Rotor (elektrotehnika)|rotorskim]] [[Električna zavojnica|namotom]] i pretvara [[izmjenična struja|izmjeničnu struju]] u [[Istosmjerna struja|istosmjernu]]. [[Motor]] se izvodi s neovisnom, serijskom, složenom (kompaundiranom) uzbudom ili s trajnim [[magnet]]ima. Zbog mogućnosti kontinuirane promjene brzine okretanja istosmjerni se motor koristi u industriji te za pogon tračnih i nekih posebnih [[vozila]] (tramvaja, lokomotiva, elektromobila i drugo). Brzina se mijenja na razne načine, a u suvremenim se pogonima upravlja [[računalo]]m. Zbog mogućnosti napajanja iz [[akumulator]]skih [[baterija]], istosmjerni se motor koristi i kao pokretač [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motora s unutarnjim izgaranjem]] (na primjer u [[automobili]]ma i [[dizel]]skim agregatima). Ipak, zbog izrade komutatora i njegova održavanja te habanja (trošenja) četkica i popratnog iskrenja, istosmjerni se motor, s obzirom na nabavnu cijenu i pogonsku pouzdanost, manje koristi nego kavezni asinkroni motor. |
|||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
Primjeri korištenja u prometu su lokomotive [[vlak|vlakova]], [[tramvaj|tramvaji]], [[trolejbus]]i, [[Električni automobil|električni automobili]]. |
|||
[[Kategorija: Elektroenergetika]] |
[[Kategorija: Elektroenergetika]] |
||
Inačica od 23. kolovoza 2017. u 17:31
Elektromotor ili električni motor je stroj koji pretvara električnu energiju u mehanički rad. Dvije su glavne vrste električnih motora: motor za istosmjernu struju (istosmjerni motor) i motor za izmjenične struje (izmjenični motor). Na temelju spoznaja o djelovanju magnetskih polja silom na električni vodič kojim teče električna struja, prvi je poznat od 1833., a napajao se istosmjernom strujom iz baterije galvanskih ćelija. Izumi izmjeničnih motora povezani su s primjenama višefaznih sustava električnih struja i napona te okretnih magnetskih polja, za što je najzaslužniji N. Tesla, a u uporabi su od 1888. [1] Najčešći su rotacijski strojevi koji rad obavljaju okretanjem rotora uz razvijanje okretnog momenta. Također postoje i linearni motori koji stvaraju silu koja uzrokuje ubrzanje i linearno gibanje mase, stroja ili predmeta pri čemu se obavlja mehanički rad. U uporabi je mnogo vrsta i izvedbi elektromotora i danas su najviše korišteni pogonski strojevi u gotovo svim područjima ljudske djelatnosti a poglavito u industriji i prometu. Primjeri korištenja u prometu su lokomotive vlakova, tramvaji, trolejbusi, električni automobili.
Istosmjerni motor ili motor za istosmjernu struju
Podrobniji članak o temi: Istosmjerni motorIstosmjerni motor ili motor za istosmjernu struju pretvara istosmjernu električnu struju u kružno gibanje. Stroj je tako konstruiran da može raditi kao električni generator istosmjerne struje ako se mehanički pokreće vanjskom silom. Svojstven je dio rotora motora za istosmjernu struju kolektor ili komutator, pa je prema tome u Hrvatskoj uvriježen naziv kolektorski motor. Putem kolektora i četkica ostvaruje se električni kontakt (dodir) s rotorskim namotom i pretvara izmjeničnu struju u istosmjernu. Motor se izvodi s neovisnom, serijskom, složenom (kompaundiranom) uzbudom ili s trajnim magnetima. Zbog mogućnosti kontinuirane promjene brzine okretanja istosmjerni se motor koristi u industriji te za pogon tračnih i nekih posebnih vozila (tramvaja, lokomotiva, elektromobila i drugo). Brzina se mijenja na razne načine, a u suvremenim se pogonima upravlja računalom. Zbog mogućnosti napajanja iz akumulatorskih baterija, istosmjerni se motor koristi i kao pokretač motora s unutarnjim izgaranjem (na primjer u automobilima i dizelskim agregatima). Ipak, zbog izrade komutatora i njegova održavanja te habanja (trošenja) četkica i popratnog iskrenja, istosmjerni se motor, s obzirom na nabavnu cijenu i pogonsku pouzdanost, manje koristi nego kavezni asinkroni motor.