Detitoizacija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m lektura
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
{{spoji|Mit o Titu}}
{{spoji|Mit o Titu}}
'''Detitoizacija''' označava proces raskrinkavanja [[mit]]ova o [[Tito|Josipu Brozu Titi]] koji je prisutan u krugovima političke [[ljevica|ljevice]] u [[Slovenija|Sloveniji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Republika Kosovo|Republici Kosovo]] i [[Makedonija|Makedoniji]].
'''Detitoizacija''' označava desničarski proces "raskrinkavanja" [[mit]]ova o [[Tito|Josipu Brozu Titi]] koji je prisutan u krugovima političke [[ljevica|ljevice]] u [[Slovenija|Sloveniji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Republika Kosovo|Republici Kosovo]] i [[Makedonija|Makedoniji]].


[[Indoktrinacija]] Titovih komunista desetljećima je [[ideologija|ideološki]] utjecala na načine ponašanja i [[mentalitet]]a kod velikog broja pučanstva.
Prema fašističkim shvaćanjima[[Indoktrinacija]] Titovih komunista navodno je desetljećima [[ideologija|ideološki]] utjecala na načine ponašanja ljudi kao i [[mentalitet]]pučanstva.


U [[Poljska|Poljskoj]], [[Češka|Češkoj]], [[Slovačka|Slovačkoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Bugarska|Bugarskoj]] ili [[Rumunjska|Rumunjskoj]] javno isticavanje likova od nekog od bivših komunističkih diktatora nije više zamislivo. Te su zemlje svoje komunističke [[diktator|diktatore]] smjestile u [[povijest]] i postale članice Europske unije i NATO-a.
U [[Poljska|Poljskoj]], [[Češka|Češkoj]], [[Slovačka|Slovačkoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Bugarska|Bugarskoj]] ili [[Rumunjska|Rumunjskoj]] javno isticavanje likova od nekog od bivših komunističkih diktatora nije više prihvatljivo. Te su zemlje svoje komunističke [[diktator|diktatore]] smjestile u [[povijest]] i postale članice Europske unije i NATO-a.


Njegovanje [[kult ličnosti|kulta ličnosti]] Tita predstavlja suprotnost [[sustav vrijednosti|sustava vrijednosti]] i [[Europska unija|Europske unije]] i [[NATO]] saveza zbog odgovornosti za masovna smaknuća ideoloških i političkih [[klasni neprijatelj|klasnih protivnika]], i masovna pljačka privatnog vlasništva tjekom [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|Jugokomunističkih zločina nakon završetka Drugog svjetskog rata]].
Prema fašističkim shvaćanjima, njegovanje [[kult ličnosti|kulta ličnosti]] Tita predstavlja suprotnost [[sustav vrijednosti|sustava vrijednosti]] i [[Europska unija|Europske unije]] i [[NATO]] saveza, zbog navodne odgovornosti za masovna smaknuća ideoloških i političkih [[klasni neprijatelj|klasnih protivnika]], te eksproprijacije privatnog vlasništva tijekom [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|Jugokomunističkih zločina nakon završetka Drugog svjetskog rata]].


== Literatura ==
== Literatura ==

Inačica od 8. prosinca 2017. u 12:42

Detitoizacija označava desničarski proces "raskrinkavanja" mitova o Josipu Brozu Titi koji je prisutan u krugovima političke ljevice u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Republici Kosovo i Makedoniji.

Prema fašističkim shvaćanjimaIndoktrinacija Titovih komunista navodno je desetljećima ideološki utjecala na načine ponašanja ljudi kao i mentalitetpučanstva.

U Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj ili Rumunjskoj javno isticavanje likova od nekog od bivših komunističkih diktatora nije više prihvatljivo. Te su zemlje svoje komunističke diktatore smjestile u povijest i postale članice Europske unije i NATO-a.

Prema fašističkim shvaćanjima, njegovanje kulta ličnosti Tita predstavlja suprotnost sustava vrijednosti i Europske unije i NATO saveza, zbog navodne odgovornosti za masovna smaknuća ideoloških i političkih klasnih protivnika, te eksproprijacije privatnog vlasništva tijekom Jugokomunističkih zločina nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Literatura

  • Zvonimir Depot: Tito - Tajne vladara, Izdavač:Večernji list 2009., 535 stranica: ISBN 978-953-7313-61-
  • Pero Simic: Tito - Strogo povjerljivo: Izdavač:Večernji list 2010., 591 stranica, ISBN 978-953-7313-62-3

Povezani članci

Vanjske poveznice