Drjenolike: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 21: | Redak 21: | ||
}} |
}} |
||
'''Drjenolike''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Cornales''), biljni red iz razreda dvosupnica kojemu ime dolazi po rodu pulugrmova i drveća, ''[[Cornus]]'' ([[drijen]]) (četiri vrste rastu u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]), koje svoje ime daje i porodici [[drjenovke|drjenovki]], nazivana i svibovine ili svibovače ([[Cornaceae]]). Ostale porodice su ''[[Curtisiaceae]]'', ''[[Grubbiaceae]]'', [[Hydrangeaceae]] (3 vrste u Hrvatskoj), ''[[Hydrostachyaceae]]'', ''[[Nyssaceae]]'' i ''[[Loasaceae]]''.<ref>[http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/f5137b8e1d6a07014a278de7b902a8ca Catalogue of Life: 22nd March 2017]</ref> |
'''Drjenolike''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Cornales''), biljni red iz razreda dvosupnica kojemu ime dolazi po rodu pulugrmova i drveća, ''[[Cornus]]'' ([[drijen]]) (četiri vrste rastu u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]), koje svoje ime daje i porodici [[drjenovke|drjenovki]], nazivana i svibovine ili svibovače ([[Cornaceae]]). Ostale porodice su ''[[Curtisiaceae]]'' (jedini rod i vrsta kurtisija; ''[[Curtisia]]''), ''[[Grubbiaceae]]'' (jedini rod Grubbia), [[Hydrangeaceae]] (3 vrste u Hrvatskoj), ''[[Hydrostachyaceae]]'' (rod Hydrostachys), ''[[Nyssaceae]]'' ([[tupelovke]]) i ''[[Loasaceae]]''.<ref>[http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/f5137b8e1d6a07014a278de7b902a8ca Catalogue of Life: 22nd March 2017]</ref> |
||
Redu drjenolikih pripada preko 660 vrsta, a plod je koštuničavo voće. Cvjetovi drijenova su skupljeni u cvatove, [[drvo]] je tvrdo i koristi se u [[tokarstvo|tokarstvu]]. Pravi drijenovi rašireni su uglavnom u [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]], a u Hrvatskoj su najčešći [[tvrdi drijen]] ili [[crveni drijen]] ([[Cornus mas]]) i [[sviba]] ili [[svibovina]] ([[Cornus sanguinea]]) sa podvrstom [[Cornus sanguinea subsp. hungarica|C. s. subsp. hungarica]], i [[bijeli drijen]] ili [[bijeli svib]] (''[[Cornus alba]]''). |
Redu drjenolikih pripada preko 660 vrsta, a plod je koštuničavo voće. Cvjetovi drijenova su skupljeni u cvatove, [[drvo]] je tvrdo i koristi se u [[tokarstvo|tokarstvu]]. Pravi drijenovi rašireni su uglavnom u [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]], a u Hrvatskoj su najčešći [[tvrdi drijen]] ili [[crveni drijen]] ([[Cornus mas]]) i [[sviba]] ili [[svibovina]] ([[Cornus sanguinea]]) sa podvrstom [[Cornus sanguinea subsp. hungarica|C. s. subsp. hungarica]], i [[bijeli drijen]] ili [[bijeli svib]] (''[[Cornus alba]]''). |
||
Inačica od 8. siječnja 2018. u 01:49
| Drjenolike | |
|---|---|
_(7899756490).jpg) | |
| Status zaštite | |
| (vidi IUCN-ov crveni popis za kratice) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Cornales Link |
Drjenolike (lat. Cornales), biljni red iz razreda dvosupnica kojemu ime dolazi po rodu pulugrmova i drveća, Cornus (drijen) (četiri vrste rastu u Hrvatskoj), koje svoje ime daje i porodici drjenovki, nazivana i svibovine ili svibovače (Cornaceae). Ostale porodice su Curtisiaceae (jedini rod i vrsta kurtisija; Curtisia), Grubbiaceae (jedini rod Grubbia), Hydrangeaceae (3 vrste u Hrvatskoj), Hydrostachyaceae (rod Hydrostachys), Nyssaceae (tupelovke) i Loasaceae.[1]
Redu drjenolikih pripada preko 660 vrsta, a plod je koštuničavo voće. Cvjetovi drijenova su skupljeni u cvatove, drvo je tvrdo i koristi se u tokarstvu. Pravi drijenovi rašireni su uglavnom u istočnoj Aziji, a u Hrvatskoj su najčešći tvrdi drijen ili crveni drijen (Cornus mas) i sviba ili svibovina (Cornus sanguinea) sa podvrstom C. s. subsp. hungarica, i bijeli drijen ili bijeli svib (Cornus alba).
