Heinrich Rudolf Hertz: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
Nadopunio Heinrich Rudolf Hertz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Znanstvenik |
|||
[[Datoteka:Heinrich-hertz.jpg|mini|'''Heinrich Rudolf Hertz''']] |
|||
| ime = Heinrich Rudolf Hertz |
|||
'''Heinrich Rudolf Hertz''' ([[Hamburg]], [[22. veljače]] [[1857]]. - [[Bonn]], [[1. siječnja]] [[1894]].) je [[Njemačka|njemački]] fizičar po kome je [[SI izvedene jedinice|mjerna jedinica]] za [[frekvencija|frekvenciju]], [[herc]] ('''Hz''') dobila ime. On je bio prvi koji je [[1888]]. dokazao postojanje [[Elektromagnetno zračenje|elektromagnetskog zračenja]] napravivši uređaj koji je proizvodio [[Radio valovi|radio valove]]. |
|||
| slika = Heinrich Rudolf Hertz.jpg |
|||
| slika_širina = 200px |
|||
| naslov = |
|||
| datum_rođenja = [[22. veljače]] [[1857]]. |
|||
| mjesto_rođenja = [[Hamburg]], [[Njemačka]] |
|||
| datum_smrti = [[1. siječnja]] [[1894]]. |
|||
| mjesto_smrti = [[Bonn]], [[Njemačka]] |
|||
| prebivalište = |
|||
| državljanstvo = [[Nijemci|Nijemac]] |
|||
| narodnost = |
|||
| etnicitet = |
|||
| polje = [[Fizika]] |
|||
| radna_institucija = Sveučilište u [[Kiel]]u <br> Sveučilište u [[Karlsruhe]]u <br> Fizikalni institut u [[Bonn]]u |
|||
| alma_mater = Sveučilište u [[München]]u <br> [[Humboldtovo sveučilište u Berlinu|Sveučilište u Berlinu]] |
|||
| doktorski_mentor = [[Hermann von Helmholtz]] <br> [[Gustav Robert Kirchhoff]] |
|||
| doktorski_studenti = |
|||
| poznat_po = [[Elektromagnetski valovi]] <br> Poluvalni Hertzov [[dipol]] <br> [[Fotoelektrični učinak]] |
|||
| autor_kratica_bot = |
|||
| autor_kratica_zoo = |
|||
| nagrade = |
|||
| religija = |
|||
| fusnote = |
|||
}} |
|||
'''Heinrich Rudolf Hertz''' ili '''Heinrich Hertz''' ([[Hamburg]], [[22. veljače]] [[1857]]. - [[Bonn]], [[1. siječnja]] [[1894]].), njemački [[fizičar]]. [[Doktor]]irao (1880.) na [[Humboldtovo sveučilište u Berlinu|Sveučilištu u Berlinu]]. Radio u Sveučilištu u [[Kiel]]u (od 1883. do 1885.), bio [[profesor]] fizike na Sveučilištu u [[Karlsruhe]]u (od 1885. do 1889.) i ravnatelj Fizikalnoga instituta u [[Bonn]]u (od 1889. do 1994.). Proučavao je [[Maxwellove jednadžbe|Maxwellovu teoriju elektromagnetizma]] i 1888. prvi [[pokus]]ima dokazao postojanje [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]] s pomoću takozvanog Hertzova oscilatora (dipola). Elektromagnetske valove stvorene u jednome [[Titrajni krug|titrajnome krugu]] prenosio je na drugi, mjerio njihovu [[brzina|brzinu]] i [[valna duljina|valnu duljinu]] i pokazao da se [[Refleksija|reflektiraju]], [[Refrakcija|lome]] i [[polarizacija|polariziraju]] poput [[svjetlost|svjetlosnih valova]]. Usput je opazio i [[fotoelektrični učinak]], (koji je kasnije objasnio [[Albert Einstein]]) kada je primijetio da je električki nabijeno tijelo gubi [[električni naboj]] ako je izloženo djelovanju [[ultraljubičaste zrake|ultraljubičastog zračenja]]. Njegova su otkrića dovela do razvoja bežične [[Telegrafija|telegrafije]] [[radio valovi]]ma, koja je nadomjestila telegrafiju [[električna struja|električnom strujom]]. Po njem su nazvani mjerna jedinica za [[frekvencija|frekvenciju]] [[herc]] i [[Mjesečevi krateri|krater na Mjesecu]] ([[Hertz (krater)]]). <ref> '''Hertz, Heinrich Rudolf''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25250] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref> |
|||
| ⚫ | Hertz je rođen u [[Hamburg]]u, [[Njemačka]] u [[židovi|židovskoj]] obitelji koja je poslije preobraćena u [[kršćanstvo]]. Otac mu je bio savjetnik u Hamburgu, a majka doktorova kći. Za vrijeme školovanja u sveučilištu u [[Berlin]]u pokazao je |
||
| ⚫ | Hertz je rođen u [[Hamburg]]u, [[Njemačka]] u [[židovi|židovskoj]] obitelji koja je poslije preobraćena u [[kršćanstvo]]. Otac mu je bio savjetnik u Hamburgu, a majka doktorova kći. Za vrijeme školovanja u sveučilištu u [[Berlin]]u pokazao je veliko zanimanje i sposobnost za znanosti i jezike; a učio je [[arapski jezik|arapski]] i [[sanskrit]]. Znanosti i [[inženjering]] studirao je u [[Dresden]]u, [[München]]u i Berlinu. Bio je učenik [[Gustav Robert Kirchhoff|Gustava R. Kirchhoffa]] i [[Hermann von Helmholtz|Hermanna von Helmholtza]]. Nakon [[Albert Abraham Michelson|Michelsonovog]] pokusa [[1881]]. (prethodnik [[Michelson-Morleyev pokus|Michelson-Morleyeva pokusa]] iz [[1887]].) koji je dokazao nepostojanje [[eter]]a, Hertz je izmijenio [[Maxwellove jednadžbe]] i došao do novog otkrića. Tijekom pokusa otkrio je da [[električni signal]]i mogu putovati kroz [[zrak]], kao što su pretpostavili [[James Clark Maxwell]] i [[Michael Faraday]], i to je bila baza za otkriće i izradu [[radio|radija]]. Hertz je preminuo od [[sepsa|trovanja krvi]] u [[Bonn]]u u dobi od 37 godina. |
||
[[Datoteka:Autograph of Heinrich Hertz.png|mini|lijevo|Potpis '''Heinricha Hertza''']] |
|||
Nakon Michelsonovog eksperimenta [[1881]]. (prethodnik [[Michelson-Morleyev eksperiment|Michelson-Morleyeva eksperimenta]] iz [[1887]].) koji je dokazao nepostojanje etera, Hertz je preformulirao [[Maxwellove jednadžbe]] i došao do novog otkirća. Tijekom eksperimentiranja otkrio je da [[elektro-signali]] mogu putovati kroz zrak, kao što su pretpostavili [[James Clark Maxwell]] i [[Michael Faraday]], i to je bila baza za otkriće i izradu [[radio|radija]]. Otkrio je i [[fotoelektrični efekt]] (koji je kasnije objasnio [[Albert Einstein]]) kada je primijetio da je električki nabijeno tijelo gubi naboj ako je izloženo djelovanju [[ultraljubičaste zrake|ultraljubičastog zračenja]]. |
|||
| ⚫ | |||
Hertz je preminuo od [[sepsa|trovanja krvi]] u [[Bonn]]u u dobi od 37 godina. |
|||
==Izvori== |
|||
{{izvori}} |
|||
| ⚫ | |||
[[Kategorija:Njemački fizičari|Hertz, Heinrich Rudolf]] |
[[Kategorija:Njemački fizičari|Hertz, Heinrich Rudolf]] |
||
Inačica od 25. listopada 2017. u 11:08
| Heinrich Rudolf Hertz | |
 | |
| Rođenje | 22. veljače 1857. Hamburg, Njemačka |
|---|---|
| Smrt | 1. siječnja 1894. Bonn, Njemačka |
| Državljanstvo | Nijemac |
| Polje | Fizika |
| Institucija | Sveučilište u Kielu Sveučilište u Karlsruheu Fizikalni institut u Bonnu |
| Alma mater | Sveučilište u Münchenu Sveučilište u Berlinu |
| Akademski mentor | Hermann von Helmholtz Gustav Robert Kirchhoff |
| Poznat po | Elektromagnetski valovi Poluvalni Hertzov dipol Fotoelektrični učinak |
| Portal o životopisima | |
Heinrich Rudolf Hertz ili Heinrich Hertz (Hamburg, 22. veljače 1857. - Bonn, 1. siječnja 1894.), njemački fizičar. Doktorirao (1880.) na Sveučilištu u Berlinu. Radio u Sveučilištu u Kielu (od 1883. do 1885.), bio profesor fizike na Sveučilištu u Karlsruheu (od 1885. do 1889.) i ravnatelj Fizikalnoga instituta u Bonnu (od 1889. do 1994.). Proučavao je Maxwellovu teoriju elektromagnetizma i 1888. prvi pokusima dokazao postojanje elektromagnetskih valova s pomoću takozvanog Hertzova oscilatora (dipola). Elektromagnetske valove stvorene u jednome titrajnome krugu prenosio je na drugi, mjerio njihovu brzinu i valnu duljinu i pokazao da se reflektiraju, lome i polariziraju poput svjetlosnih valova. Usput je opazio i fotoelektrični učinak, (koji je kasnije objasnio Albert Einstein) kada je primijetio da je električki nabijeno tijelo gubi električni naboj ako je izloženo djelovanju ultraljubičastog zračenja. Njegova su otkrića dovela do razvoja bežične telegrafije radio valovima, koja je nadomjestila telegrafiju električnom strujom. Po njem su nazvani mjerna jedinica za frekvenciju herc i krater na Mjesecu (Hertz (krater)). [1]
Hertz je rođen u Hamburgu, Njemačka u židovskoj obitelji koja je poslije preobraćena u kršćanstvo. Otac mu je bio savjetnik u Hamburgu, a majka doktorova kći. Za vrijeme školovanja u sveučilištu u Berlinu pokazao je veliko zanimanje i sposobnost za znanosti i jezike; a učio je arapski i sanskrit. Znanosti i inženjering studirao je u Dresdenu, Münchenu i Berlinu. Bio je učenik Gustava R. Kirchhoffa i Hermanna von Helmholtza. Nakon Michelsonovog pokusa 1881. (prethodnik Michelson-Morleyeva pokusa iz 1887.) koji je dokazao nepostojanje etera, Hertz je izmijenio Maxwellove jednadžbe i došao do novog otkrića. Tijekom pokusa otkrio je da električni signali mogu putovati kroz zrak, kao što su pretpostavili James Clark Maxwell i Michael Faraday, i to je bila baza za otkriće i izradu radija. Hertz je preminuo od trovanja krvi u Bonnu u dobi od 37 godina.
Njegov nećak Gustav Ludwig Hertz dobio je Nobelovu nagradu, a Gustavov sin Carl Hellmuth Hertz otkrio je ultrazvuk.