Vrbske žrtve: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Vrbske žrtve''' je događaj u Brodu (danas [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]) koji se dogodio [[20. veljače]] [[1935]]. kada su hrvatski seljaci iz [[Gornja Vrba|Gornje Vrbe]] i [[Ruščica|Ruščice]] protestirajući protiv [[jugounitarizam|velikosrpskog terora]] dočekani ispred Gradskog groblja od [[Srbi|srpske]] [[žandarmerija|žandarmerije]], te tamo prebijeni i mučki ubijeni.
'''Vrbske žrtve''' je događaj u Brodu (danas [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]) koji se dogodio [[20. veljače]] [[1935.]] godine kada su hrvatski seljaci iz [[Gornja Vrba|Gornje Vrbe]] i [[Ruščica|Ruščice]] prosvjedujući protiv [[jugounitarizam|velikosrpskog terora]] dočekani ispred Gradskog groblja od [[Srbi|srpske]] [[žandarmerija|žandarmerije]], te tamo prebijeni i mučki ubijeni.


== Buna seljaka brodskog Posavlja ==
== Buna seljaka brodskog Posavlja ==
Ogorčenost seljaka bila je reakcija na osam ubijenih seljaka u [[Sibinj|Sibinju]] [[19. veljače]] 1935. (Sibinjske žrtve) iz obližnjih okolnih sela i [[Donji Andrijevci|Donjih Andrijevaca]] u događajima poznatijim u povijesti kao '''''Buna seljaka brodskog Posavlja'''''.
Ogorčenost seljaka bila je reakcija na osam ubijenih seljaka u [[Sibinj|Sibinju]] [[19. veljače]] 1935. godine ([[Sibinjske žrtve]]) iz obližnjih okolnih sela i [[Donji Andrijevci|Donjih Andrijevaca]] u događajima poznatijim u povijesti kao '''''Buna seljaka brodskog Posavlja'''''.<ref name="jutarnji.hr">Željko Mužević, Aleksandra Primorac, [https://www.jutarnji.hr/arhiva/sjecanje-na-zrtve-u-vrijeme-napetosti-sa-susjedima/3844410/ ''Sjećanje na žrtve u vrijeme napetosti sa susjedima''], jutarnji.hr, 19. veljače 2007., pristupljeno 26. siječnja 2018.</ref>


Dana 20. veljače 1935. na Gradskom groblju u Brodu ubijeno je šest seljaka iz Ruščice i Gornje Vrbe koji su, kao i sibinjski seljaci, prosvjedovali protiv velikosrpskog terora.
Dana [[20. veljače]] 1935. godine na Gradskom groblju u Brodu ubijeno je šest seljaka iz Ruščice i Gornje Vrbe koji su, kao i sibinjski seljaci, prosvjedovali protiv velikosrpskog terora.


Na slavonskobrodskom Gradskom groblju ubijeni su:
Na slavonskobrodskom Gradskom groblju ubijeni su:
Redak 12: Redak 12:
# Tomo Vargić (iz Gornje Vrbe),
# Tomo Vargić (iz Gornje Vrbe),
# Ivan Borevković (iz Gornje Vrbe),
# Ivan Borevković (iz Gornje Vrbe),
# Franjo Borevković (iz Gornje Vrbe).
# Franjo Borevković (iz Gornje Vrbe).<ref name="jutarnji.hr"/>


Nakon veljačkih zbivanja u Brodskom [[kotar|kotaru]] žandarmerijske su patrole svakodnevno krstarile selima i pazile na svaki korak žitelja. Zaredali su pregledi [[selo|seoskih]] kuća, od seljaka je oduzeto [[oružje]] - ponajviše [[puška|lovačke puške]]. Seljaci su se zbog takvih postupaka žalili mjerodavnim organima. Tako su se žene uhićenih požalile »zbog zlostavljanja njihovih muževa, djece i njih samih«. Službenik im je odgovorio da ih »treba sve poubijati, poklati i ponaticati na bajunete.«<ref>http://www.matica.hr/HRRevija/revija2005_1.nsf/AllWebDocs/Sibinj Sibinjske žrtve 1935.-2005.</ref>
Nakon veljačkih zbivanja u Brodskom [[kotar|kotaru]] žandarmerijske su patrole svakodnevno krstarile selima i pazile na svaki korak žitelja. Zaredali su pregledi [[selo|seoskih]] kuća, od seljaka je oduzeto [[oružje]] - ponajviše [[puška|lovačke puške]]. Seljaci su se zbog takvih postupaka žalili mjerodavnim organima. Tako su se žene uhićenih požalile »zbog zlostavljanja njihovih muževa, djece i njih samih«. Službenik im je odgovorio da ih »treba sve poubijati, poklati i ponaticati na bajunete.«<ref>Ivančica Marković Matanović, [http://www.matica.hr/hr/337/sibinjske-zrtve-1935-2005-20980/ ''Sibinjske žrtve 1935.-2005.''], ''[[Hrvatska revija]]'', [http://www.matica.hr/hr/337/ br. 1, 2005.]</ref>


Upravo taj mali i opori dijalog seljanki i službenika [[režim|režima]] predstavlja najbolji sukus situacije i zbivanja u Brodskom kotaru tijekom 1935., ali i ranijih godina.
Upravo taj mali i opori dijalog seljanki i službenika [[režim|režima]] predstavlja najbolji sukus situacije i zbivanja u Brodskom kotaru tijekom 1935. godine, ali i ranijih godina.


Izrazita je nesnošljivost režima prema narodu koji je izražavao snažnu odanost [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatskoj seljačkoj stranci]] i hrvatskoj nacionalnoj ideji. Zbog te ideje i njezina oživotvorenja seljaci sela iz okolice Slavonskog Broda bili su spremni dati i život.
Izrazita je nesnošljivost režima prema narodu koji je izražavao snažnu odanost [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatskoj seljačkoj stranci]] i hrvatskoj nacionalnoj ideji. Zbog te ideje i njezina oživotvorenja seljaci sela iz okolice Slavonskog Broda bili su spremni dati i život.
Redak 24: Redak 24:


== Vidi još ==
== Vidi još ==
[[Sibinjske žrtve]] - ''događaj je usko povezan s pobunom i pogibelji seljaka u Sibinju 19. veljače 1935.''
* [[Sibinjske žrtve]] - ''događaj je usko povezan s pobunom i pogibelji seljaka u Sibinju 19. veljače 1935. godine''


[[Kategorija:Progoni]]
[[Kategorija:Progoni]]

Inačica od 26. siječnja 2018. u 11:38

Vrbske žrtve je događaj u Brodu (danas Slavonskom Brodu) koji se dogodio 20. veljače 1935. godine kada su hrvatski seljaci iz Gornje Vrbe i Ruščice prosvjedujući protiv velikosrpskog terora dočekani ispred Gradskog groblja od srpske žandarmerije, te tamo prebijeni i mučki ubijeni.

Buna seljaka brodskog Posavlja

Ogorčenost seljaka bila je reakcija na osam ubijenih seljaka u Sibinju 19. veljače 1935. godine (Sibinjske žrtve) iz obližnjih okolnih sela i Donjih Andrijevaca u događajima poznatijim u povijesti kao Buna seljaka brodskog Posavlja.[1]

Dana 20. veljače 1935. godine na Gradskom groblju u Brodu ubijeno je šest seljaka iz Ruščice i Gornje Vrbe koji su, kao i sibinjski seljaci, prosvjedovali protiv velikosrpskog terora.

Na slavonskobrodskom Gradskom groblju ubijeni su:

  1. Mirko Milec (iz Ruščice),
  2. Ivan Martić (iz Ruščice),
  3. Stipo Mirković (iz Ruščice),
  4. Tomo Vargić (iz Gornje Vrbe),
  5. Ivan Borevković (iz Gornje Vrbe),
  6. Franjo Borevković (iz Gornje Vrbe).[1]

Nakon veljačkih zbivanja u Brodskom kotaru žandarmerijske su patrole svakodnevno krstarile selima i pazile na svaki korak žitelja. Zaredali su pregledi seoskih kuća, od seljaka je oduzeto oružje - ponajviše lovačke puške. Seljaci su se zbog takvih postupaka žalili mjerodavnim organima. Tako su se žene uhićenih požalile »zbog zlostavljanja njihovih muževa, djece i njih samih«. Službenik im je odgovorio da ih »treba sve poubijati, poklati i ponaticati na bajunete.«[2]

Upravo taj mali i opori dijalog seljanki i službenika režima predstavlja najbolji sukus situacije i zbivanja u Brodskom kotaru tijekom 1935. godine, ali i ranijih godina.

Izrazita je nesnošljivost režima prema narodu koji je izražavao snažnu odanost Hrvatskoj seljačkoj stranci i hrvatskoj nacionalnoj ideji. Zbog te ideje i njezina oživotvorenja seljaci sela iz okolice Slavonskog Broda bili su spremni dati i život.

Izvori

  1. a b Željko Mužević, Aleksandra Primorac, Sjećanje na žrtve u vrijeme napetosti sa susjedima, jutarnji.hr, 19. veljače 2007., pristupljeno 26. siječnja 2018.
  2. Ivančica Marković Matanović, Sibinjske žrtve 1935.-2005., Hrvatska revija, br. 1, 2005.

Vidi još

  • Sibinjske žrtve - događaj je usko povezan s pobunom i pogibelji seljaka u Sibinju 19. veljače 1935. godine