Hercegovački pašaluk: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
m uklonjena promjena suradnika 93.86.98.166 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 92.240.52.44 |
||
Redak 19: | Redak 19: | ||
|grb_i = |
|grb_i = |
||
|mapa = Herzegovina Eyalet, Ottoman Balkans 1850s.png |
|mapa = Herzegovina Eyalet, Ottoman Balkans 1850s.png |
||
|jezik = službeni: [[turski]]<br> govorni:[[ |
|jezik = službeni: [[turski]]<br> govorni:[[hrvatski jezik]] |
||
|glavni_grad = [[Mostar]] |
|glavni_grad = [[Mostar]] |
||
|valuta = |
|valuta = |
Inačica od 4. prosinca 2017. u 23:53
|
Hercegovački pašaluk je bio osmanska provincija od 1833. do 1851. Prijestonica mu je bio Mostar.
Hercegovački sandžak
Prvobitno je formiran hercegovački sandžak 1470. kao provincija Osmanlijskog carstva, sa sjedištem u Foči. Prijestonica sandžaka je kasnije premještena u Pljevlju (turski naziv Taslidža). Hercegovački sandžak je bio dio Rumelijskog ejaleta, a kasnije postaje dio Bosanskog pašaluka.
Hercegovački pašaluk (ejalet)
Hercegovački sandžak je 1833. odvojen od Bosanskog pašaluka i dobio je u status pašaluka. Tada je Ali-paša Rizvanbegović, rođeni Hercegovac, postao polu-neovisni vladar (vezir) novoformiranog pašaluka. Nakon njegovog svrgavanja 1851., Hercegovački pašaluk je ukinut i ponovno osnovan sandžak koji je spojena sa Bosanskim pašalukom, kome je sjedište premješteno iz Travnika u Srajevo.
Hercegovački pašaluk sastojao se iz sljedećih kapetanija: Prijepolje, Taslidža sa Kolašinom i Šaranci sa Drobnjakom, Čajniče, Nevesinje, Nikšić, Ljubinje-Trebinje, Stolac, Počitelj, Blagaj, Mostar, Duvno i polovina Konjica koja je sa južne strane Neretve.[nedostaje izvor]
Hercegovački pašaluk (vilajet) (1875. - 1877.)
Od kraja 1875. do početka 1877., za vrijeme Hercegovačkog ustanka ponovno je formiran pašaluk.[1] Nakon Hercegovačkog ustanka osmanske vlasti nisu imale punu kontrolu nad Hercegovinom. Nemogućnost kontrole vlasti u Hercegovini i djelovima Balkana potakla je sazivanje Berlinskog kongresa gdje su Austro-Ugarskoj na upravu dodjeljene Hercegovina i Bosna.
Reference
- ↑ Pavet de Courteille, Abel. 1876. État présent de l'empire ottoman (francuski). J. Dumaine. str. 91-96