Partizanski zločini u Gračanima

Partizanski zločini u Gračanima označavaju masovne pokolje koje su počinili Titovi partizani u razdoblju od 10. svibnja 1945. do kraja tog mjeseca u Gračanima u podnožju Zagrebačke gore blizu Zagreba.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata jugoslavenski komunisti u okolici Gračana su mnogo tzv. „narodnih neprijatelja" (civila i zarobljenih hrvatskih i njemačkih vojnika) likvidirali bez suđenja. Smatra se da je žrtava na području Gračana i obližnjih Šestina bilo više tisuća. Tijekom 2012. godine su pokrenuta iskopavanja, te su ekshumirane 134 žrtve pokolja. 2013. godine su ekshumacije prekinute.

Okolnosti zločina

U masovna smaknuća je bila uključena VI. lička proleterske divizija „Nikola Tesla" pod zapovjedništvom generala Đoke Jovanića (odlikovan najvišim državnim "Ordenom narodnog heroja" 20. prosinca 1951. godine), te tzv. "lajbek milicionari", dragovoljci sa zagrebačkog područja koji su se pridružili izvršenju komunističkog zločina. Egzekucije su trajale sve do početka lipnja 1945. kada je VI. divizija napustila selo.

Žrtve su ubijane tik iza naselja, na ulazu u Park prirode Medvednica. Neka od mjesta pokapanja žrtava su nakon prestanka komunističke vladavine obilježena: Obernjak, Strmec, Bjelčenica, Lonjščina, Peščenka, Zlodijev Brijeg, Banekov stubl... Prema iskazima svjedoka, žrtve su dovođene iz sabirnih centara, zatvora i logora u Zagrebu, pješice, u grupama ili u kolonama. Među žrtavama je bilo i muškaraca i žena; neki su bili vezani žicom, a neki nisu. Dio žrtava je ubijen klanjem, a dio strijeljanjem. Prema svjedočenju sanitarnog inspektora Miroslava Haramije, koji je za "narodnu vlast" sanirao šumu punu nepokopanih tijela od kojih je prijetila zaraza, da bi poslije desetljećima skrivao jednu kopiju svojega izvješća, "žrtve su bile strahovito unakažene. Stratišta su bila strahovito puna raskomadanih i unakaženih golih ljudskih tijela. Glave su bile odsječene ili raskoljene sjekirama, bili su im prerezani grkljani, odsječeni udovi, spolni organi i dojke. Većini žrtava zaživotno su vađeni utrobni organi, većinom srca, jetre i maternice."

Ured za pronalaženje obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata započeo je u listopadu 2012. godine prva otkopavanja. Povodom početka istraživanja, taj je Ured za javnost izvijestio da će od velike pomoći biti izvještaj mjesnog zdravstvenog inspektora Miroslava Haramije, koji je uz suradnju preko šest stotina mještana Gračana i obližnjih sela organizirao pokapanje (izvan prostora groblja, u 17 neoznačenih grobišta čije su se lokacije poslije držale u tajnosti) 783 žrtve koje su komunistički egzekutori ostavili nepokopanima.

U listopadu 2012. je ekshumirana prva od mnogobrojnih grobnica u Gračanima. U prikrivanoj jami na Krivićevom brijegu pronađeni su posmrtni ostatci 30 maloljetnih žrtava. Potvrđeno je da pripadaju polaznicima Domobranske škole koji su tada imali 16-17 godina. Svima su ruke bile vezane žicom, te se može ustanoviti da su ubijeni strijeljanjem. U svibnju 2015. godine otkriveno je u Gračanima spomen-obilježje "Gračani-Banjaluka", u spomen na 134 žrtve komunističkog režima ubijene u svibnju 1945. godine na istraženim lokacijama "Banjaluka", "Zlodijev breg" i "Peščenka" na području Gračana. Spomenik je - uz predsjednika gradske četvrti Podsljeme Krešimira Kompesaka - otkrio ministar branitelja Predrag Matić, kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, u nazočnosti predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leke, te izaslanika gradonačelnika Grada Zagreba i Predsjednice Republike Hrvatske. Dr. Andrija Hebrang, kao izaslanik Predsjednice RH, upozorio je da se istraživanje zločina komunističkog režima predugo kočilo na razne načine, te je pozdravio hrabrost mještana Gračana da na dostojni način označe lokalitet stradanja u svojoj sredini.

Ukidanje ureda za otkrivanje grobova žrtava komunističkih zločina

Odmah po uspješnom otkopavanju posmrtnih ostataka ubijene djece jedne škole u Gračanima te jame s ubijenim bolesnicima bolnice Brestovac SDP-ova vlast je ukinula Ured za otkrivanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata i umjesto njega oformila Povjerenstvo za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i groblja poslijeratnog razdoblja.

Literatura

• Novosel, Domagoj: Gračanska kronika (Zagreb, 2008.)
• Marušić, Milan: Žrtve komunističkih zlodjela u Zagrebu (Zagreb, 2001.)
• Žrtva znak vremena, Zbornik radova Petog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa (Zagreb, 2011.)
• „Izvještaj o radu na pokapanju lješina i strvina na teritoriju Mjesnog Narodno Oslobodilačkog Odbora u Gračanima“

Vanjske poveznice

• Članak u HIC-u: "U Gračanima čak 17 partizanskih stratišta"
• Članak u Hrvatski Fokus: "Partizanski potomci i danas određuju tko će gdje pisati"
• Članak u "Politički zatvorenik": "Posljedni dani obrane Zagreba 1945. (II.)"
• Brošura "Dani sjećanja na žrtve komunističkih zločina u Gračanima 1945. godine", svibanj 2009.
• "Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj, 1944. - 1946. DOKUMENTI: Zagreb i Središnja Hrvatska", dokumenti na str. 397-398 i 410-411, Hrvatski institut za povijest, 2008.