Opat Suger: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nova stranica: {{Likovni umjetnik |ime = Opat Suger |period = gotika |slika = Abt_Sugerius.jpg |veličina = 200px |opis = Opat suger na...
 
m ispravak
Redak 19: Redak 19:
Suger je mladost proveo u opatiji Saint-Denis, a 1122. godine izabran je za njezina opata. Od 1127. godine započeo je njezinu obnovu, čime je privukao pozornost kralja. Postaje savjetnik kralja [[Luj VI., kralj Francuske|Luje VI.]] i njegove supruge, [[Eleonora, vojvotkinja Akvitanije|Eleonore od Akvitanije]], te je kasnije djelovao protiv njihova razvoda. U to vrijeme se zalagao za kraljevsku centralizaciju i napisao je dva djela o vladavini Luje VI. ''(Vita Ludovici regis)'' i nešto objektivniju o vladavini Luje VII. ''(Historia gloriosi regis Ludovici)'', te dvije knjige o upravi obnove bazilike (''Liber de rebus in administratione sua gestis'', i nastavak, ''Libellus de consecratione ecclesiae S. Dionysii'') pod utjecajem [[Pseudo-Dionizije Areopagit|Dionizija Areopagita]].
Suger je mladost proveo u opatiji Saint-Denis, a 1122. godine izabran je za njezina opata. Od 1127. godine započeo je njezinu obnovu, čime je privukao pozornost kralja. Postaje savjetnik kralja [[Luj VI., kralj Francuske|Luje VI.]] i njegove supruge, [[Eleonora, vojvotkinja Akvitanije|Eleonore od Akvitanije]], te je kasnije djelovao protiv njihova razvoda. U to vrijeme se zalagao za kraljevsku centralizaciju i napisao je dva djela o vladavini Luje VI. ''(Vita Ludovici regis)'' i nešto objektivniju o vladavini Luje VII. ''(Historia gloriosi regis Ludovici)'', te dvije knjige o upravi obnove bazilike (''Liber de rebus in administratione sua gestis'', i nastavak, ''Libellus de consecratione ecclesiae S. Dionysii'') pod utjecajem [[Pseudo-Dionizije Areopagit|Dionizija Areopagita]].


Njegovo ime se ipak najčešće veže s obnovom [[Bazilika Saint-Denis|bazilike Saint-Denis]], tijekom koje je zapravo stvorio [[gotika|gotički stil]]. [[Neustrija|Neustrijske]] elemente u arhitekturi je primijenio kako bi postigao što jači misticizam svjetla (što je odgovaralo njegovim teološkim pogledima na umjetnost), a što je dovelo do gotičke umjetnosti. U tu svrhu je, crkve koje su tradicionalno okrenute prema istoku s ulazom na zapadu, dodatno otvorio prozorima tako da izlazeće sunce osvjetlava [[oltar]]; što je mogao postići samo snopastim [[stup]]ovima koji nose križno-rebraste [[svod]]ove i [[Rozeta (arhitektura)|rozetama]] na [[transept]]ima. Također, na zapadnom pročeljuje uveo trostruke [[portal]]e (referenca na [[Sveto Trojstvo]]) osvjetljavajući glavni [[brod (arhitektura)|brod]] velikom rozetom. Ideja vodilja mu je bila [[Solomon]]ov hram i ''a dilectio decoris domus Dei'', „užitak u uljepšavanju Božjeg doma”<ref>[[Umberto Eco]], ''[https://www.ipu.hr/article/hr/278/umjetnost-i-ljepota-u-srednjovjekovnoj-estetici Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici]'', Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2007. ISBN: 978-953-6106-65-3</ref>.
Njegovo ime se ipak najčešće veže s obnovom [[Bazilika Saint-Denis|bazilike Saint-Denis]], tijekom koje je zapravo stvorio [[gotika|gotički stil]]. [[Neustrija|Neustrijske]] elemente u arhitekturi je primijenio kako bi postigao što jači misticizam svjetla (što je odgovaralo njegovim teološkim pogledima na umjetnost), a što je dovelo do gotičke umjetnosti. U tu svrhu je, crkve koje su tradicionalno okrenute prema istoku s ulazom na zapadu, dodatno otvorio prozorima tako da izlazeće sunce osvjetlava [[oltar]]; što je mogao postići samo snopastim [[stup]]ovima koji nose križno-rebraste [[svod]]ove i [[Rozeta (arhitektura)|rozetama]] na [[transept]]ima. Također, na zapadnom pročeljuje uveo trostruke [[portal]]e (referenca na [[Sveto Trojstvo]]) osvjetljavajući glavni [[brod (arhitektura)|brod]] velikom rozetom. Ideja vodilja mu je bila [[Solomon]]ov hram i ''a dilectio decoris domus Dei'', „užitak u uljepšavanju Božjeg doma”<ref>[[Umberto Eco]], ''[https://www.ipu.hr/article/hr/278/umjetnost-i-ljepota-u-srednjovjekovnoj-estetici Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici]'', Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-6106-65-3</ref>.


[[Bernard iz Clairvauxa]] je bio prvi suvremeni kritičar Sugerove arhitekture koji je tvrdio kako je jednostavan i trezven samostan obnovio na luksuzan način<ref> Marianne Sághy, ''Nova europska dinastija u Europi već tisućama godina. U srednjem vijeku'', ur. Klaniczay Gabor; Oziris udžbenici, Budimpešta, 2005., svezak I., stranica 249. ISBN 9633898196</ref>.
[[Bernard iz Clairvauxa]] je bio prvi suvremeni kritičar Sugerove arhitekture koji je tvrdio kako je jednostavan i trezven samostan obnovio na luksuzan način<ref> Marianne Sághy, ''Nova europska dinastija u Europi već tisućama godina. U srednjem vijeku'', ur. Klaniczay Gabor; Oziris udžbenici, Budimpešta, 2005., svezak I., stranica 249. ISBN 9633898196</ref>.

Inačica od 2. rujna 2017. u 17:30

Opat Suger
gotika
Opat Suger
Opat suger na srednjovjekovnom prozoru katedrale Saint-Denis (12. st.)
Rođenje oko 1081., Chennevières-lès-Louvres, Pariz
Smrt 13. siječnja 1151.
Saint-Denis, Pariz
Vrsta umjetnosti arhitektura
Praksa Saint-Denis, Pariz
Utjecao gotička arhitektura
Utjecali normanska romanika
Poznata djela Bazilika Saint-Denis
Portal o životopisima

Suger od Saint-Denisa bio je francuski katolički redovnik, benediktinac, poznat kao opat samostana Saint-Denis, teolog, administrator, političar i državnik u službi kraljeva Luje VI. i Luje VII., pisac (autor povijesnih tekstova), ali ponajviše kao prvi poznati arhitekt gotičke arhitekture. Njegov slogan bio je „Novum contra usum” (lat. za „Novo nasuprot običnoga”)[1].

Karijera

Crkveni kor bazilike Saint-Denis

Suger je mladost proveo u opatiji Saint-Denis, a 1122. godine izabran je za njezina opata. Od 1127. godine započeo je njezinu obnovu, čime je privukao pozornost kralja. Postaje savjetnik kralja Luje VI. i njegove supruge, Eleonore od Akvitanije, te je kasnije djelovao protiv njihova razvoda. U to vrijeme se zalagao za kraljevsku centralizaciju i napisao je dva djela o vladavini Luje VI. (Vita Ludovici regis) i nešto objektivniju o vladavini Luje VII. (Historia gloriosi regis Ludovici), te dvije knjige o upravi obnove bazilike (Liber de rebus in administratione sua gestis, i nastavak, Libellus de consecratione ecclesiae S. Dionysii) pod utjecajem Dionizija Areopagita.

Njegovo ime se ipak najčešće veže s obnovom bazilike Saint-Denis, tijekom koje je zapravo stvorio gotički stil. Neustrijske elemente u arhitekturi je primijenio kako bi postigao što jači misticizam svjetla (što je odgovaralo njegovim teološkim pogledima na umjetnost), a što je dovelo do gotičke umjetnosti. U tu svrhu je, crkve koje su tradicionalno okrenute prema istoku s ulazom na zapadu, dodatno otvorio prozorima tako da izlazeće sunce osvjetlava oltar; što je mogao postići samo snopastim stupovima koji nose križno-rebraste svodove i rozetama na transeptima. Također, na zapadnom pročeljuje uveo trostruke portale (referenca na Sveto Trojstvo) osvjetljavajući glavni brod velikom rozetom. Ideja vodilja mu je bila Solomonov hram i a dilectio decoris domus Dei, „užitak u uljepšavanju Božjeg doma”[2].

Bernard iz Clairvauxa je bio prvi suvremeni kritičar Sugerove arhitekture koji je tvrdio kako je jednostavan i trezven samostan obnovio na luksuzan način[3].

Literatura

  1. Gabriella Ujlaki, "Látványelvűség i Kunstwollen", Polanyiana 1993. (3). (mađ.) Pristupljeno 26. rujna 2016.
  2. Umberto Eco, Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-6106-65-3
  3. Marianne Sághy, Nova europska dinastija u Europi već tisućama godina. U srednjem vijeku, ur. Klaniczay Gabor; Oziris udžbenici, Budimpešta, 2005., svezak I., stranica 249. ISBN 9633898196

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Opat Suger