Amfilohije Radović: razlika između inačica
dopune i izmjene. |
m uklonjena promjena suradnika 87.116.179.134 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 93.137.3.38 Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Amfilohije Radović.jpg|mini|desno| |
[[Datoteka:Amfilohije Radović.jpg|mini|desno|Amfilohije Radović]] |
||
'''Amfilohije (Risto) Radović''' (rođen [[7. siječnja]] [[1938]]. godine u [[Donja Morača|Donjoj Morači]]) je crnogorsko-primorski [[mitropolit]] [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne Crkve]]. <!-- Jedan od zastupnika [[Svetosavski nacionalizam|svetosavskog nacionalizma]].<ref name="borba"/><ref>[http://www.helsinki.org.yu/serbian/doc/Ogledi06.pdf Jovan Byford, Sećanje na vladiku Nikolaja Velimirovića u savremenoj srpskoj pravoslavnoj kulturi]</ref> Stranice se ne mogu otvoriti--> |
'''Amfilohije (Risto) Radović''' (rođen [[7. siječnja]] [[1938]]. godine u [[Donja Morača|Donjoj Morači]]) je crnogorsko-primorski [[mitropolit]] [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne Crkve]]. <!-- Jedan od zastupnika [[Svetosavski nacionalizam|svetosavskog nacionalizma]].<ref name="borba"/><ref>[http://www.helsinki.org.yu/serbian/doc/Ogledi06.pdf Jovan Byford, Sećanje na vladiku Nikolaja Velimirovića u savremenoj srpskoj pravoslavnoj kulturi]</ref> Stranice se ne mogu otvoriti--> |
||
Amfilohijevo [[Političko djelovanje Srpske pravoslavne crkve|političko djelovanje u okviru Srpske pravoslavne crkve]] izaziva brojne [[kontroverza|kontroverze]] u javnosti zbog [[Velika Srbija|velikosrpskog]] [[nacionalizam|nacionalizma]], negiranja [[Crnogorci|crnogorskog naroda]] i [[Crna Gora|državnosti]], reafirmacije [[četnici|četništva]] kao i zbog protivljenja [[Europa|europskim]] integracijama. |
Amfilohijevo [[Političko djelovanje Srpske pravoslavne crkve|političko djelovanje u okviru Srpske pravoslavne crkve]] izaziva brojne [[kontroverza|kontroverze]] u javnosti zbog [[Velika Srbija|velikosrpskog]] [[nacionalizam|nacionalizma]], negiranja [[Crnogorci|crnogorskog naroda]] i [[Crna Gora|državnosti]], reafirmacije [[četnici|četništva]] kao i zbog protivljenja [[Europa|europskim]] integracijama. |
||
Njegovo sudjelovanje u političkom životu se smatra izrazito konzervativnim i militantnim.<ref name="blic" |
Njegovo sudjelovanje u političkom životu se smatra izrazito konzervativnim i militantnim.<ref name="blic"/> |
||
Tijekom [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]] bio je u bliskim odnosima sa [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i [[Željko Ražnatović Arkan|Željkom Ražnatovićem Arkanom]]. Zbog njegovog političkog djelovanja i uloge koju je imao u ratovima, mnogi ga nazivaju ''ratnikom u mantiji''.<ref name="blic">{{srp oznaka}} Vesna Mališić, [http://web.archive.org/web/20090319031139/http://www.blic.rs/temadana.php?id=73561 Dva voda vojske], blic.rs, 10. siječnja 2009., (u pismohrani archive.org 19. ožujka 2009.), pristupljeno 9. siječnja 2017.</ref> |
|||
== Životopis == |
== Životopis == |
||
Inačica od 25. siječnja 2018. u 16:18
Amfilohije (Risto) Radović (rođen 7. siječnja 1938. godine u Donjoj Morači) je crnogorsko-primorski mitropolit Srpske pravoslavne Crkve.
Amfilohijevo političko djelovanje u okviru Srpske pravoslavne crkve izaziva brojne kontroverze u javnosti zbog velikosrpskog nacionalizma, negiranja crnogorskog naroda i državnosti, reafirmacije četništva kao i zbog protivljenja europskim integracijama. Njegovo sudjelovanje u političkom životu se smatra izrazito konzervativnim i militantnim.[1]
Tijekom raspada SFRJ bio je u bliskim odnosima sa Radovanom Karadžićem i Željkom Ražnatovićem Arkanom. Zbog njegovog političkog djelovanja i uloge koju je imao u ratovima, mnogi ga nazivaju ratnikom u mantiji.[1]
Životopis
Mladost i obrazovanje
Risto Radović, sin Ćira i Mileve Radović, rođen je na pravoslavni Božić 7. siječnja 1938. godine u Barama Radovića u Donjoj Morači. Završio je Bogosloviju Sv. Save u Beogradu. Na Bogoslovskom fakultetu SPC u Beogradu diplomirao je 1962. god. Pored teologije, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu, studirao je klasičnu filologiju. Veliki utjecaj na Amfilohija izvršio je svetosavski teolog Justin Popović.[2] Postdiplomski studij nastavlja u Bernu i Rimu. Odatle prelazi u Atenu, u kojoj, za vrijeme sedmogodišnjeg boravka, pored svakodnevne svećeničke službe, uspijeva doktorirati sa tezom o Grigoriju Palami, koju piše na grčkom jeziku i brani uz najvišu moguću ocjenu.[2]
Sredinom 1970-ih odlazi na Svetu goru, gdje godinu dana provodi kao redovnik, uzevši ime Amfilohije, što na grčkom znači "dva voda vojske".[1] Nakon toga je pozvan predavati na Ruskom pravoslavnom institutu "Sveti Sergije" u Parizu od 1974. do 1976., gdje uz ostalih pet jezika koje je savladao, usavršava i francuski jezik. Od stranih jezika zna grčki, ruski, talijanski, njemački i francuski jezik.[2] Po povratku, u Beogradu je biran za dekana Bogoslovskog fakulteta i izvanrednog profesora. Od 1980. predaje na Bogoslovskom fakultetu. Krajem 1985. izabran je za episkopa banatskog sa sjedištem u Vršcu. Amfilohije je uoči Božića 1991. godine na Cetinju ustoličen za Mitropolita crnogorsko-primorskog SPC, zetsko-brdskog i skenderijskog i egzarha Pećkog trona, kako glasi njegova puna titula. Titula "skenderijski" podrazumijeva i nadležnost nad oblasti Skadra u Albaniji,[3] no stvarna nadležnost toga područja je pod ovlastima Albanske pravoslavne crkve.
Uloga u raspadu SFRJ
Amfilohije je, ponesen idejom Slobodana Miloševića o “nacionalnom preporodu”, podržavao rat koji se zahuktavao u bivšoj Jugoslaviji. On se zalagao za stvaranje Velike Srbije ujedinjenjem svih oblasti u kojima žive Srbi.[4] Mitropolit Amfilohije je na Petrovdan, 12. srpnja 1991. godine u cetinjskom manastiru primio Željka Ražnatovića Arkana, vođu srpske paravojne postrojbe „Tigrovi“, koji je sa svojom jedinicom pušten u manastir pod punim naoružanjem.[5][6][7] Arkanove jedinice su neke vrijeme služile kao "osiguranje" Cetinjskog manastira.[8][9]
Nakon izbijanja rata u Hrvatskoj 1991. Amfilohije Radović je boravio na dubrovačkom ratištu.[10] On je u jesen 1991. obilazio crnogorsku vojsku koja je vršila opsadu Dubrovnika i dijelio im križiće i ikonice.[11] U studenom 1991. godine Amfilohije je na dubrovačkom ratištu epskom pjesmom "Mojkovačka bitka" izvođenom uz gusle hrabrio rezerviste podgoričke brigade „Veljko Vlahović“.[5]
Amfilohije je drugi put ugostio Arkana po njegovom povratku sa dubrovačkog ratišta, na Badnji dan 1992. godine, kada je Arkanu pripala "čast" čuvati badnjak na Cetinju.[1] Tom prilikom je izvršeno masovno krštenje oko 400 izbjeglica iz sjeverne Albanije[5][3], a Amfilohije je bacio anatemu na "one koji hoće razdvojti Srbiju od Crne Gore".[7] Željko Ražnatović Arkan je tada iz Cetinjskog manastira poručio Crnogorcima: "I Skadar će biti naš".[3]
Tijekom rata u Bosni i Hercegovini, Amfilohije je bio blizak prijatelj Radovana Karadžića, optuženog za ratne zločine. Radović je Karadžića često posjećivao na Palama i obilazio njegove borce po bosansko-hercegovačkim ratištima da ih osokoli za borbu.[3] Kada su čelnici Republike Srpske odbacili Vance-Owenov mirovni plan 1993. godine, Amfilohije je izjavio da su oni te noći "krenuli svetolazarevskim putem". Zbog odbacivanja mirovnog sporazuma, Amfilohije je Biljanu Plavšić proglašavao kosovkom djevojkom.[12] Amfilohije je izjavljivao da se u BiH bije bitka za "slobodu zlatnu i obraz časni čitavog pravoslavlja, za pravdu i dušu čitavoga svijeta, za svetinju bogolikog ljudskog dostojanstva".[3] Zbog "zasluga" tijekom rata u Bosni, Radovan Karadžić ga je odlikovao Ordenom Njegoša prvog reda.[13]
1996. godine Radović je uredio zbornik radova Jagnje Božije i zvijer iz bezdana, kojim se izlaže pravoslavna filozofija rata i u kojem se, pored ostalih autora, nalazi i tekst Radovana Karadžića.[14] Haško tužilaštvo smatra da se Karadžić, dok je bio u bijegu, skrivao u manastirima pod Amfilohijevom nadležnošću.[6]
Političko djelovanje u Crnoj Gori
Amfilohija mnogi kritiziraju zbog miješanja u politiku Crne Gore, kao i zbog pokušaja njene klerikalizacije. Njegov dolazak u Crnu Goru neki povezuju sa „antibirokratskom revolucijom”, kada su vlast u toj republici preuzeli Miloševićevi kadrovi.[6] Amfilohije Radović je u Crnoj Gori godinama vatreno propovijedao svetosavlje, ideologiju srpskog nacionalizma.[6] Poznat je po žestokom negiranju crnogorske nacije i crnogorske državnosti.[1][7] Mitropolitovo promoviranje "srpstva i svetosavlja", u skladu sa velikosrpskom nacionalističkom projektu, dovelo je do značajne polarizacije među samim Crnogorcima.[3] Žestoki antikomunizam i reafirmacija četništva, putem nakladne djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske i organiziranim posvećenjem stratišta na kojima su izginuli četnici, izazvalo je kontraverzna mišljenja, ne samo u crnogorskoj javnosti.[3]
Izvori
- ↑ a b c d e (srp.) Vesna Mališić, Dva voda vojske, blic.rs, 10. siječnja 2009., (u pismohrani archive.org 19. ožujka 2009.), pristupljeno 9. siječnja 2017.
- ↑ a b c (srp.) Službeni životopis na stranicama Mitropolije
- ↑ a b c d e f g Šerbo Rastoder, Religija i politika 1991-1999.
- ↑ Sabrina P. Ramet, The three Yugoslavias: state-building and legitimation, 1918-2005
- ↑ a b c Zvijer iz bezdana
- ↑ a b c d Portret: Amfilohije Radović - Sejač mržnje
- ↑ a b c Intervju: Gospodin Amfilohije, mitropolit SPC u Crnoj Gori
- ↑ Kozaci ne obezbeđuju manastir
- ↑ (srp.) Gospodari nekulture
- ↑ Mirko Đorđević, analitičar Srpske pravoslavne crkve
- ↑ (srp.) Zašto se u crkvi šapuće, II deo
- ↑ (srp.) Vajmarska republika
- ↑ Koga je sve odlikovao Radovan Karadžić
- ↑ Jagnje Božije i Zvijer iz bezdana
Vanjske poveznice
- (srp.) Životopis
- (srp.) Članak na Srbija.net
- (crnog.) Da li gospodin Amfilohije ozbiljno prijeti ratom - ili se šali?