Kraljevstvo Burgunda: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 1. listopada 2017. u 13:44

Predložak:Format nadnevka Kraljevstvo Burgunda ili Prvo Burgundsko Kraljevstvo je kraljevstvo naroda Burgunda koje nastaje 411. godina na području koje su osvojili u napadu na Zapadno Rimsko Carstvo i koje će trajati do franačkog osvajanja Burgunda 534. godine.

Kraljevina

Koristeći povlačenje većine rimske vojske s granice na Rajni u obranu Italije po napadom Gota, vojni savez barbarskih naroda Alana, Vandala i Sveva 31. prosinca 405. (ili 406.) prelazi preko zaleđene Rajne i napada Zapadno Rimsko Carstvo. Da li su se u tom vojnom savezu nalazili i Burgundi je danas još uvek predmet debate, ali njih nalazimo već 411. na području rimske Galije gdje njihov kralj Gundahar u savezu s Alanima proglašava za rimskog cara Jovina. U mirovnom sporazumu legitimni car Honorije "poklanja" Burgundima i njihovom kralju kojeg Rimljani nazivaju zapovjednikom Burgunda područje koje su osvojili. Razdoblje posljednjega rimskog trijumfirata i tadašnjeg građanskog rata između raznih generala Burgundisu odlučili iskoristiti daljnjim širenjem svog područja i pljačkom rimskih provincija. Završetkom građanskog rata vlast preuzima general Flavije Aecije novi de facto vladar Zapadnog Rimskog Carstva koji stvara ujedinjenu rimsko-hunsku vojska za rat protiv Burgunda što rezultira njihovim katastrofalnim porazom 437. godine i spaljivanjem Wormsa ^[1], burgundskog glavnog grada u događaju koji ulaze u nordijsku mitologiju pod imenom Nibelungenlied. Preostali Burgundi nakon ovog poraza bivaju preseljeni na šire područje današnje Ženeve s kojega će napadati od 461. godine ostatke raspadajućeg Zapadnorimskog carstva i značajno proširiti teritorij kraljevstva na Savoju, Lyon i Vienne na području današnje pokrajine Izer u Francuskoj. Više od 4 desetljeća duga vladavina kralja Gundobada koji je ranije kratko vreme bio i vrhovni zapovednik vojske Zapadnog Rimskog Carstva postaje razdoblje kasnije nedostižnog prestiža ovog kraljevstva. Novi kralj po očevoj smrti 516. godine postaje Sigismund od Burgundije koji se zaratio s franačkim kraljem Hlodomerom od koga biva poražen i ubijen ^[2],a potom 524. godine vlast u Burgundije uz pomoć Teuderih kralja Metza osvaja Sigismundov brat Godomar koji pobeđuje Franke u Bitki kod Vezeroncea 25. lipnja.524. godine. Deset godina kasnije tijekom novoga obrambenog rata protiv Franaka Godomar će biti poražen i ubijen nakon čega Kraljevstvo Burgunda biva anektirano u franačku državu i prestaje s postojanjem.

Povezano

Napomena

Kraljevstvo Burgunda de jure ne postoji do 443. godine pošto ono nije od nikoga priznato za razliku od na primjer Vizigotskog Kraljevstva koje biva priznato 418. godine pa u skladu s tim od tada formalno postoji.

Izvori

↑ Prosper; Chronica Gallica 452; Hydatius; and Sidonius Apollinaris.
↑ Gábor Klaniczay, Holy Rulers and Blessed Princesses: Dynastic Cults in Medieval Central Europe, (Cambridge University Press, 2000.), str. 67.

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kraljevstvo Burgunda

[1] Prosper; Chronica Gallica 452; Hydatius; and Sidonius Apollinaris.

[2] Gábor Klaniczay, Holy Rulers and Blessed Princesses: Dynastic Cults in Medieval Central Europe, (Cambridge University Press, 2000.), str. 67.

[1]

[2]

@@ Redak 5: / Redak 5: @@
 == Kraljevina ==
-Koristeći povlačenje većine rimske vojske s granice na Rajni u obranu Italije po napadom [[Goti|Gota]], vojni savez barbarskih naroda [[Alani|Alana]], [[Vandali|Vandala]] i [[Svevi|Sveva]] 31. prosinca 405. (ili 406.) [[Prelazak Rajne|prelazi preko zaleđene Rajne]] i napada [[Zapadno Rimsko Carstvo]]. Da li su se u tom vojnom savezu nalazili i Burgundi je danas još uvek predmet debate, ali njih nalazimo već 411. na području rimske galije gdje njihov kralj [[Gundahar]] u savezu s Alanima proglašava za rimskog cara [[Jovin]]a. U mirovnom sporazumu legitimni car [[Honorije]] "poklanja" [[Burgundi]]ma i njihovom kralju kojeg [[Rimljani]] nazivaju zapovjednikom Burgunda područje koje su osvojili. Razdoblje [[Posljednji rimski trijumvirat|posljednjega rimskog trijumfirata]] i tadašnjeg građanskog rata između raznih generala [[Burgundi]]su odlučili iskoristiti daljnjim širenjem svog područja i pljačkom rimskih provincija. Završetkom građanskog rata vlast preuzima general [[Flavije Aecije|Aecija]] novi [[de facto]] vladar Zapadnog Rimskog Carstva koji stvara ujedinjenu rimsko-hunsku vojska za rat protiv Burgunda što rezultira njihovim katastrofalnim porazom 437. godine i spaljivanjem [[Worms]]a <ref>Prosper; Chronica Gallica 452; Hydatius; and Sidonius Apollinaris.</ref>, burgundskog glavnog grada u događaju koji ulaze u nordijsku mitologiju pod imenom [[Nibelungenlied]]. Preostali [[Burgundi]] nakon ovog poraza bivaju preseljeni na šire područje današnje [[Ženeva|Ženeve]] s kojega će napadati od 461. godine ostatke raspadajućeg Zapadnorimskog carstva i značajno proširiti teritorij kraljevstva na [[Savoja|Savoyu]], [[Lyon]] i Vienne na području današnje pokrajine Izer u [[Francuska|Francuskoj]]. Više od 4 desetljeća duga vladavina kralja [[Gundobad]]a koji je ranije kratko vreme bio i vrhovni zapovednik vojske Zapadnog Rimskog Carstva postaje razdoblje kasnije nedostižnog prestiža ovog kraljevstva. Novi kralj po očevoj smrti 516. godine postaje [[Sigismund od Burgundije]] koji se zaratio s franačkim kraljem [[Hlodomer]]om od koga biva poražen i ubijen <ref>Gábor Klaniczay, ''Holy Rulers and Blessed Princesses: Dynastic Cults in Medieval Central Europe'', (Cambridge University Press, 2000.), str. 67.</ref>,a potom 524. godine vlast u Burgundije uz pomoć [[Teuderih I|Teuderih]] kralja Metza osvaja Sigismundov brat [[Godomar]] koji pobeđuje Franke u [[Bitka kod Vézeroncea|Bitki kod Vezeroncea]] 25.6.524. godine. Deset godina kasnije tijekom novoga obrambenog rata protiv Franaka [[Godomar]] će biti poražen i ubijen nakon čega Kraljevstvo Burgunda biva anektirano u franačku državu i prestaje s postojanjem.
+Koristeći povlačenje većine rimske vojske s granice na Rajni u obranu Italije po napadom [[Goti|Gota]], vojni savez barbarskih naroda [[Alani|Alana]], [[Vandali|Vandala]] i [[Svevi|Sveva]] 31. prosinca 405. (ili 406.) [[Prelazak Rajne|prelazi preko zaleđene Rajne]] i napada [[Zapadno Rimsko Carstvo]]. Da li su se u tom vojnom savezu nalazili i Burgundi je danas još uvek predmet debate, ali njih nalazimo već 411. na području rimske Galije gdje njihov kralj [[Gundahar]] u savezu s Alanima proglašava za rimskog cara [[Jovin]]a. U mirovnom sporazumu legitimni car [[Honorije]] "poklanja" [[Burgundi]]ma i njihovom kralju kojeg [[Rimljani]] nazivaju zapovjednikom Burgunda područje koje su osvojili. Razdoblje [[Posljednji rimski trijumvirat|posljednjega rimskog trijumfirata]] i tadašnjeg građanskog rata između raznih generala [[Burgundi]]su odlučili iskoristiti daljnjim širenjem svog područja i pljačkom rimskih provincija. Završetkom građanskog rata vlast preuzima general [[Flavije Aecije]] novi [[de facto]] vladar Zapadnog Rimskog Carstva koji stvara ujedinjenu rimsko-hunsku vojska za rat protiv Burgunda što rezultira njihovim katastrofalnim porazom 437. godine i spaljivanjem [[Worms]]a <ref>Prosper; Chronica Gallica 452; Hydatius; and Sidonius Apollinaris.</ref>, burgundskog glavnog grada u događaju koji ulaze u nordijsku mitologiju pod imenom [[Nibelungenlied]]. Preostali [[Burgundi]] nakon ovog poraza bivaju preseljeni na šire područje današnje [[Ženeva|Ženeve]] s kojega će napadati od 461. godine ostatke raspadajućeg Zapadnorimskog carstva i značajno proširiti teritorij kraljevstva na [[Savoja|Savoju]], [[Lyon]] i Vienne na području današnje pokrajine Izer u [[Francuska|Francuskoj]]. Više od 4 desetljeća duga vladavina kralja [[Gundobad]]a koji je ranije kratko vreme bio i vrhovni zapovednik vojske Zapadnog Rimskog Carstva postaje razdoblje kasnije nedostižnog prestiža ovog kraljevstva. Novi kralj po očevoj smrti 516. godine postaje [[Sigismund od Burgundije]] koji se zaratio s franačkim kraljem [[Hlodomer]]om od koga biva poražen i ubijen <ref>Gábor Klaniczay, ''Holy Rulers and Blessed Princesses: Dynastic Cults in Medieval Central Europe'', (Cambridge University Press, 2000.), str. 67.</ref>,a potom 524. godine vlast u Burgundije uz pomoć [[Teuderih I|Teuderih]] kralja Metza osvaja Sigismundov brat [[Godomar]] koji pobeđuje Franke u [[Bitka kod Vézeroncea|Bitki kod Vezeroncea]] 25. lipnja.524. godine. Deset godina kasnije tijekom novoga obrambenog rata protiv Franaka [[Godomar]] će biti poražen i ubijen nakon čega Kraljevstvo Burgunda biva anektirano u franačku državu i prestaje s postojanjem.
 == Povezano ==