Hrvatski šahovski savez: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Redak 704: Redak 704:
[[Mirjana Medić]] je prva hrvatska šahistica sa titulom [[Šahovski velemajstor|ženskog velemajstora]] (1999.).<ref>http://www.pregrada.hr/story.php?id=835</ref>
[[Mirjana Medić]] je prva hrvatska šahistica sa titulom [[Šahovski velemajstor|ženskog velemajstora]] (1999.).<ref>http://www.pregrada.hr/story.php?id=835</ref>


[[Nenad Petrović]] je prvi hrvatski [[Problemski_šah#Titule|velemajstor šahovskih problema]] (1976.).
[[Nenad Petrović]] je prvi hrvatski [[Problemski_šah#Titule|velemajstor šahovske kompozicije]] te ujedno i prvi hrvatski [[Problemski_šah#Titule|velemajstor problemskog šaha]] (1976.).


[[Pavao Keglević]] je prvi hrvatski [[Dopisni šah#Titule|velemajstor međunarodnog dopisnog šaha]] (1978.).
[[Pavao Keglević]] je prvi hrvatski [[Dopisni šah#Titule|velemajstor međunarodnog dopisnog šaha]] (1978.).
Redak 738: Redak 738:
Na IX. šahovskoj olimpijadi (1950. u Dubrovniku) igralo se figurama koje je skicirao [[Andrija Maurović]], a izradio drvotokar Vjekoslav Jakopović. Te su figure proglašene najboljima na svijetu zbog praktičnosti (optimalnog odnosa veličine figura i veličine polja te pogodnoga prstohvata). [[Robert Fischer]] je oba svoja meča protiv [[Boris Spaski|Spaskog]] (1972., 1992.) igrao s njima. Danas se izrađuju i u plastičnoj verziji.
Na IX. šahovskoj olimpijadi (1950. u Dubrovniku) igralo se figurama koje je skicirao [[Andrija Maurović]], a izradio drvotokar Vjekoslav Jakopović. Te su figure proglašene najboljima na svijetu zbog praktičnosti (optimalnog odnosa veličine figura i veličine polja te pogodnoga prstohvata). [[Robert Fischer]] je oba svoja meča protiv [[Boris Spaski|Spaskog]] (1972., 1992.) igrao s njima. Danas se izrađuju i u plastičnoj verziji.


'''Memorijal prvog hrvatskog velemajstora Mije Udovčića''' je najstariji brzopotezni šahovski turnir u Europi.<ref>http://www.vecernji.hr/pobjednici-kozul-i-stadler-707565</ref>
'''Memorijal prvog hrvatskog velemajstora Mije Udovčića''' je najstariji [[Brzopotezni šah|brzopotezni]] šahovski turnir u Europi.<ref>http://www.vecernji.hr/pobjednici-kozul-i-stadler-707565</ref>


Najstariji hrvatski trag o šahu nalazi se u imovinskom popisu [[Mihovil Petrov|Mihovila]] (u. 1385. u Zadru), trgovca suknom, gdje je naveden stolić sa šahovskom garniturom. U Splitu, pod vlašću Venecije, nadbiskup [[Andrija II. Corner|Andrija Corner]] 1535. zabranjuje svećenicima igrati šah. Šah se spominje kao "nepoštena igra" zajedno s kartama, kockama i pjesmama. [[Glagoljaši|Glagoljaši]] su tada nosili oružje, zalazili u gostionice, trgovali, "kockali" i sl. Takve zabrane "kocke" ponavljale su se više puta u raznim europskim zemljama; prva potječe još iz XI. stoljeća.
Najstariji hrvatski trag o šahu nalazi se u imovinskom popisu [[Mihovil Petrov|Mihovila]] (u. 1385. u Zadru), trgovca suknom, gdje je naveden stolić sa šahovskom garniturom. U Splitu, pod vlašću Venecije, nadbiskup [[Andrija II. Corner|Andrija Corner]] 1535. zabranjuje svećenicima igrati šah. Šah se spominje kao "nepoštena igra" zajedno s kartama, kockama i pjesmama. [[Glagoljaši|Glagoljaši]] su tada nosili oružje, zalazili u gostionice, trgovali, "kockali" i sl. Takve zabrane "kocke" ponavljale su se više puta u raznim europskim zemljama; prva potječe još iz XI. stoljeća.

Inačica od 9. rujna 2017. u 18:24

Hrvatski šahovski savez je zajednica šahovskih udruga u Hrvatskoj. Utemeljen je 1912. godine, a 1992. je primljen u članstvo FIDE. Okuplja više od 200 hrvatskih šahovskih klubova. Organizira pojedinačna i ekipna natjecanja na državnoj razini.

Međunarodni naziv za savez je Croatian Chess Federation.

Već 1993. godine Siniša Režek pokreće web stranicu Hrvatskog šahovskog saveza, te FIDE uvrštava link na web stranicu u svoj redovni Almanah. Od 1998. urednik je sam Savez i nova web adresa ostaje nepromjenjena do danas.

Hrvatska udruga dopisnih šahista (HUDŠ), zasnovana je 25.01.1975. te osnovana pristupom desetog člana 23.01.1990. HUDŠ se 6.08.1991. odvaja od Jugoslavenskog savjeta za dopisni šah, 23.09.1992. postaje punopravnom članicom ICCF-a (International Correspondence Chess Federation) te se 4.11.1996. učlanjuje u Hrvatski šahovski savez. HUDŠ djeluje kao samostalna udruga na zemaljskoj razini te kao punopravna članica ICCF-a na svjetskoj razini.[1]

Pod HŠS-om djeluju dvije udruge problemskog šaha: Hrvatska udruga problemskih šahista i Udruga šahovskih problemista.

Sjedište: Zagreb, Trg Krešimira Ćosića 11
Predsjednik: Josip Leko
Glavni tajnik: Ervin Sindik

Šahovska olimpijada

do 2015.

Ekipne medalje

italic - označava šahiste koji su medalje osvajali za Jugoslaviju

# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Braslav Rabar,
Petar Trifunović 		1 0 2 3
2 Andrija Fuderer 0 1 2 3
3 Dragoljub Minić,
Mijo Udovčić 		0 1 0 1
4 Mario Bertok,
Mato Damjanović,
Bojan Kurajica,
Josip Rukavina 		0 0 1 1

Pojedinačne medalje

# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Petar Trifunović 1950.III — 1935.IV, 1937.II 3
2 Braslav Rabar 1950.IV* — 1952.II 2
3 Ognjen Cvitan 1992.2R — — 1
4 Andrija Fuderer+ — 1954.1R 1958.2R 2
5 Robert Zelčić — 2006.IV — 1
5 Mato Damjanović — 1960.1R — 1
7 Zdenko Kožul — — 1990.III 1
7 Vlatko Kovačević — — 1990.IV 1
7 Vlasta Maček — — 1974.1R 1

+1952. imao je rezultat od 70% što bi bilo dovoljno za srebro.

Muškarci

Najveći uspjeh je 7. mjesto 1992. godine na 30. olimpijadi.[2]

Igrajući za reprezentaciju Jugoslavije hrvatski šahisti sudjelovali su u osvajanju zlata 1950., srebra 1958., 1962. i 1964. te bronce 1952., 1954., 1960., 1972. i 1980. Nije ih bilo u sastavu reprezentacije 1926., 1956., 1968., 1974. (srebro) i 1970. (bronca).

Žene

Najbolji rezultat je 19.mjesto 1994. na 16. olimpijadi.[3]

Hrvatske šahistice nisu direktno sudjelovale u uspjesima Jugoslavenske reprezentacije (srebro 1963. i bronca 1988.). Vlasta Maček bila je izbornica reprezentacije 1988.

Svjetsko prvenstvo

do 2015.

Pojedinačno

Turnir kandidata

Najbolji rezultat ostvario je 2004. Zdenko Kožul plasirajući se među 16 najboljih. To izdanje kao i izdanje dvije godine ranije bilo je sa 128 sudionika najveće izdanje turnira kandidata po broju sudionika u povijesti.

Ekipno

Pojedinačne medalje

# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Goran Dizdar — 1997.1R — 1

Muškarci

Najbolji rezultat je 6. mjesto 1997.

Hrvatski šahisti nisu sudjelovali u osvajanju jedine medalje Jugoslavenske reprezentacije; srebra 1989.

Žene

Još se niti jednom nisu kvalificirale.

Svjetski kup

Chess World Cup

Najbolji rezultat je 2. kolo Zdenka Kožula 2007.

Europsko prvenstvo

do 2016.

Pojedinačno

# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Zdenko Kožul 2006. 0 0 1

Paula Wolf-Kalmar osvojila je 5. mjesto 1924. na neslužbenom prvenstvu.

Ekipno

Ekipne medalje

italic - označava šahiste koji su medalje osvajali za Jugoslaviju

# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Dragoljub Minić,
Petar Trifunović 		0 3 0 3
2 Krunoslav Hulak 0 2 1 3
3 Mario Bertok,
Vlatko Kovačević,
Mijo Udovčić 		0 2 0 2
4 Ivan Buljovčić,
Mišo Cebalo,
Ognjen Cvitan,
Mato Damjanović,
Andrija Fuderer,
Bojan Kurajica,
Bogdan Lalić,
Dražen Marović,
Braslav Rabar 		0 1 0 1
5 Srđan Marangunić 0 0 1 1

Pojedinačne medalje

Legenda

- broj pored godine označava redni broj ploče na kojoj je šahist igrao
- 1(2)R označava prvu, odnosno drugu rezervu
- * označava najuspješnijeg igrača prvenstva

# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Mladen Palac 1997.III, 2005.II — 1999.II 3
2 Krunoslav Hulak 1989.II* — — 1
2 Petar Trifunović 1957.IV — — 1
2 Braslav Rabar 1957.X — — 1
5 Dragoljub Minić — 1970.V — 1
5 Rajna Šargač — 2007.IV — 1
7 Vlatko Kovačević — — 1983.IV 1
7 Bojan Kurajica — — 1970.VII 1
7 Goran Dizdar — — 1992.2R 1

Muškarci

Najveći uspjeh je 7. mjesto 1992. i 1997. godine.[4]

Hrvatski šahisti igrajući za reprezentaciju Jugoslavije sudjelovali su u osvajanju srebra 1957., 1961., 1965., 1983., 1989. te bronce 1973. i 1977.

Žene

9. mjesto 2007. je najbolji plasman u povijesti hrvatskog ženskog šaha.[5]

Pregled reprezentativnih nastupa

x - nisu se kvalificirali
— nisu nastupili
S #. - sekcija i plasman u istoj
F #. - finalna faza i plasman u istoj

Natjecanje na Olimpijadi dopisnog šaha sastoji se od dvije faze: preliminarne i finalne. Preliminarna faza sastoji se od natjecanja u sekcijama; nekoliko najboljih iz svake sekcije napreduje u finalnu fazu.

najbolji plasman najlošiji plasman

Napomena: Za Olimpijade dopisnog šaha navedena je samo godina početka natjecanja; trajanje natjecanja je vremenski neodređeno i ono može trajati i više od 5 godina tako da se Olimpijade mogu međusobno vremenski preklapati. Također, redni brojevi izdanja natjecanja su izmješani - preuzeto sa [6].

Godina Šahovska olimpijada Svjetsko ekipno prvenstvo Europsko ekipno prvenstvo Olimpijada dopisnog šaha
# muškarci # žene # muškarci # žene # muškarci # žene # muškarci # žene
1/8 0/5
2018. 43. 28.
2017. 11. 6. 21. 12.
2016. 42. 27.
2015. 10. x 5. x 20. 23. 11. —
2014. 41. 24. 26. 33.
2013. 9. x 4. x 19. 17. 10. 30.
2012. 40. 27. 25. 45. 18. n/a
2011. 8. x 3. x 18. 21. 9. 16.
2010. 39. 32. 24. 22. 7. x 16. n/a
2009. 2. x 17. 26. 8. 19. 17. n/a
2008. 38. 27. 23. 20.
2007. 1. x 16. 26. 7. 9.
2006. 37. 25. 22. 30. 15. S 3.
2005. 6. x 15. 18. 6. 22.
2004. 36. 46. 21. 39. 13. n/a
2003. 14. 27. 5. 25. 6. n/a
2002. 35. 23. 20. 25. 14. n/a
2001. 5. x 13. 23. 4. 18.
2000. 34. 43. 19. 32.
1999. 12. 20. 3. 20.
1998. 33. 25. 18. 29. 12. n/a
1997. 4. 6. 11. 7. 2. 15. 5. n/a
1996. 32. 16. 17. 31.
1994. 31. 26. 16. 19.
1993. 3. x
1992. 30. 7. 15. 30. 10. 7. 1. 26. 11. n/a 4. n/a

FIDE bodovi

do 2015.

Muškarci

Žene

Brzopotezni šah

do 2015.

Europsko prvenstvo

# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Robert Zelčić 2006. 0 0 1
2 Mladen Palac 0 0 1 1

Problemski šah

šahovski problemi još se nazivaju i šahovske kompozicije
natjecanja se odvijaju se u dvije osnovne kategorije: sastavljanje i rješavanje šahovskih problema

nepotpuni podaci

Svjetsko prvenstvo

Pojedinačno

Sastavljanje šahovskih problema
# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Nenad Petrović 1965., 1974. 0 0 2
2 Hrvoje Bartolović 1965. 0 0 1
Rješavanje šahovskih problema
# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Nenad Petrović 1947. 0 0 1

Ekipno

Svjetsko ekipno prvenstvo u problemskom šahu 1947. osvojila je jugoslavenska reprezentacija u kojoj su bili isključivo zagrebački rješavači matnih zadaća (Marijan Dumić, Zvonimir Juginović, Ante Labura, Đorđe Lasković, Zlatko Modor, Branko Pavlović, Nenad Petrović, Braslav Rabar, Božidar Sakač, Zlatko Smrkić).

Europsko prvenstvo

Pojedinačno

Rješavanje šahovskih problema
# Šahist(ica) Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Marko Filipović 0 0 1 1

Ekipno

Velemajstori problemskog šaha

Velemajstori šahovske kompozicije

Hrvoje Bartolović, Nenad Petrović

Velemajstori rješavanja šahovskih problema

—

Dopisni šah

do 2016.

Svjetsko prvenstvo

Leonardo Ljubičić je svjetski prvak od 2013.- danas

Olimpijada

Velemajstori međunarodnog dopisnog šaha

Pavao Keglević, Davor Krivić, Leonardo Ljubičić, Maja Zelčić

Hrvatski potezi

  • Trifunovićeva varijanta (autor: Petar Trifunović) - varijanta alekhinove obrane
  • Zagrebačka varijanta (autor: Mijo Udovčić) - varijanta kraljeve indijke

Publikacije

Ostalo

Aleksandar Witek je prvi hrvatski šahovski majstor (pojam "velemajstor" u to doba još nije postojao (oko 1880.-te)); pobijedio kasnijeg svjetskog prvaka Wilhelma Steinitza.

Mijo Udovčić je prvi hrvatski velemajstor (1962.).

Mirjana Medić je prva hrvatska šahistica sa titulom ženskog velemajstora (1999.).[8]

Nenad Petrović je prvi hrvatski velemajstor šahovske kompozicije te ujedno i prvi hrvatski velemajstor problemskog šaha (1976.).

Pavao Keglević je prvi hrvatski velemajstor međunarodnog dopisnog šaha (1978.).

Maja Zelčić je prva hrvatska velemajstorica međunarodnog dopisnog šaha (2005.).

Vlatko Kovačević je 1970. pobijedio kasnijeg svjetskog prvaka Bobbyja Fischera, koji se smatra jednim od najboljih šahista u povijesti.

Ivan Šarić je 2014. pobijedio svjetskog prvaka i prvog igrača svijeta Magnusa Carlsena.

Dražen Marović trenirao je Mohammeda Al-Modiahkia, prvog velemajstora iz arapske zemlje.

Prvi međunarodni šahovski turnir na Balkanu organizirao je Izidor Gross 1912. u Karlovcu.

Prvi šahovski problem u hrvatskom tisku objavljen je 1844. u karlovačkom časopisu Pilger.

Nenad Petrović je autor prvog Kodeksa za šahovsku kompoziciju (Piranski kongres 1958.) te je organizirao prvi svjetski kongres problemista 1958. godine u Piranu (Slovenija). Ti se kongresi od tada održavaju redovito svake godine u raznim državama.[9]

Nenad Petrović je pokrenuo i realizirao prvih 13 svezaka Albuma FIDE.

Zbog rokadnog problema Nenada Petrovića FIDE je mijenjala neka pravila šaha.

Braslav Rabar je za potrebe Šahovskog informatora 1966. stvorio nomenklaturu šahovskih otvaranja koja je i danas temelj šahovskog informacijskog sustava te ju je 1971. objavio u brošuri Klasifikacija šahovskih otvaranja. [Razvrstao je otvaranja u 3 skupine: D (koja počinju s 1. d4), E (1. e4) i R (razna; koja počinju drugim potezima: 1. c4; 1. f4; 1. Sf3 itd.) Nakon 1980. nomenklatura je proširena na 5 slova (A, B, C, D, E).[10]], a bio je i jedan od urednika Enciklopedije šahovskih otvaranja (ECO). Također je postavio i osnovna načela vrednovanja šahovskih rezultata, ali je FIDE prihvatila verziju mađarsko-američkog fizičara Arpada Eloa.

Petar Trifunović je 1948. u Kopenhagenu je odigrao simultanku naslijepo na 50 ploča.

U zagrebačkom HNK-u je 1941. u večernjoj predstavi bila izvedena partija živoga šaha prema partiji koju je 1915. odigrao Aleksandr Aljehin.

Nenad Petrović 1947. sastavio kompoziciju sa najvećim brojem različitih matova u jednom potezu (105); koristeći 18 figura. Kasnije je taj broj izjednačio Anthony Stewart Mackay Dickens, ali sa jedom figurom manje.[11][12]

Mat u 270 poteza Nenada Petrovića je najduža točna kompozicija za ortodoksni problem mata u najviše poteza.[13]

Na IX. šahovskoj olimpijadi (1950. u Dubrovniku) igralo se figurama koje je skicirao Andrija Maurović, a izradio drvotokar Vjekoslav Jakopović. Te su figure proglašene najboljima na svijetu zbog praktičnosti (optimalnog odnosa veličine figura i veličine polja te pogodnoga prstohvata). Robert Fischer je oba svoja meča protiv Spaskog (1972., 1992.) igrao s njima. Danas se izrađuju i u plastičnoj verziji.

Memorijal prvog hrvatskog velemajstora Mije Udovčića je najstariji brzopotezni šahovski turnir u Europi.[14]

Najstariji hrvatski trag o šahu nalazi se u imovinskom popisu Mihovila (u. 1385. u Zadru), trgovca suknom, gdje je naveden stolić sa šahovskom garniturom. U Splitu, pod vlašću Venecije, nadbiskup Andrija Corner 1535. zabranjuje svećenicima igrati šah. Šah se spominje kao "nepoštena igra" zajedno s kartama, kockama i pjesmama. Glagoljaši su tada nosili oružje, zalazili u gostionice, trgovali, "kockali" i sl. Takve zabrane "kocke" ponavljale su se više puta u raznim europskim zemljama; prva potječe još iz XI. stoljeća.
Iako se smatra da je dopisni šah nastao na Dalekom istoku prije novog doba - spominje se slonovska "pošta", najstarije povijesno svjedočanstvo iz sredine XVII. stoljeća govori o dopisnom šahu između Mletačkih i Dubrovačkih trgovaca pa se Hrvatska smatra jednom od kolijevki dopisnog šaha u svijetu.[15] (Engleski orijentalist Thomas Hyde u djelu O istočnjačkim igrama (De ludis orientalibus) 1694. piše o dopisnom šahiranju mletačkih i hrvatskih trgovaca 1650. (mercatores venetos et croatos).)
Barun Franjo Trenk prigodom napada na pruski tabor 1745. zauzeo je kraljev šator i kao ratni plijen osvojio šah od slonove kosti i stijeg pruskoga kralja Fridrika II. Velikog. Prema legendi koju je 1880. zapisao Vjekoslav Klaić, hrvatski kralj (969.–997.) Stjepan Držislav oslobodio se sužanjstva pobijedivši u tri partije mletačkog dužda Petra II. Orseola i za svoj znak uzeo šahovsku ploču.

Prva šahovska rubrika u Hrvatskoj počela je izlaziti 1875. godine u tjedniku „Hrvatska lipa“. Prvi šahovski turnir u Hrvatskoj odigran je u siječnju 1886.; pobjednik je bio Đuro Pilar. Nepotvrđeno, prvi šahovski klub osnovan je 1879. godine u Dubrovniku, a službeno prvi prema sačuvanoj dokumentaciji je Zagrebački šahovski klub osnovan u Zagrebu 1886. godine. Utemeljio ga je akademik, rektor Sveučilišta u Zagrebu i jedan od najistaknutijih hrvatskih šahista, prof. dr. Đuro Pilar sa svojim suradnicima. To su bili Dragutin pl. Šram i dr. Slavko Wolf. Klub je bio registriran prema tadašnjim zakonskim propisima te je imao svoja „Pravila“ službeno potvrđena 22. ožujka 1886. godine. U siječnju iste godine odigran je prvi šahovski turnir u Zagrebu pod nazivom „Pokusni turnir“. Organizirao ga je Đuro Pilar prema iskustvu stečenom za vrijeme studija u Bruxellesu, gdje se družio s nekima od najpoznatijih onodobnih šahista. Turnir je imao 9 natjecatelja, a pobijedio je Dragutin Šram. Nakon utemeljenja drugih šahovskih klubova u Zagrebu, Karlovcu, Varaždinu, Sisku, Osijeku i Vukovaru njihovi su predstavnici 12. svibnja 1912. godine održali osnivačku skupštinu Hrvatskoga šahovskog saveza (HŠS), i to 12 godina prije ustrojavanja Svjetske šahovske federacije (FIDE, Fédération Internationale des Échecs).
U Hrvatskoj su svjetski kongresi problemista održani 1977. godine u Malinskoj na otoku Krku te 1972., 1997. i 2000. godine u Puli. U Hrvatskoj su održana i brojna respektabilna svjetska natjecanja:

Hrvatski velemajstor Mato Damjanović sudjelovao je u najmasovnijoj simultanci za Guinessovu knjigu rekorda koja je održana 1966. u Havani nakon olimpijade. Svi sudionici olimpijade protiv kubanskih šahista igrali su na 6840 ploča.[17]

Gari Kasparov, bivši svjetski šahovski prvak, od 2014. ima hrvatsko državljanstvo.

Omladinski prvaci svijeta

do 2015.
Ognjen Cvitan (do 20, 1981.), Valentina Golubenko (do 18, 2008.), Bojan Kurajica (do 20, 1965.), Hrvoje Stević (do 16, 1995.), Lara Stock (do 10, 2002.), Ivan Šarić (do 18, 2008.)

Vidi

Vanjske poveznice

Udruge pri Savezu

Članovi

Natjecanja

Izvori

  1. ↑ http://www.damirvrhovnik.com/index.php/hr/sahput/14.html
  2. ↑ http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45044
  3. ↑ http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45044
  4. ↑ http://www.olimpbase.org
  5. ↑ http://www.sah-draga.com/2010/03/
  6. ↑ https://www.olimpbase.org
  7. ↑ http://www.posta.hr/print.aspx?id=744&m=2468&p=-1
  8. ↑ http://www.pregrada.hr/story.php?id=835
  9. ↑ http://www.posta.hr/print.aspx?id=744&m=2468&p=-1
  10. ↑ http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59291
  11. ↑ http://pdb.dieschwalbe.de/search.jsp?expression=probid=%27P0004129%27
  12. ↑ http://pdb.dieschwalbe.de/search.jsp?expression=PROBID=%27P1180418%27
  13. ↑ http://www.chessproblem.net/viewtopic.php?t=26
  14. ↑ http://www.vecernji.hr/pobjednici-kozul-i-stadler-707565
  15. ↑ http://www.damirvrhovnik.com/index.php/hr/sahput/14.html
  16. ↑ https://www.olimpbase.org
  17. ↑ http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=56071
  18. ↑ http://www.posta.hr/print.aspx?id=744&m=2468&p=-1
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatski_šahovski_savez&oldid=4951192"