Binomni koeficijent: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Ispravio izvore.
mNema sažetka uređivanja
Redak 23: Redak 23:
gdje je u nazivniku razlomka funkcija [[faktorijel]].
gdje je u nazivniku razlomka funkcija [[faktorijel]].


Dano proširenje binomnog koeficijenta na [[Realni broj|realne brojeve]] nam omugućuje da npr. izračunamo izraze poput <math>\binom{\frac{-1}{2}}{k}</math> ili, između ostalog, da se <math>(1 + x)^{\alpha}</math> razvije u [[Red (matematika)|red]] za <math>x \in <-1, 1></math>.
Dano proširenje binomnog koeficijenta na [[Realni broj|realne brojeve]] nam omogućuje da npr. izračunamo izraze poput <math>\binom{\frac{-1}{2}}{k}</math> ili, između ostalog, da se <math>(1 + x)^{\alpha}</math> razvije u [[Red (matematika)|red]] za <math>x \in <-1, 1></math>.


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 15. prosinca 2017. u 23:36

Binomni koeficijenti mogu biti organizirani u obliku Pascalova trokuta
Vizualizacija binomnog proširenja do četvrte potencije

U matematici, binomni koeficijent je pozitivni cijeli broj, koji se pojavljuje kao koeficijent binomnog poučka. Indeksira se dvama ne-negativnim cijelim brojevima; binomni koeficijent s indeksima n i k obično se zapisuje kao  (i čita se n iznad ili povrh k). To je koeficijent člana x k polinomne ekspanzije binomne potencije oblika (1 + x) n. Pod odgovarajućim okolnostima vrijednost koeficijenta definirana je izrazom . Organizacija binomnih koeficijenata u redove uzastopnih vrijednosti n, u kojem k ima vrijednosti od 0 do n, daje Pascalov trokut.

Binomni koeficijenti su važan dio mnogih područja matematike, posebno u području kombinatorike.

Neka svojstva binomnih koeficijenata

Svojstvo simetrije:[1]

Osnovna relacija iz Pascalovog trokuta:[2]

Binomni koeficijent u matematičkoj analizi[3]

Za proizvoljan realni broj binomni koeficijent se definira formulama:

gdje je u nazivniku razlomka funkcija faktorijel.

Dano proširenje binomnog koeficijenta na realne brojeve nam omogućuje da npr. izračunamo izraze poput ili, između ostalog, da se razvije u red za .

Izvori

  1. Neven Elezović: Matematika 4 (udžbenik za IV. razred gimnazije), Element, Zagreb, 2000. (str. 18)
  2. Neven Elezović: Matematika 4 (udžbenik za IV. razred gimnazije), Element, Zagreb, 2000. (str. 20)
  3. Svetozar Kurepa: Matematička analiza 2 funkcije jedne varijable, Tehnička knjiga, Zagreb, 1971. (str. 108-110)