Antun Šoljan: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 24: Redak 24:
|fusnote =
|fusnote =
}}
}}
'''Antun Šoljan''' ([[Beograd]], [[1. prosinca]] [[1932]]. - [[Zagreb]], [[9. srpnja]] [[1993]].) [[Hrvatska|hrvatski]] književnik.<ref name="hrt">[http://www.hrt.hr/index.php?id=275&tx_ttnews%5Btt_news%5D=7600 www.hrt.hr], "Umro Antun Šoljan", objavljeno 9. srpnja 2012. (rubrika Na današnji dan), pristupljeno 7. prosinca 2012.</ref><ref>[http://www.independent.co.uk/news/people/obituary-antun-soljan-1485434.html www.independent.co.uk], Obituary: Antun Soljan, Celia Hawkesworth, objavljeno 17. srpnja 1993., pristupljeno 7. prosinca 2012.</ref>
'''Antun Šoljan''' ([[Beograd]], [[1. prosinca]] [[1932.]] [[Zagreb]], [[9. srpnja]] [[1993.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik.<ref name="hrt">[http://www.hrt.hr/index.php?id=275&tx_ttnews%5Btt_news%5D=7600 www.hrt.hr], "Umro Antun Šoljan", objavljeno 9. srpnja 2012. (rubrika Na današnji dan), pristupljeno 7. prosinca 2012.</ref><ref>[http://www.independent.co.uk/news/people/obituary-antun-soljan-1485434.html www.independent.co.uk], Obituary: Antun Soljan, Celia Hawkesworth, objavljeno 17. srpnja 1993., pristupljeno 7. prosinca 2012.</ref>


== Životopis ==
== Životopis ==
Šoljanova obitelj potječe iz Staroga Grada na [[Hvar]]u, no Antun Šoljan rodio se i rano djetinjstvo proveo u Beogradu. Sljedeće boravište mu je Slavonski Brod gdje je završio osnovnu školu, a od 1945. godine pretežno Zagreb u kojem završava gimnaziju i filozofski fakultet (anglistika i germanistika). Povremeno boravi u Rovinju, gdje se od 1996. godine održavaju ''Dani Antuna Šoljana''.<ref name="hrt" /> Pjesnik, pripovjedač, [[drama]]tičar, [[roman]]opisac, [[književna kritika|književni kritičar]], [[esej]]ist, feljtonist, prevoditelj, priređivač [[antologija]], urednik triju značajnih književnih časopisa 1950-ih i 1960-ih (''Međutim, Književnik, Krugovi''). Pripadnik [[književnost|književnog]] naraštaja tzv. “krugovaša”, književnika koji su se okupljali uz časopis Krugovi. Književni mu opus obilježava [[ironija]], topos mladenačke “klape”, mjestimice [[eskapizam]], zatim društveno-moralne preokupacije i angažiranost, ponajprije u dramskom opusu, a kritika ga opisuje i kao “egzistencijalističkog pisca” te “utopista”, ponajprije zbog vjere u moć književnosti.

Šoljanova obitelj potječe iz Staroga Grada na [[Hvar]]u, no Antun Šoljan (1. prosinca 1932.- 9. srpnja 1993.) rodio se i rano djetinjstvo proveo u Beogradu. Sljedeće boravište mu je Slavonski Brod gdje je završio osnovnu školu, a od 1945. godine pretežno Zagreb u kojem završava gimnaziju i filozofski fakultet (anglistika i germanistika). Povremeno boravi u Rovinju, gdje se od 1996. godine održavaju ''Dani Antuna Šoljana''.<ref name="hrt" /> Pjesnik, pripovjedač, [[drama]]tičar, [[roman]]opisac, [[književna kritika|književni kritičar]], [[esej]]ist, feljtonist, prevoditelj, priređivač [[antologija]], urednik triju značajnih književnih časopisa 1950-ih i 1960-ih (''Međutim, Književnik, Krugovi''). Pripadnik [[književnost|književnog]] naraštaja tzv. “krugovaša”, književnika koji su se okupljali uz časopis Krugovi. Književni mu opus obilježava [[ironija]], topos mladenačke “klape”, mjestimice [[eskapizam]], zatim društveno-moralne preokupacije i angažiranost, ponajprije u dramskom opusu, a kritika ga opisuje i kao “egzistencijalističkog pisca” te “utopista”, ponajprije zbog vjere u moć književnosti.


Pisao je [[poezija|pjesme]], [[roman]]e, [[drama|drame]], [[radio-drama|radiodrame]], [[esej]]e i [[feljton]]e te priredio niz [[antologija]], poput "Sto najvećih djela svjetske književnosti". Već je u svojim dvadesetim godinama, u suautorstvu s Ivanom Slamnigom, objavljivao priloge iz teorije književnosti i komparatistike u časopisu ''Međutim'' koji je pokrenut i doživio samo dva broja 1953. a potom se ugasio. Šoljan je časopis uređivao sa Slamnigom, Zlatkom Tomičićem i Vladom Gotovcem. Njihovo uređivanje i pisanje za ''Međutim'' značilo je poetičko odmetništvo i neslaganje s "krugovašima". Zarana je zastupao i primjenjivao poetiku izrazito modernističkog iskustva. Poznata mu je pjesma ''Vukovarski arzuhal'', koja je nastala "''u prenesenom smislu slušanjem starca u kojoj pripovijeda da gost u kući ne može biti gospodar, pisano arzuhalom i s refrenom »Platit ćete Vukovar«" <ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_zapazanja.html?broj_ID=9531 Glas Koncila] Vukovar kao ogledalo, 26. studenoga 2006. </ref>.
Pisao je [[poezija|pjesme]], [[roman]]e, [[drama|drame]], [[radio-drama|radiodrame]], [[esej]]e i [[feljton]]e te priredio niz [[antologija]], poput "Sto najvećih djela svjetske književnosti". Već je u svojim dvadesetim godinama, u suautorstvu s Ivanom Slamnigom, objavljivao priloge iz teorije književnosti i komparatistike u časopisu ''Međutim'' koji je pokrenut i doživio samo dva broja 1953. a potom se ugasio. Šoljan je časopis uređivao sa Slamnigom, Zlatkom Tomičićem i Vladom Gotovcem. Njihovo uređivanje i pisanje za ''Međutim'' značilo je poetičko odmetništvo i neslaganje s "krugovašima". Zarana je zastupao i primjenjivao poetiku izrazito modernističkog iskustva. Poznata mu je pjesma ''Vukovarski arzuhal'', koja je nastala "''u prenesenom smislu slušanjem starca u kojoj pripovijeda da gost u kući ne može biti gospodar, pisano arzuhalom i s refrenom »Platit ćete Vukovar«" <ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_zapazanja.html?broj_ID=9531 Glas Koncila] Vukovar kao ogledalo, 26. studenoga 2006. </ref>.


== Šoljan romanopisac ==
== Šoljan romanopisac ==

Napisao je četiri romana, najvažnijim se smatra "Kratki izlet" tiskan 1965. godine. Izdajice (1961.) su prvi Šoljanov roman i jedna od najznačajnijih proznih knjiga krugovaške generacije.<ref name="Molitva">[http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/080425.php www.croatia.ch], urednik Hrvoje Pejaković, Antun Šoljan, "Molitva na šetalištu", Mozaik knjiga, Zagreb, 1995.</ref> Roman Luka objavljen 1974. godine govori o povratku glavnog lika iz Zagreba u zabačeno primorsko selo Murvice gdje dobiva veliki projekt gradnje luke, odakle je rodom.<ref name="Molitva" /> Prema Šoljanovom književnom predlošku [[Tomislav Radić]] snimio je [[Luka (1992.)|istoimenu dramu]] 1992. godine.<ref>[http://www.arhiv.hr/hr/hda/kinoteka/Hrvatski_DGM.doc Hrvatski filmski arhiv: Popis hrvatskih dugometražnih filmova 1944. - 2006.]</ref>
Napisao je četiri romana, najvažnijim se smatra "Kratki izlet" tiskan 1965. godine. Izdajice (1961.) su prvi Šoljanov roman i jedna od najznačajnijih proznih knjiga krugovaške generacije.<ref name="Molitva">[http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/080425.php www.croatia.ch], urednik Hrvoje Pejaković, Antun Šoljan, "Molitva na šetalištu", Mozaik knjiga, Zagreb, 1995.</ref> Roman Luka objavljen 1974. godine govori o povratku glavnog lika iz Zagreba u zabačeno primorsko selo Murvice gdje dobiva veliki projekt gradnje luke, odakle je rodom.<ref name="Molitva" /> Prema Šoljanovom književnom predlošku [[Tomislav Radić]] snimio je [[Luka (1992.)|istoimenu dramu]] 1992. godine.<ref>[http://www.arhiv.hr/hr/hda/kinoteka/Hrvatski_DGM.doc Hrvatski filmski arhiv: Popis hrvatskih dugometražnih filmova 1944. - 2006.]</ref>


Redak 45: Redak 43:


== Izvori ==
== Izvori ==

{{izvori}}
{{izvori}}


Redak 68: Redak 65:
[[Kategorija:Životopisi, Beograd]]
[[Kategorija:Životopisi, Beograd]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
<!-- interwiki -->

Inačica od 14. rujna 2017. u 09:46

Antun Šoljan

Antun Šoljan
Rođenje 1. prosinca 1932.
Beograd, Kraljevina SHS
Smrt 9. srpnja 1993.
Zagreb, Hrvatska
Zanimanje književnik,književni kritičar, urednik časopisa, prevoditelj
Nacionalnost Hrvat
Književne vrste poezija, roman, drama, radio-drama, esej i feljton
Književni period modernizam
Nagrade
Portal o životopisima

Antun Šoljan (Beograd, 1. prosinca 1932.Zagreb, 9. srpnja 1993.), hrvatski književnik.[1][2]

Životopis

Šoljanova obitelj potječe iz Staroga Grada na Hvaru, no Antun Šoljan rodio se i rano djetinjstvo proveo u Beogradu. Sljedeće boravište mu je Slavonski Brod gdje je završio osnovnu školu, a od 1945. godine pretežno Zagreb u kojem završava gimnaziju i filozofski fakultet (anglistika i germanistika). Povremeno boravi u Rovinju, gdje se od 1996. godine održavaju Dani Antuna Šoljana.[1] Pjesnik, pripovjedač, dramatičar, romanopisac, književni kritičar, esejist, feljtonist, prevoditelj, priređivač antologija, urednik triju značajnih književnih časopisa 1950-ih i 1960-ih (Međutim, Književnik, Krugovi). Pripadnik književnog naraštaja tzv. “krugovaša”, književnika koji su se okupljali uz časopis Krugovi. Književni mu opus obilježava ironija, topos mladenačke “klape”, mjestimice eskapizam, zatim društveno-moralne preokupacije i angažiranost, ponajprije u dramskom opusu, a kritika ga opisuje i kao “egzistencijalističkog pisca” te “utopista”, ponajprije zbog vjere u moć književnosti.

Pisao je pjesme, romane, drame, radiodrame, eseje i feljtone te priredio niz antologija, poput "Sto najvećih djela svjetske književnosti". Već je u svojim dvadesetim godinama, u suautorstvu s Ivanom Slamnigom, objavljivao priloge iz teorije književnosti i komparatistike u časopisu Međutim koji je pokrenut i doživio samo dva broja 1953. a potom se ugasio. Šoljan je časopis uređivao sa Slamnigom, Zlatkom Tomičićem i Vladom Gotovcem. Njihovo uređivanje i pisanje za Međutim značilo je poetičko odmetništvo i neslaganje s "krugovašima". Zarana je zastupao i primjenjivao poetiku izrazito modernističkog iskustva. Poznata mu je pjesma Vukovarski arzuhal, koja je nastala "u prenesenom smislu slušanjem starca u kojoj pripovijeda da gost u kući ne može biti gospodar, pisano arzuhalom i s refrenom »Platit ćete Vukovar«" [3].

Šoljan romanopisac

Napisao je četiri romana, najvažnijim se smatra "Kratki izlet" tiskan 1965. godine. Izdajice (1961.) su prvi Šoljanov roman i jedna od najznačajnijih proznih knjiga krugovaške generacije.[4] Roman Luka objavljen 1974. godine govori o povratku glavnog lika iz Zagreba u zabačeno primorsko selo Murvice gdje dobiva veliki projekt gradnje luke, odakle je rodom.[4] Prema Šoljanovom književnom predlošku Tomislav Radić snimio je istoimenu dramu 1992. godine.[5]

Djela

  • "Na rubu svijeta", 1956.
  • "Izdajice", Zora, Zagreb, 1961.
  • "Kratki izlet", 1965.
  • "Luka", Znanje, Zagreb, 1974.
  • "Drugi ljudi na mjesecu", 1978.
  • "Bacač kamena", 1985.

Izvori

  1. a b www.hrt.hr, "Umro Antun Šoljan", objavljeno 9. srpnja 2012. (rubrika Na današnji dan), pristupljeno 7. prosinca 2012.
  2. www.independent.co.uk, Obituary: Antun Soljan, Celia Hawkesworth, objavljeno 17. srpnja 1993., pristupljeno 7. prosinca 2012.
  3. Glas Koncila Vukovar kao ogledalo, 26. studenoga 2006.
  4. a b www.croatia.ch, urednik Hrvoje Pejaković, Antun Šoljan, "Molitva na šetalištu", Mozaik knjiga, Zagreb, 1995.
  5. Hrvatski filmski arhiv: Popis hrvatskih dugometražnih filmova 1944. - 2006.

Vanjske poveznice

  • Helena Peričić: "Strana književnost i nacionalna književna tradicija (O dvjema Slamnigovim raspravama u časopisu Međutim)", Književna revija (Dani Ivana Slamniga, Osijek, 26.-29. listopada 2000.), ur. Branka Ban et al., Osijek, Matica hrvatska Osijek, 1-2, 2001., 65-67.
  • Helena Peričić: "Isprepletanje igre/svečanosti u Šoljanovoj Romanci o tri ljubavi", Dani hvarskog kazališta (Igra i svečanost u hrvatskoj književnosti i kazalištu)”, zbornik, ur. N. Batušić et al., Zagreb-Split, HAZU-Književni krug, 31, 2005., 406-415.
  • Helena Peričić: 2Između stvaralačkog ‚egzila’ i poticaja domaće književne tradicije (Slamnig, Šoljan, Paljetak)", Dani hvarskog kazališta („Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta“), zbornik, ur. N. Batušić et al., Zagreb-Split, HAZU-Književni krug, 32, 2006., 346-359.