Detitoizacija: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 2: | Redak 2: | ||
'''Detitoizacija''' označava desničarski proces "raskrinkavanja" [[mit]]ova o [[Tito|Josipu Brozu Titi]] koji je prisutan u krugovima političke [[ljevica|ljevice]] u [[Slovenija|Sloveniji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Republika Kosovo|Republici Kosovo]] i [[Makedonija|Makedoniji]]. |
'''Detitoizacija''' označava desničarski proces "raskrinkavanja" [[mit]]ova o [[Tito|Josipu Brozu Titi]] koji je prisutan u krugovima političke [[ljevica|ljevice]] u [[Slovenija|Sloveniji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Republika Kosovo|Republici Kosovo]] i [[Makedonija|Makedoniji]]. |
||
Prema fašističkim shvaćanjima,[[Indoktrinacija]] Titovih komunista navodno je desetljećima [[ideologija|ideološki]] utjecala na načine ponašanja ljudi kao i [[mentalitet]] pučanstva. |
Prema fašističkim shvaćanjima, [[Indoktrinacija]] Titovih komunista navodno je "desetljećima [[ideologija|ideološki]] utjecala na načine ponašanja ljudi kao i na [[mentalitet]] pučanstva". |
||
U [[Poljska|Poljskoj]], [[Češka|Češkoj]], [[Slovačka|Slovačkoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Bugarska|Bugarskoj]] ili [[Rumunjska|Rumunjskoj]] javno isticavanje likova od nekog od bivših komunističkih diktatora nije više prihvatljivo. Te su zemlje svoje komunističke [[diktator|diktatore]] smjestile u [[povijest]] i postale članice Europske unije i NATO-a. |
U [[Poljska|Poljskoj]], [[Češka|Češkoj]], [[Slovačka|Slovačkoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Bugarska|Bugarskoj]] ili [[Rumunjska|Rumunjskoj]] javno isticavanje likova od nekog od bivših komunističkih diktatora nije više prihvatljivo. Te su zemlje svoje komunističke [[diktator|diktatore]] smjestile u [[povijest]] i postale članice Europske unije i NATO-a. |
||
Prema fašističkim shvaćanjima, njegovanje [[kult ličnosti|kulta ličnosti]] Tita predstavlja navodnu "suprotnost [[sustav vrijednosti|sustava vrijednosti]] i [[Europska unija|Europske unije]] i [[NATO]] saveza", zbog navodne odgovornosti za masovna smaknuća ideoloških i političkih [[klasni neprijatelj|klasnih protivnika]], te eksproprijacije privatnog vlasništva tijekom [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|Jugokomunističkih zločina nakon završetka Drugog svjetskog rata]]. |
Prema fašističkim shvaćanjima, njegovanje [[kult ličnosti|kulta ličnosti]] Tita predstavlja navodnu "suprotnost [[sustav vrijednosti|sustava vrijednosti]] i [[Europska unija|Europske unije]] i [[NATO]] saveza", zbog navodne odgovornosti za masovna smaknuća ideoloških i političkih [[klasni neprijatelj|klasnih protivnika]], te eksproprijacije privatnog vlasništva tijekom [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|Jugokomunističkih zločina nakon završetka Drugog svjetskog rata]]. |
||
Iza "detitoizacije" stoje uglavnom oni, koji žele rehabilitirati fašizam. |
Iza "detitoizacije" stoje uglavnom oni, koji žele rehabilitirati fašizam. |
Inačica od 8. prosinca 2017. u 12:46
Detitoizacija označava desničarski proces "raskrinkavanja" mitova o Josipu Brozu Titi koji je prisutan u krugovima političke ljevice u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Republici Kosovo i Makedoniji.
Prema fašističkim shvaćanjima, Indoktrinacija Titovih komunista navodno je "desetljećima ideološki utjecala na načine ponašanja ljudi kao i na mentalitet pučanstva".
U Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj ili Rumunjskoj javno isticavanje likova od nekog od bivših komunističkih diktatora nije više prihvatljivo. Te su zemlje svoje komunističke diktatore smjestile u povijest i postale članice Europske unije i NATO-a.
Prema fašističkim shvaćanjima, njegovanje kulta ličnosti Tita predstavlja navodnu "suprotnost sustava vrijednosti i Europske unije i NATO saveza", zbog navodne odgovornosti za masovna smaknuća ideoloških i političkih klasnih protivnika, te eksproprijacije privatnog vlasništva tijekom Jugokomunističkih zločina nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Iza "detitoizacije" stoje uglavnom oni, koji žele rehabilitirati fašizam.
Literatura
- Zvonimir Depot: Tito - Tajne vladara, Izdavač:Večernji list 2009., 535 stranica: ISBN 978-953-7313-61-
- Pero Simic: Tito - Strogo povjerljivo: Izdavač:Večernji list 2010., 591 stranica, ISBN 978-953-7313-62-3