Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica
Predsjednik	Andrej Plenković
Glavni tajnik	Gordan Jandroković
Zamjenik predsjednika	Milijan Brkić
Potpredsjednici	Oleg Butković Tomislav Tolušić Ivana Maletić Tomislav Čuljak Darko Horvat Josip Bilaver
Predsjednik podmladka	Josip Bilaver
Glasnogovornik	Ivan Jabuka
Osnivač	Franjo Tuđman
Osnovana	17. lipnja 1989.
Sjedište	Trg žrtava fašizma 4, Zagreb
Država djelovanja	Hrvatska
Sestrinska stranka	HDZ BiH HDZ 1990
Podmladak	Mladež HDZ-a
Broj članova (2016.)	208.277
Ideologija	demokršćanstvo, konzervativizam
Politički položaj	desni centar
Međunarodna skupina	Međunarodna demokratska unija
Skupina u Europskom parlamentu	Europska pučka stranka
Sabor	58 / 151
Europski parlament	4 / 11
Službene boje
Službena stranica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je hrvatska politička stranka demokršćanske orijentacije. Osnovana je 17. lipnja 1989., a njezin utemeljitelj je Franjo Tuđman, ujedno i prvi predsjednik Hrvatske. HDZ je najmasovnija stranka u Hrvatskoj po broju članova i najjača parlamentarna stranka u Hrvatskom saboru.

Povijest

Početci i osnivanje 1989. – 1990.

Podrobniji članak o temi: Osnivanje HDZ-a

Osnivanje Hrvatske demokratske zajednice najavio je dr. Franjo Tuđman na Tribini Društva književnika u Zagrebu 28. veljače 1989. Nakon njegove najave osnivanja stranke, okružno javno tužiteljstvo je pokrenulo prekršajni postupak protiv Tuđmana pod tvrdnjom da je prekršio sudsku zabranu javnog istupanja u roku od pet godina, međutim, postupak je obustavljen jer je Tuđmanu zabrana javnog istupanja istekla još 1988. U SAD-u je u listu Zajedničar Hrvatske bratske zajednice objavljen Prednacrt programske osnove Hrvatske demokratske zajednice. Osnivačka skupština HDZ-a trebala se održati 17. lipnja 1989. u hotelu Panorama u Zagrebu, međutim, Gradski sekretariat unutrašnjih poslova (GSUP) Zagreb je izdala rješenje kojim je zabranila održavanje skupštine, stoga je Inicijativni krug i Pripremni odbor HDZ-a odlučio da se skupština održi na nenajavljenom mjestu. Osnivačka skupština se održala 17. lipnja u prostorijama Nogometnog kluba Borac na Jarunu, a bilo je nazočni 48 osnivača i tri gosta iz Slovenije. Na Osnivačkoj skupštini za predsjednika stranke izabran je Franjo Tuđman, izabrano je Predsjedništvo, Središnji odbor i ostala stranačka tijela te je usvojena Programska deklaracija stranke.

Uskoro se počinju uspostavljati i ogranci HDZ-a u inozemstvu. U Švicarskoj je 9. srpnja u Zürichu osnovano Društvo prijatelja Hrvatske demokratske zajednice. Istog je dana u Zürichu održana prva Koordinacija novoosnovanih ogranaka HDZ-a i izabran Koordinacijski odbor za Švicarsku i Lihtenštajn. U Australiji, u Melbourneu, 29. kolovoza, osnovan je prvi ogranak HDZ-a. Tijekom jeseni 1989. osnivaju se ogranci po Europi, najviše u Njemačkoj te u Kanadi i SAD-u.

Izvorni grb Hrvatske demokratske zajednice

Srpski akademici, Dobrica Ćosić i Antonije Isaković, u rujnu 1989., najavili su u razgovorima s talijanskim neofašistima predaju Istre i Dalmacije Italiji, zbog čega je Izvršni odbor HDZ-a uputio javni prosvjed.^{[relevantnost za povijest stranke?]}

U rujnu 1989. Središnji odbor HDZ-a je na sjednici odlučio da će poduprijeti Skupštinu SR Slovenije u povodu usvajanja ustavnih amandmana, izdano je javno priopćenje pod naslovom Za pravo na suverenitet i samoodređenje i osobnu odgovornost, zatražili su obnovu Matice hrvatske i vraćanje spomenika Josipu Jelačiću na glavni zagrebački trg. Na kraju mjeseca HDZ je imao oko 20 000 članova.

Dana 29. studenog 1989. HDZ je uputio Proglas građanima i Saboru SR Hrvatske i cijelomu hrvatskom narodu u kojemu su zahtijevali oživotvorenje prava hrvatskog naroda na samoodređenje. Do kraja godine podružnice HDZ-a osnovane su u Pločama, Svetom Filipu i Jakovu, Sisku, Metkoviću, Osijeku, Lovreću, Zagrebu, Zadru, Đakovu i Slivnom (općina Imotski).

Faza stvaranja hrvatske države 1990. – 1995.

Glavni programski cilj stranke bio je uspostava demokratske, samostalne i suverene hrvatske države izvan SFRJ. Oko ovih temeljnih pitanja bilo je u hrvatskom narodu veliko suglasje i HDZ je tih godina nailazio na veliku podršku naroda. Na prvim višestranačkim izborima u travnju i svibnja 1990. odnosi pobjedu i ustrojava novu hrvatsku vlast. Na početku je bio nacionalno-demokratski pokret, a na 2. Općem saboru 1993. donosi Program stranke i definira se svjetonazorski kao demokršćanska stranka. Od tada pa do danas pojedinačno je najjača politička stranaka u Hrvatskoj. HDZ je na vlasti bio od prvih višestranačkih izbora 1990. godine, pobjeđuje pod vodstvom Franje Tuđmana na izborima za Hrvatski sabor 1992. i 1995., kao i na lokalnim izborima 1993. i 1997. sve do do 2000. godine kada gubi izbore od koalicije šest stranaka. Franjo Tuđman izabran je četiri puta za predsjednika na Općim saborima stranke, 1990., 1993., 1995. i 1998.

HDZ u doba Sanadera 2000. – 2009.

U oporbi i unutarstranački sukobi 2000. – 2003.

Odmah nakon gubitka izbora rasplamsali su se unutarstranački sukobi između dviju frakcija oko Vladimira Šeksa i Ivića Pašalića. Na Glavnom odboru održanom 5. siječnja 2000., tek dva dana nakon gubitka izbora za vršitelja dužnosti predsjednika stranke izabire se Vladimir Šeks te se nominira Matu Granića za predsjedničkog kandidata. Na petom Općem Saboru održan u travnju 1990. za novog predsjednika HDZ-a izabran je Ivo Sanader. Sanader bio je kandidat Vladimira Šeksa i pobjedio je s 70% podrške njihovih izaslanika. Druga kandidatkinja, Ljerka Mintas-Hodak, podržana od Ivića Pašalića, dobila je 20%, a Branimir Glavaš dobio je 10% podrške izaslanika. Za zamjenicu predsjednika izabrana je Maja Freundlich. Donesen je novi statut stranke.

Tijekom 2000. - 2002. prevladaju unutarstranački sukobi koji kulminiraju sve do sedmog Općeg sabora održan u travnju 2002. godine. Na tom saboru istaknuta su tri kandidata za predsjednika stranke, uz Ivu Sanader, kandidat je njegov najveći suparnik Ivić Pašalić. Treća kandidatkinja bila je Maja Freundlich. Saboru su predvodili napeti unutarstranački izbori na svim razinama. Uoči sabora bile su malverzacije s popisom od 1.900 izaslanika, posebno izaslanika raznih zajednica i iseljeništva. Na Saboru pobjedio je Ivo Sanader s 51% glasova, poraženi protukandidat dobio je 47%, dok je Maja Freundlich ostvarila 2% podrške izaslanika. Za zamjenicu predsjednika izabrana je Jadranka Kosor, koja je pobjedila Ljerku Mintas Hodak.

Na prvoj sjednici Središnjeg odbora održanoj 15. lipnja 2002. Sanader uspije smijenjiti Ivića Pašalića s dužnosti ravnatelja Zaklade hrvatskog državnog zavjeta, te zatim pod točkom razno raspušta kompletnu organizaciju Mladeži HDZ-a koja je Sanaderu bila u oporbi. Predsjednišvo HDZ-a ubrzo isključuje Pašalića iz stranke te tijekom 2002. i 2003. raspušta Gradski odbor Grada Zagreba te daljnjih 10 županijskih organizacija u Hrvatskoj. No, u javnosti, vodećim medijima te od Europske pučke stranke Sanader dobiva podršku koja se tumači kao demokratizacija stranke s umjerenjim političkim profilom i otklonom od Tuđmanovog nacionalnog programa.

HDZ u doba premijera Sanadera 2003. – 2009.

Na izborima 2003. HDZ ponovno pobjeđuje te vlada u koaliciji s manjim strankama i nacionalnim manjinama. Premijer postaje Ivo Sanader koji drugi mandat osvaja na izborima 2007. godine formirajući koaliciju s HSS-om, HSLS-om, HSU-om te manjinama. Tijekom predsjednikovanja Ive Sanadera stranka skreće prema lijevoj strani političkog spektra u odnosu na svoje ranije usmjerenje. Provodi detuđmanizaciju i Sanader djelomično uspješno pokušava promjeniti imidž fotografijama s čelnicima Europske pučke stranke, a istodobno se uništavala vladina haška politika nakon dolaska prvih optužnica. Paralelno je stranka iznutra propadala uništena ukidanjem unutarstranačke demokracije i promoviranjem kadrova čija je osnovna karakteristika bila klijentelizam i poslušnost.

HDZ je sa svojim partnerima HSS-om i HSLS-om na lokalnim izborima 2009. godine osvojio vlast u 13 županija i 69 gradova. HDZ trenutačno ima deset župana, dok njegov partner HSS ima tri. HDZ ima gradonačelnika u 57 gradova i načelnika u 232 općine. HDZ s partnerima ima većinu u 14 županijskih skupština. 12. ožujka 2014 na Županijskom sudu u Zagrebu je donesene nepravomoćna presuda u slučaju "Fimi Media" po kojoj HDZ mora vratiti nezakonito stečenih 24,2 milijuna kuna, te mora platiti 5 milijuna kazne.

HDZ nakon Sanadera

Ivo Sanader 1. srpnja 2009. iznenadno daje ostavku na dužnost predsjednika Vlade i predsjednika HDZ-a. Na Saboru stranke Jadranka Kosor javnim glasovanjem nasljeđuje Sanadera, a Sanader biva izabran počasnim predsjednikom stranke. Za zamjenika predsjednika izabran je Darko Milinović, a za predsjedničkog kandidata Andrija Hebrang. Na predsjedničkim izborima u prosincu 2009. kandidat stranke doživljava debakl sa svega 14% glasova i ispada iz daljnje utrke za predsjednika Republike.

Predsjednici stranke

#	slika	ime	u uredu
1.		Franjo Tuđman (1922. - 1999.)	17. lipnja 1989.	10. prosinca 1999.
- v. d.		Vladimir Šeks (r. 1943.)	5. siječnja 2000.	29. travnja 2000.
2.		Ivo Sanader (r. 1953.)	29. travnja 2000.	4. srpnja 2009.
3.		Jadranka Kosor (r. 1953.)	4. srpnja 2009.	21. svibnja 2012.
4.		Tomislav Karamarko (r. 1959.)	21. svibnja 2012.	21. lipnja 2016.
5.		Andrej Plenković (r. 1970.)	17. srpnja 2016.

Počasni predsjednici

• Šime Balen (17. lipnja 1989. – 24./25. veljače 1990.)
• Ivo Sanader (4. srpnja 2009. – 4. siječnja 2010.)

Središnja stranačka tijela

1. Opći sabor HDZ-a
2. Predsjedništvo HDZ-a
3. Nacionalno vijeće HDZ-a
4. Središnji odbor HDZ-a
5. Klub zastupnika HDZ-a u Hrvatskomu saboru
6. Visoki časni sud HDZ-a
7. Nadzorni odbor HDZ-a

Opći sabori

Opći sabor HDZ-a najviše je stranačko tijelo, koje radi na redovnim i izvanrednim zasjedanjima. Od Prvog općeg sabora, koji je imao posebni povijesni značaj, održano je ukupno 17 sabora, od kojih je 11 bilo izbornih sabora, a izvještajnih šest. Na izbornim saborima biraju se najviši dužnosnici (predsjednik, potpredsjednici) i ostali članovi središnjih stranačkih tijela.
Na saboru 2012. izmijenjen je statut na način da od 2016. svi članovi stranke biraju izravno predsjednika. Prvi takvi izravni izbori održani su 17. travnja 2016. na kojemu je izabran Tomislav Karamarko, a nakon njegove ostavke 21. lipnja, održani su tri mjeseca poslije prvih izbora, drugi izravni izbori 17. srpnja 2016. na kojemu je izabran Andrej Plenković.

Sabori održani u mandatu Franje Tuđmana

• 1. Opći sabor HDZ-a, 24. i 25. veljače 1990.
• 2. Opći sabor HDZ-a, 15. i 16. listopada 1993.
• 3. Opći sabor HDZ-a, 14. i 15. listopada 1995.
• 4. Opći sabor HDZ-a, 21. i 22. veljače 1998.

Sabori održani u mandatu Ive Sanadera

• 5. Opći sabor HDZ-a, 29. i 30. travnja 2000.
• 6. Opći sabor HDZ-a 17. lipnja 2001. – izvještajni sabor.
• 7. Opći sabor HDZ-a, 21. i 22. travnja 2002.
• 8. Opći sabor HDZ-a, 21. lipanj 2003. – izvještajni sabor.
• 9. Opći sabor HDZ-a, 24. travnja 2004.
• 10. Opći sabor HDZ-a, 1. travanj 2006. – izvještajni sabor.
• 11. Opći sabor HDZ-a, 30. lipnja 2007. – izvještajni sabor.
• 12. Opći sabor HDZ-a, 26. travnja 2008.

Sabori održani u mandatu Jadranke Kosor

• 13. Opći sabor HDZ-a, 4. srpnja 2009.
• 14. Opći sabor HDZ-a, 17. rujna 2011. – izvještajni sabor.

Sabori održani u mandatu Tomislava Karamarka

• 15. Opći sabor HDZ-a, 20. svibnja 2012.
• 16. Opći sabor HDZ-a, 17. lipnja 2014. – izvještajni sabor.
• 17. Opći sabor HDZ-a, 28. svibnja 2016.

Predsjednički kandidati

• 1992. – Franjo Tuđman (pobijedio, 56,73 % glasova u prvom krugu)
• 1997. – Franjo Tuđman (pobijedio, 61,41 % glasova u prvom krugu)
• 2000. – Mate Granić (treći, 22,47 % glasova u prvom krugu)
• 2005. – Jadranka Kosor (druga, 20,31 % glasova u prvom krugu, poražena u drugom krugu s 34,07 % glasova)
• 2010. – Andrija Hebrang (treći, 12,04 % glasova u prvom krugu)
• 2015. – Kolinda Grabar-Kitarović (druga, 37,22 % glasova u prvom krugu, pobijedila u drugom krugu s 50,74 % glasova)

Predsjednici hrvatske vlade iz sastava HDZ-a

• Stipe Mesić (30. svibnja 1990. – 24. kolovoza 1990.)
• Josip Manolić (24. kolovoza 1990. – 17. srpnja 1991.)
• Franjo Gregurić (17. srpnja 1991. – 12. kolovoza 1992.)
• Hrvoje Šarinić (12. kolovoza 1992. – 3. travnja 1993.)
• Nikica Valentić (3. travnja 1993. – 7. studenog 1995.)
• Zlatko Mateša (7. studenoga 1995. – 27. siječnja 2000.)
• Ivo Sanader (23. prosinca 2003. – 6. srpnja 2009.)
• Jadranka Kosor (6. srpnja 2009. – 23. prosinca 2011.)
• Andrej Plenković (listopad 2016. -)

Zajednice HDZ-a

U sastavu HDZ-a ustanovljene su šest zajednica kao zasebne organizacijske cjeline:

1. Mladež Hrvatske demokratske zajednice - nacionalni predsjednik Josip Bilaver
2. Zajednica žena "Katarina Zrinska" - predsjednica Nada Murganić
3. Zajednica utemeljitelja HDZ-a "Dr. Franjo Tuđman" - predsjednik Mario Kapulica
4. Zajednica branitelja "Gojko Šušak" - predsjednik general-bojnik Miljenko Filipović
5. Akademska zajednica "Dr. Ante Starčević" - predsjednik akademik Ivica Kostović
6. Zajednica poduzetnika i obrtnika - predsjednik Hrvoje Marušić

Predsjednici zajednica mladeži, žena, utemeljitelja i branitelja po položaju su članovi Predsjedništva HDZ-a.

Stranke uklopljene u HDZ

• Hrvatska pučka seljačka stranka (osnovana 27. svibnja 1990., a 19. veljače 1991. pristupila HDZ-u),
• Hrvatska stranka (osnovana 14. veljače 1990., a nadnevka 22. veljače 1998., članovi Hrvatske stranke prešli su u HDZ na 4. općem saboru HDZ-a),
• Hrvatska konzervativna stranka (prišla je u HDZ-u, a potom Hrvatskoj pučkoj stranci),

Povezani članci

• Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
• Hrvatska demokratska zajednica 1990
• Mladež Hrvatske demokratske zajednice
• Zaklada hrvatskog državnog zavjeta
• Franjo Tuđman
• Ivo Sanader
• Jadranka Kosor
• Tomislav Karamarko

Vanjske poveznice

• Službene stranice HDZ-a