Pravokutnik: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 27. listopada 2017. u 10:26

Pravokutnik (pravokutna pačetvorina^[1] ili pačetvorina^[2]^[3]^[4]), četverokut i geometrijski lik, vrsta paralelograma s četirima pravim kutovima. Dvije nasuprotne stranice su uvijek jednake duljine, kao i dijagonale. Poseban oblik pravokutnika kojemu su sve stranice jednake duljine zove se kvadrat. Duljina dužih stranica se definira kao duljina cijelog pravokutnika, a duljina kraćih kao širina pravokutnika.

Formule

(a - širina pravokutnika, b - duljina pravokutnika)

P (površina):	$a\cdot b$
O (opseg):	$2(a+b)$
d (dijagonala):	${\sqrt {a^{2}+b^{2}}}$
R (radijus opisane kružnice):	${\frac {d}{2}}$

Unutarnje poveznice

kvadrat (četvorina)

Izvori

↑ Novi rječnik hrvatskoga i njemačkoga jezika. Za porabu pravnikâ, činovnikâ, učiteljâ, trgovaca i obrtnikâ itd. po najnovijih izvorih sastavio Ivan Filipović uz sudjelovanje Gj. Deželića, Lj. Modca i Gj. Šimončića., II. hrvatsko-njemački dio., Drugi svezak., Naklada knjižare Lav. Hartmána, Zagreb, 1875., str. 1286. (pravokutna pačetvorina; Pravokutnik), (NSK)
↑ Draško Koričančić, ur.; Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, Prva hrvatska enciklopedija, pretisak : izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2. : C – Gzel : obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika, Gradska tiskara, Osijek, 1996., ISBN 953-6549-05-0 (Knj. 2.), ISBN 953-6549-06-9 (cjelina), str. 186.
↑ Julije Novak, Računica za produžne škole, Nakladni odjel Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1941., str. 36.
↑ Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis, s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005., ISBN 953-0-40026-8, str. 128. (NSK)

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Pravokutnik

Nedovršeni članak Pravokutnik koji govori o geometriji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Novi rječnik hrvatskoga i njemačkoga jezika. Za porabu pravnikâ, činovnikâ, učiteljâ, trgovaca i obrtnikâ itd. po najnovijih izvorih sastavio Ivan Filipović uz sudjelovanje Gj. Deželića, Lj. Modca i Gj. Šimončića., II. hrvatsko-njemački dio., Drugi svezak., Naklada knjižare Lav. Hartmána, Zagreb, 1875., str. 1286. (pravokutna pačetvorina; Pravokutnik), (NSK)

[PHE-2] Draško Koričančić, ur.; Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, Prva hrvatska enciklopedija, pretisak : izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2. : C – Gzel : obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika, Gradska tiskara, Osijek, 1996., ISBN 953-6549-05-0 (Knj. 2.), ISBN 953-6549-06-9 (cjelina), str. 186.

[3] Julije Novak, Računica za produžne škole, Nakladni odjel Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1941., str. 36.

[HP-4] Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis, s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005., ISBN 953-0-40026-8, str. 128. (NSK)

[1]

[2]

[3]

[4]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 [[Datoteka:Prostokat-rectangle.svg|mini|150px|desno|Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'']]
 [[Datoteka:Geometry Rectangle.svg|mini|desno|Pravokutnik s označenim vrhovima, jednim od pravih kutova i dijagonalama]]
-'''Pravokutnik''' ('''pravokutna pačetvorina'''<ref>''Novi rječnik hrvatskoga i njemačkoga jezika. Za porabu pravnikâ, činovnikâ, učiteljâ, trgovaca i obrtnikâ itd. po najnovijih izvorih sastavio Ivan Filipović uz sudjelovanje Gj. Deželića, Lj. Modca i Gj. Šimončića.'', II. hrvatsko-njemački dio., Drugi svezak., Naklada knjižare Lav. Hartmána, Zagreb, 1875., str. 1286. (pravokutna pačetvorina; Pravokutnik), {{NSK-zapis|id=000574922}}</ref> ili '''pačetvorina'''<ref name"PHE">Draško Koričančić, ur.; Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, ''Prva hrvatska enciklopedija'', pretisak : izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2. : ''C – Gzel : obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika'', Gradska tiskara, Osijek, 1996., ISBN 953-6549-05-0 (Knj. 2.), ISBN 953-6549-06-9 (cjelina), str. 186.</ref><ref>Julije Novak, ''Računica za produžne škole'', Nakladni odjel Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1941., str. 36.</ref><ref name="HP">Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, ''[[Hrvatski školski pravopis]]'', s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005., ISBN 953-0-40026-8, str. 128. {{NSK-zapis|id=000515665}}</ref>), [[četverokut]] i geometrijski lik, vrsta [[paralelogram]]a s četirima [[pravi kut|pravim kutovima]]. Dvije nasuprotne [[stranica|stranice]] su uvijek jednake [[duljina|duljine]], kao i dijagonale. Poseban oblik pravokutnika kojemu su sve stranice jednake duljine zove se [[kvadrat]]. Duljina dužih stranica se definira kao duljina cijelog pravokutnika, a duljina kraćih kao širina pravokutnika.
+'''Pravokutnik''' ('''pravokutna pačetvorina'''<ref>''Novi rječnik hrvatskoga i njemačkoga jezika. Za porabu pravnikâ, činovnikâ, učiteljâ, trgovaca i obrtnikâ itd. po najnovijih izvorih sastavio Ivan Filipović uz sudjelovanje Gj. Deželića, Lj. Modca i Gj. Šimončića.'', II. hrvatsko-njemački dio., Drugi svezak., Naklada knjižare Lav. Hartmána, Zagreb, 1875., str. 1286. (pravokutna pačetvorina; Pravokutnik), {{NSK-zapis|id=000574922}}</ref> ili '''pačetvorina'''<ref name="PHE">Draško Koričančić, ur.; Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, ''Prva hrvatska enciklopedija'', pretisak : izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2. : ''C – Gzel : obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika'', Gradska tiskara, Osijek, 1996., ISBN 953-6549-05-0 (Knj. 2.), ISBN 953-6549-06-9 (cjelina), str. 186.</ref><ref>Julije Novak, ''Računica za produžne škole'', Nakladni odjel Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1941., str. 36.</ref><ref name="HP">Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, ''[[Hrvatski školski pravopis]]'', s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005., ISBN 953-0-40026-8, str. 128. {{NSK-zapis|id=000515665}}</ref>), [[četverokut]] i geometrijski lik, vrsta [[paralelogram]]a s četirima [[pravi kut|pravim kutovima]]. Dvije nasuprotne [[stranica|stranice]] su uvijek jednake [[duljina|duljine]], kao i dijagonale. Poseban oblik pravokutnika kojemu su sve stranice jednake duljine zove se [[kvadrat]]. Duljina dužih stranica se definira kao duljina cijelog pravokutnika, a duljina kraćih kao širina pravokutnika.
 == Formule ==
@@ Redak 25: / Redak 25: @@
 {{Commonscat|Rectangles}}
+{{mrva-geometrija}}
-{{Mrva-mat}}
 [[Kategorija:Geometrijski likovi]]