Razlika između inačica stranice »Opat Suger«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Obrisan 1 bajt ,  prije 3 godine
m
ispravak
(nova stranica: {{Likovni umjetnik |ime = Opat Suger |period = gotika |slika = Abt_Sugerius.jpg |veličina = 200px |opis = Opat suger na...)
 
m (ispravak)
Suger je mladost proveo u opatiji Saint-Denis, a 1122. godine izabran je za njezina opata. Od 1127. godine započeo je njezinu obnovu, čime je privukao pozornost kralja. Postaje savjetnik kralja [[Luj VI., kralj Francuske|Luje VI.]] i njegove supruge, [[Eleonora, vojvotkinja Akvitanije|Eleonore od Akvitanije]], te je kasnije djelovao protiv njihova razvoda. U to vrijeme se zalagao za kraljevsku centralizaciju i napisao je dva djela o vladavini Luje VI. ''(Vita Ludovici regis)'' i nešto objektivniju o vladavini Luje VII. ''(Historia gloriosi regis Ludovici)'', te dvije knjige o upravi obnove bazilike (''Liber de rebus in administratione sua gestis'', i nastavak, ''Libellus de consecratione ecclesiae S. Dionysii'') pod utjecajem [[Pseudo-Dionizije Areopagit|Dionizija Areopagita]].
 
Njegovo ime se ipak najčešće veže s obnovom [[Bazilika Saint-Denis|bazilike Saint-Denis]], tijekom koje je zapravo stvorio [[gotika|gotički stil]]. [[Neustrija|Neustrijske]] elemente u arhitekturi je primijenio kako bi postigao što jači misticizam svjetla (što je odgovaralo njegovim teološkim pogledima na umjetnost), a što je dovelo do gotičke umjetnosti. U tu svrhu je, crkve koje su tradicionalno okrenute prema istoku s ulazom na zapadu, dodatno otvorio prozorima tako da izlazeće sunce osvjetlava [[oltar]]; što je mogao postići samo snopastim [[stup]]ovima koji nose križno-rebraste [[svod]]ove i [[Rozeta (arhitektura)|rozetama]] na [[transept]]ima. Također, na zapadnom pročeljuje uveo trostruke [[portal]]e (referenca na [[Sveto Trojstvo]]) osvjetljavajući glavni [[brod (arhitektura)|brod]] velikom rozetom. Ideja vodilja mu je bila [[Solomon]]ov hram i ''a dilectio decoris domus Dei'', „užitak u uljepšavanju Božjeg doma”<ref>[[Umberto Eco]], ''[https://www.ipu.hr/article/hr/278/umjetnost-i-ljepota-u-srednjovjekovnoj-estetici Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici]'', Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2007. ISBN: 978-953-6106-65-3</ref>.
 
[[Bernard iz Clairvauxa]] je bio prvi suvremeni kritičar Sugerove arhitekture koji je tvrdio kako je jednostavan i trezven samostan obnovio na luksuzan način<ref> Marianne Sághy, ''Nova europska dinastija u Europi već tisućama godina. U srednjem vijeku'', ur. Klaniczay Gabor; Oziris udžbenici, Budimpešta, 2005., svezak I., stranica 249. ISBN 9633898196</ref>.

Navigacijski izbornik