Špijunaža: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 17: Redak 17:
Osim civilne postojala je i vojno obavještajna djelatnosti. Prvi koraci ka vojnoj špijunaži bili su diplomati i [[Vojni izaslanik|vojni izaslanici]].
Osim civilne postojala je i vojno obavještajna djelatnosti. Prvi koraci ka vojnoj špijunaži bili su diplomati i [[Vojni izaslanik|vojni izaslanici]].


[[Kategorija:Špijunaža]]
[[Kategorija:Špijunaža| ]]

Inačica od 3. rujna 2017. u 18:35

Špijunaža kao pojam označava obavještajne djelatnosti koje se sastoje od odavanja ili saopćavanja drugoj osobi (ili ratnoj strani, državi ili organizaciji) sakupljene podatke ili činjenice što predstavljaju tajnu (vojnu, službenu, ekonomsku, industrijsku...). Međunarodno pravo regulira špijunažu isključivo u oblasti ratnog prava dok špijunaža u mirnodopskim uvjetima spada pod kazneno pravo pojedine države.

Osobe koje se bave špijunažom nazivamo špijunima, a sredstva i načini kojima oni dolaze do podataka su razni: uhođenje, potajno motrenje kretanja, rada ili neke druge aktivnosti promatrane strane, dostavljanje podataka, potkazivanje ili cinkanje i slično.

Najpoznatija stvarna špijunka vjerojatno je Mata Hari, a fikcijski špijun James Bond.

Povijest

Tijekom rane povijesti dokumentirana je pojava špijunaže. Stari zavjet hebrejske Biblije govori o Jouši i Kalebu kako sa dvanaest špijuna ulaze u obećanu zemlju. Antički kineski i indijski vojni stratezi kao što su Sun Cu i Čanakja govore o pojavama kao što su sabotaže i prijevare. Također mnogi indijski spisi govore o ubojstvima, špijunima i tajnim agentima. U antičkom Egiptu također su postojale posebne državne jedinice koje su se bavile prikupljanjem podataka važnih za odlučivanje. Špijune su imali stari Grci i Rimljani.

Prva pojava visoko organiziranih špijuna javlja se za vrijeme vladavine kralja Davida Gruzijskog početkom 12. stoljeća. Agenti zvani mstovaris bili su organizirani špijuni koji su otkrivali feudalne urote, provodili protuobavještajnu djelatnost protiv neprijateljskih špijuna, infilitrirali se u razne društvene skupine i sl.

Suvremeno doba

Moderne obavještajne grupe započinju svoj rad kasnih godina 19. stoljeća. Glavni okidač pokretanja ovakvih aktivnosti bilo je strateško rivalstvo između Britanskog i Ruskog carstva. Kako bi se uspješno suprotstavili ruskoj snazi i suzbili rusko djelovanje unutar Indije, britanci su izgradili obavještajnu mrežu unutar indijskih državnih službi. Britanski agenti pravi identitet štitili su na način da su se predstavljali kao botaničari i arheolozi. Prva jedinica za dešifiriranje poruka, poznata i kao kriptografska jedinica osnovana je 1844. godine u Indiji. Njihov zadatak bio je presretanje ruskih komunikacija u blizini i na samom teritoriju Indije.

Osim civilne postojala je i vojno obavještajna djelatnosti. Prvi koraci ka vojnoj špijunaži bili su diplomati i vojni izaslanici.