Povijesni film: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 17 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q2570381 na Wikidati
mNema sažetka uređivanja
Redak 9: Redak 9:
Prvi dugometražni filmovi bili su upravo povijesni filmovi, počevši od ''Rađanja nacije'' (1915.[[D. W. Griffith|D. W. Griffitha]], kao i ''Deset zapovijedi'' (1923.) i ''Kralja Kraljeva'' (1927.) u režiji [[Cecil B. DeMille|Cecila B. DeMillea]]. U eri [[nijemi film|nijemog filma]] istaknuto mjesto imaju i filmovi ''Joan the Woman'' (1916.) te ''Ben Hur: Priča o Kristu'' (1926.).<ref>[http://www.filmsite.org/epicsfilms.html Epski i povijesni filmovi]</ref>
Prvi dugometražni filmovi bili su upravo povijesni filmovi, počevši od ''Rađanja nacije'' (1915.[[D. W. Griffith|D. W. Griffitha]], kao i ''Deset zapovijedi'' (1923.) i ''Kralja Kraljeva'' (1927.) u režiji [[Cecil B. DeMille|Cecila B. DeMillea]]. U eri [[nijemi film|nijemog filma]] istaknuto mjesto imaju i filmovi ''Joan the Woman'' (1916.) te ''Ben Hur: Priča o Kristu'' (1926.).<ref>[http://www.filmsite.org/epicsfilms.html Epski i povijesni filmovi]</ref>


Pojavom zvučnog filma nailazi nastaje slijedeća etapa u proizvodnji povijesnih filmova. Ovu fazu karakteriziraju filmovi, većinom u DeMilleovoj režiji, kao što su ''Znak križa'' (1932.), ''[[Samson i Dalila (1949)|Samson i Dalila]]'' (1949.) i ''[[Deset zapovijedi (1956)|Deset Božjih zapovijedi]]'' (1956.) (obrada filma iz 1923.) s [[Charlton Heston|Charltonom Hestonom]] i [[Yul Brynner|Yulom Brynnerom]] u glavnim ulogama.
Pojavom zvučnog filma nailazi nastaje sljedeća etapa u proizvodnji povijesnih filmova. Ovu fazu karakteriziraju filmovi, većinom u DeMilleovoj režiji, kao što su ''Znak križa'' (1932.), ''[[Samson i Dalila (1949)|Samson i Dalila]]'' (1949.) i ''[[Deset zapovijedi (1956)|Deset Božjih zapovijedi]]'' (1956.) (obrada filma iz 1923.) s [[Charlton Heston|Charltonom Hestonom]] i [[Yul Brynner|Yulom Brynnerom]] u glavnim ulogama.


Tijekom [[1950-ih|50-ih]] i [[1960-ih|60-ih]] snimaju se raskošni povijesni spektakli poput ''[[Quo Vadis (1951)|Quo Vadisa?]]'' (1951.), ''Julija Cezara'' (1953.), ''Tunike'' (1953.), ''[[Ben-Hur (1959)|Ben-Hura]]'' (1959.), ''[[Spartak (1960)|Spartaka]]'' (1960.), ''[[El Cid (1961)|El Cida]]'' (1961.), ''[[Kleopatra (1963)|Kleopatre]]'' (1963.) i ''Pada Rimskog Carstva'' (1964.).<ref>[http://www.filmsite.org/epicsfilms.html Epski i povijesni filmovi]</ref>
Tijekom [[1950-ih|50-ih]] i [[1960-ih|60-ih]] snimaju se raskošni povijesni spektakli poput ''[[Quo Vadis (1951)|Quo Vadisa?]]'' (1951.), ''Julija Cezara'' (1953.), ''Tunike'' (1953.), ''[[Ben-Hur (1959)|Ben-Hura]]'' (1959.), ''[[Spartak (1960)|Spartaka]]'' (1960.), ''[[El Cid (1961)|El Cida]]'' (1961.), ''[[Kleopatra (1963)|Kleopatre]]'' (1963.) i ''Pada Rimskog Carstva'' (1964.).<ref>[http://www.filmsite.org/epicsfilms.html Epski i povijesni filmovi]</ref>


U slijedećim desetljećima žanr povijesnog filma doživljava stanovitu stagnaciju, da bi početkom [[21. stoljeće|21. stoljeća]] doživio revitalizaciju pojavom skupih povijesnih ''blockbustera'' kao što su [[Ridley Scott|Scottov]] ''[[Gladijator (2000)|Gladijator]]'' (2000.) s [[Russell Crowe|Russellom Croweom]], [[Wolfgang Petersen|Petersenova]] ''[[Troja (2004)|Troja]]'' (2004.) s [[Brad Pitt|Bradom Pittom]], [[Oliver Stone|Stoneov]] ''Aleksandar'' (2004.) s [[Colin Farrell|Colinom Farrellom]] i Scottovo ''[[Kraljevstvo nebesko]]'' (2005.).<ref>[http://www.filmsite.org/epicsfilms.html Epski i povijesni filmovi]</ref>
U sljedećim desetljećima žanr povijesnog filma doživljava stanovitu stagnaciju, da bi početkom [[21. stoljeće|21. stoljeća]] doživio revitalizaciju pojavom skupih povijesnih ''blockbustera'' kao što su [[Ridley Scott|Scottov]] ''[[Gladijator (2000)|Gladijator]]'' (2000.) s [[Russell Crowe|Russellom Croweom]], [[Wolfgang Petersen|Petersenova]] ''[[Troja (2004)|Troja]]'' (2004.) s [[Brad Pitt|Bradom Pittom]], [[Oliver Stone|Stoneov]] ''Aleksandar'' (2004.) s [[Colin Farrell|Colinom Farrellom]] i Scottovo ''[[Kraljevstvo nebesko]]'' (2005.).<ref>[http://www.filmsite.org/epicsfilms.html Epski i povijesni filmovi]</ref>


== Podžanrovi povijesnog filma ==
== Podžanrovi povijesnog filma ==

Inačica od 29. prosinca 2017. u 21:30

Povijesni spektakl Cleopatra (1963.)
Tri mušketira (2011.)

Povijesni film (en. historical film) je podvrsta igranog filma u kojem se prikazuje svijet prošlosti (ratovi,legende, biografije), a uključuju epskog junaka u kontekstu velikog povijesnog događaja.

Karakterizira ih bogata scenografija i kostimografija da bi se vjerno dočaralo povijesno razdoblje koje redatelj želi predstaviti. Zbog toga realizacija povijesnih filmova iziskuje velika financijska sredstva.

Povijest žanra

Prvi dugometražni filmovi bili su upravo povijesni filmovi, počevši od Rađanja nacije (1915.D. W. Griffitha, kao i Deset zapovijedi (1923.) i Kralja Kraljeva (1927.) u režiji Cecila B. DeMillea. U eri nijemog filma istaknuto mjesto imaju i filmovi Joan the Woman (1916.) te Ben Hur: Priča o Kristu (1926.).[1]

Pojavom zvučnog filma nailazi nastaje sljedeća etapa u proizvodnji povijesnih filmova. Ovu fazu karakteriziraju filmovi, većinom u DeMilleovoj režiji, kao što su Znak križa (1932.), Samson i Dalila (1949.) i Deset Božjih zapovijedi (1956.) (obrada filma iz 1923.) s Charltonom Hestonom i Yulom Brynnerom u glavnim ulogama.

Tijekom 50-ih i 60-ih snimaju se raskošni povijesni spektakli poput Quo Vadisa? (1951.), Julija Cezara (1953.), Tunike (1953.), Ben-Hura (1959.), Spartaka (1960.), El Cida (1961.), Kleopatre (1963.) i Pada Rimskog Carstva (1964.).[2]

U sljedećim desetljećima žanr povijesnog filma doživljava stanovitu stagnaciju, da bi početkom 21. stoljeća doživio revitalizaciju pojavom skupih povijesnih blockbustera kao što su Scottov Gladijator (2000.) s Russellom Croweom, Petersenova Troja (2004.) s Bradom Pittom, Stoneov Aleksandar (2004.) s Colinom Farrellom i Scottovo Kraljevstvo nebesko (2005.).[3]

Podžanrovi povijesnog filma

Prema temama koje obrađuju povijesni se filmovi dijele na:

  • povijesne spektakle
  • povijesne ratne filmove
  • legende
  • biografske filmove
  • dokumentarne povijesne filmove

Kostimografija i scenografija

Kostimografija je u filmu vezana za smišljanje i izvedbu odjeće za likove u filmu (glumce). Odjeću smišlja kostimograf kako bi odgovarala ulozi, te karakterizirala lik geografsko-povijesno, društveno-statusno.

Scenograf (filmski arhitekt) u filmu izrađuje ambijent za snimanje filma prema uputama redatelja.

Bilješke

Vanjske poveznice