Skandij: razlika između inačica
m uklonjena promjena suradnika 89.164.240.69 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Addbot |
sitn. uskl., Izvor? |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
|simbol = Sc |
|simbol = Sc |
||
|redni_broj = 21 |
|redni_broj = 21 |
||
|kemijska_skupina = |
|kemijska_skupina = prijelazni metali |
||
|grupa = 3 |
|grupa = 3 |
||
|perioda = 4 |
|perioda = 4 |
||
| Redak 23: | Redak 23: | ||
Skandij je srebrnobijeli sjajan, mekan [[Prijelazni metali|tranzicijski element]]. Jedan je od najrjeđih elementa u Zemljinoj kori. Sastavni je dio većine depozita [[uranij]]a i [[rijetki zemni metali|rijetkih zemnih elemenata]], ali se vadi tek iz nekolicine takvih. Uporaba je ograničena zbog skupoće.<br /> |
Skandij je srebrnobijeli sjajan, mekan [[Prijelazni metali|tranzicijski element]]. Jedan je od najrjeđih elementa u Zemljinoj kori. Sastavni je dio većine depozita [[uranij]]a i [[rijetki zemni metali|rijetkih zemnih elemenata]], ali se vadi tek iz nekolicine takvih. Uporaba je ograničena zbog skupoće.<br /> |
||
Ime je dobio po [[Skandinavija|Skandinaviji]]. Otkrio ga je [[Švedska|švedski]] kemičar [[Lars Fredrik Nilson]] [[1879.]] godine. Rabi se u aluminijsko-skandijskim slitinama za [[zrakoplov]]e i u specijalnim [[svjetiljka]]ma, a u budućnosti bi se mogao rabiti za gradnju [[Svemirske letjelice|svemirskih letjelica]] jer ima značajno visoku temperaturu taljenja (1541[[°C]]). |
Ime je dobio po [[Skandinavija|Skandinaviji]]. Otkrio ga je [[Švedska|švedski]] kemičar [[Lars Fredrik Nilson]] [[1879.]] godine. Rabi se u aluminijsko-skandijskim slitinama za [[zrakoplov]]e i u specijalnim [[svjetiljka]]ma, a u budućnosti bi se mogao rabiti za gradnju [[Svemirske letjelice|svemirskih letjelica]] jer ima značajno visoku temperaturu taljenja (1541[[°C]]). |
||
{{clear}} |
|||
== Vanjske poveznice == |
|||
{{Wječnik}} |
{{Wječnik|skandij}} |
||
== Izvori == |
|||
{{Izvor}} |
|||
{{Izvori}} |
|||
{{Kemijski elementi}} |
{{Kemijski elementi}} |
||
{{Mrva-kem-el}} |
{{Mrva-kem-el}} |
||
<!-- interwiki --> |
|||
[[Kategorija:Kemijski elementi]] |
[[Kategorija:Kemijski elementi]] |
||
Inačica od 18. studenoga 2017. u 01:37
| skandij | ||
|---|---|---|
|
| ||
| Osnovna svojstva | ||
Element Simbol Atomski broj |
skandij Sc 21 | |
| Kemijska skupina | prijelazni metali | |
| Grupa, perioda, Blok | 3, 4, d | |
| Izgled | srebrnasta krutina
| |
| Gustoća1 | 2985 kg/m3 | |
| Tvrdoća | 750 MPa (HB) | |
| Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2 |
(25 °C) 25,52 J mol–1 K–1 | |
| Talište | 1541 °C | |
| Vrelište3 | 2836 °C | |
| Toplina taljenja | 14,1 kJ mol-1 | |
| Toplina isparavanja | 332,7 kJ mol-1 | |
|
1 pri standardnom tlaku i temperaturi | ||
| Atomska svojstva | ||
| Atomska masa | 44,955912(6) | |
| Elektronska konfiguracija | [Ar] 3d1 4s2 | |
Skandij je kemijski element atomskog (rednog) broja 21 i atomske mase 44,955912(6). U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Sc.
Skandij je srebrnobijeli sjajan, mekan tranzicijski element. Jedan je od najrjeđih elementa u Zemljinoj kori. Sastavni je dio većine depozita uranija i rijetkih zemnih elemenata, ali se vadi tek iz nekolicine takvih. Uporaba je ograničena zbog skupoće.
Ime je dobio po Skandinaviji. Otkrio ga je švedski kemičar Lars Fredrik Nilson 1879. godine. Rabi se u aluminijsko-skandijskim slitinama za zrakoplove i u specijalnim svjetiljkama, a u budućnosti bi se mogao rabiti za gradnju svemirskih letjelica jer ima značajno visoku temperaturu taljenja (1541°C).
Vanjske poveznice
Izvori
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
| H | He | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Li | Be | B | C | N | O | F | Ne | ||||||||||||||||||||||||
| Na | Mg | Al | Si | P | S | Cl | Ar | ||||||||||||||||||||||||
| K | Ca | Sc | Ti | V | Cr | Mn | Fe | Co | Ni | Cu | Zn | Ga | As | Br | Kr | ||||||||||||||||
| Rb | Sr | Y | Zr | Nb | Mo | Tc | Ru | Rh | Pd | Ag | Cd | In | Sn | Te | I | Xe | |||||||||||||||
| Cs | Ba | La | Ce | Pr | Nd | Pm | Sm | Eu | Gd | Tb | Dy | Ho | Er | Tm | Yb | Lu | Hf | Ta | W | Re | Os | Ir | Pt | Au | Hg | Tl | Pb | Bi | Rn | ||
| Fr | Ra | Ac | Th | Pa | U | Np | Pu | Am | Cm | Bk | Cf | Es | Fm | Md | No | Lr | Rf | Db | Sg | Bh | Hs | Mt | Ds | Rg | Cn | Nh | Fl | Mc | Lv | Ts | Og |
| Alkalijski metali | Zemnoalkalijski metali | Lantanoidi | Aktinoidi | Prijelazni metali | Slabi metali | Polumetali | Nemetali | Halogeni elementi | Plemeniti plinovi |
