Valonija: razlika između inačica

Valonija; Wallonie (francuski); Wallonien (njemački)
Zastava	Grb
	Geslo: Walon todi! (Valonija zauvijek!)
	Himna: Li Tchant des Walons
Službeni jezik	francuski, njemački
Glavni grad	Namur
Vlada
- Ministarski predsjednik	Elio Di Rupo
Površina
- ukupno	16.844 km2
Stanovništvo
- ukupno (2002.)	3,358.560 stanovnika
- gustoća	199,39/km2;

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 10. listopada 2017. u 00:06

Valonija (franc. Wallonie, njem. Wallonien, valonski: Walonreye, nizozemski: Wallonië) ili Valonska regija je južna, frankofona regija Belgije i federalna jedinica čiji je glavni grad Namur. Službeni jezici su francuski i njemački. Regija ima oko 3,360.000 stanovnika, a površinski, s 16.844 km², zauzima 55,18% države.

Valonija se sastoji od sljedećih pokrajina:

Najveći gradovi su Liège, Namur, Charleroi, Mons, Tournai, Arlon, Bastogne, Wavre, Verviers, Dinant i Eupen.

Demografija i jezik

U većini općina službeni jezik je francuski dok njemački ima takav status u devet istočnih općina koje su pripadale Njemačkoj do poslijeratnog razgraničenja 1918. U nekim frankofonim općinama postoje posebna pravila po kojima se stanovnici kojima je materinski jezik njemački ili nizozemski mogu koristiti njime u administraciji. Valonci su često izloženi kritikama zbog slabog poznavanja nizozemskog, drugog nacionalnog jezika; po istraživanjima iz 2006. govori ga samo 19 % stanovnika, dok 59% Flamanaca govori francuski. Uz francuski, odnosno njegovu belgijsku varijantu, kao regionalni jezici priznati su i lokalni dijalekti koji su unatoč tome u izumiranju.

Njemačka nacionalna manjina broji oko 70.000 ljudi, a garantirana su joj posebna prva, posebno u jezičnim i kulturološkim pitanjima. Među Nijemcima je sve jača želja za ekonomskom samostalnošću i uzdizanjem na razinu autonomne regije.

Ekonomija

Belgija je bila jedna od prvih zemalja u kojima dogodila industrijska revolucija, a Valonija je tijekom 19. stoljeća doživjela jak razvoj posebno zahvaljujući industriji baziranoj na ugljenu i željezu. Tijekom dvadesetog stoljeća ove industrijske grane su postala manje profitabilne, a kriza u čeličnoj industriji i restrukturiranje rezultirali su slabljenjem gospodarstva i pomicanjem centra industrijske djelatnosti na sjever Belgije. I danas je Valonija znatno siromašnija od Flandrije: 2004. godine BDP je u flamanskom dijelu bio 27.356 eura, a u valonskom 19.858 eura. U nekim dijelovima nezaposlenost dostiže i 20 %.

Vidi još

Vanjske poveznice

U kojoj državi mi živimo ? (pdf), Službena brošura o asimilaciji.
Službena stranica Valonije
Gospodarska stranica Valonije
Službena stranica valonske vlade
Gospodarsko i socijalno vijeće Valonije
Zajednica gradova i općina Valonije
Enciklopedija o valonskom pokretu
Osnivanje Valonije, povijest i sl.
Mouvement du Manifeste wallon

@@ Redak 43: / Redak 43: @@
 == Demografija i jezik ==
-U većini općina službeni jezik je francuski dok njemački ima takav status u devet istočnih općina koje su pripadale [[Njemačka|Njemačkoj]] do poslijeratnog razgraničenja [[1918]].  U nekim frankofonim općinama postoje posebna pravila po kojima se stanovnici kojima je materinji jezik njemački ili nizozemski mogu koristiti njime u administraciji.  [[Valonci]] su često izloženi kritikama zbog slabog poznavanja [[Nizozemski|nizozemskog]], drugog nacionalnog jezika; po istraživanjima iz 2006. govori ga samo 19 % stanovnika, dok 59% [[Flamanci|Flamanaca]] govori [[francuski]].  Uz francuski, odnosno njegovu belgijsku varijantu, kao regionalni jezici priznati su i lokalni dijalekti koji su unatoč tome u izumiranju.
+U većini općina službeni jezik je francuski dok njemački ima takav status u devet istočnih općina koje su pripadale [[Njemačka|Njemačkoj]] do poslijeratnog razgraničenja [[1918]].  U nekim frankofonim općinama postoje posebna pravila po kojima se stanovnici kojima je materinski jezik njemački ili nizozemski mogu koristiti njime u administraciji.  [[Valonci]] su često izloženi kritikama zbog slabog poznavanja [[Nizozemski|nizozemskog]], drugog nacionalnog jezika; po istraživanjima iz 2006. govori ga samo 19 % stanovnika, dok 59% [[Flamanci|Flamanaca]] govori [[francuski]].  Uz francuski, odnosno njegovu belgijsku varijantu, kao regionalni jezici priznati su i lokalni dijalekti koji su unatoč tome u izumiranju.
 [[Nijemci|Njemačka]] nacionalna manjina broji oko 70.000 ljudi, a garantirana su joj posebna prva, posebno u jezičnim i kulturološkim pitanjima. Među Nijemcima je sve jača želja za ekonomskom samostalnošću i uzdizanjem na razinu autonomne regije.