Razlika između inačica stranice »Matija Divković«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Nema promjene veličine ,  prije 4 godine
m
uklonjena promjena suradnika 195.29.31.234 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Rovoobob
No edit summary
m (uklonjena promjena suradnika 195.29.31.234 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Rovoobob)
Oznaka: brzo uklanjanje
[[Datoteka:Nauk krstjanski.png|mini|'''Matija Divković''': ''Nauk krstjanski'', Venecija 1611. Pisano [[bosančica|bosančicom]].]]
[[Datoteka:Besjede.jpg|mini|'''Matija Divković''': Besjede, Mleci 1616.]]
Fra '''Matija Divković''' (Jelaške kod [[Vareš]]a [[1563.]] - [[Olovo (BiH)|Olovo]], [[21. kolovoza]] [[1631]].), bosanski franjevac, prvi izdao knjigu na bosanskomhrvatskom narodnom jeziku i prema tomu utemeljitelj bosanskehrvatske književnosti na pučkom jeziku u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Djelovao je u duhu obnove Katoličke Crkve.
 
== Život ==
== Nasljeđe ==
 
Matija Divković ima povijesnu zaslugu kao utemeljitelj bosanskehrvatske književnosti u [[Bosna|Bosni]] (naravno, govorimo o književnosti u modernom značenju riječi - većina je spomenika [[srednji vijek|srednjovjekovne]] pismenosti nastalih u i oko stare Bosne i [[Hum (država)|Hum]]a, poput [[Grškovićev apostol|Grškovićeva apostola]], [[Hrvojev misal|Hrvojeva misala]], [[Hvalov zbornik|Hvalova zbornika]] ili [[Mletačka apokalipsa|Mletačke apokalipse]] također dijelom hrvatske pisane baštine, no, ne i književnosti u užem smislu).
 
Kako se moglo iz svega navedenoga razabrati, Divković nije izvoran pisac; on prevodi i prerađuje. Kao prevodilac "nije pedantan prema svojim izvorima", što mu daje kakvu-takvu stvaralačku mogućnost te mu koristi da sve to prenese u pučki način izražavanja [[štokavski]]m narodnim narječjem, pomiješano [[ikavski|ikavsko]]-[[ijekavica|ijekavskim]] govorom koji se govorio između Olova i Kreševa u Bosni.

Navigacijski izbornik