Vrbske žrtve: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Vrbske žrtve''' je događaj u Brodu (danas [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]) koji se dogodio [[20. veljače]] [[1935]] |
'''Vrbske žrtve''' je događaj u Brodu (danas [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]) koji se dogodio [[20. veljače]] [[1935.]] godine kada su hrvatski seljaci iz [[Gornja Vrba|Gornje Vrbe]] i [[Ruščica|Ruščice]] prosvjedujući protiv [[jugounitarizam|velikosrpskog terora]] dočekani ispred Gradskog groblja od [[Srbi|srpske]] [[žandarmerija|žandarmerije]], te tamo prebijeni i mučki ubijeni. |
||
== Buna seljaka brodskog Posavlja == |
== Buna seljaka brodskog Posavlja == |
||
Ogorčenost seljaka bila je reakcija na osam ubijenih seljaka u [[Sibinj|Sibinju]] [[19. veljače]] 1935. (Sibinjske žrtve) iz obližnjih okolnih sela i [[Donji Andrijevci|Donjih Andrijevaca]] u događajima poznatijim u povijesti kao '''''Buna seljaka brodskog Posavlja'''''. |
Ogorčenost seljaka bila je reakcija na osam ubijenih seljaka u [[Sibinj|Sibinju]] [[19. veljače]] 1935. godine ([[Sibinjske žrtve]]) iz obližnjih okolnih sela i [[Donji Andrijevci|Donjih Andrijevaca]] u događajima poznatijim u povijesti kao '''''Buna seljaka brodskog Posavlja'''''.<ref name="jutarnji.hr">Željko Mužević, Aleksandra Primorac, [https://www.jutarnji.hr/arhiva/sjecanje-na-zrtve-u-vrijeme-napetosti-sa-susjedima/3844410/ ''Sjećanje na žrtve u vrijeme napetosti sa susjedima''], jutarnji.hr, 19. veljače 2007., pristupljeno 26. siječnja 2018.</ref> |
||
Dana 20. veljače 1935. na Gradskom groblju u Brodu ubijeno je šest seljaka iz Ruščice i Gornje Vrbe koji su, kao i sibinjski seljaci, prosvjedovali protiv velikosrpskog terora. |
Dana [[20. veljače]] 1935. godine na Gradskom groblju u Brodu ubijeno je šest seljaka iz Ruščice i Gornje Vrbe koji su, kao i sibinjski seljaci, prosvjedovali protiv velikosrpskog terora. |
||
Na slavonskobrodskom Gradskom groblju ubijeni su: |
Na slavonskobrodskom Gradskom groblju ubijeni su: |
||
Redak 12: | Redak 12: | ||
# Tomo Vargić (iz Gornje Vrbe), |
# Tomo Vargić (iz Gornje Vrbe), |
||
# Ivan Borevković (iz Gornje Vrbe), |
# Ivan Borevković (iz Gornje Vrbe), |
||
# Franjo Borevković (iz Gornje Vrbe). |
# Franjo Borevković (iz Gornje Vrbe).<ref name="jutarnji.hr"/> |
||
Nakon veljačkih zbivanja u Brodskom [[kotar|kotaru]] žandarmerijske su patrole svakodnevno krstarile selima i pazile na svaki korak žitelja. Zaredali su pregledi [[selo|seoskih]] kuća, od seljaka je oduzeto [[oružje]] - ponajviše [[puška|lovačke puške]]. Seljaci su se zbog takvih postupaka žalili mjerodavnim organima. Tako su se žene uhićenih požalile »zbog zlostavljanja njihovih muževa, djece i njih samih«. Službenik im je odgovorio da ih »treba sve poubijati, poklati i ponaticati na bajunete.«<ref>http://www.matica.hr/ |
Nakon veljačkih zbivanja u Brodskom [[kotar|kotaru]] žandarmerijske su patrole svakodnevno krstarile selima i pazile na svaki korak žitelja. Zaredali su pregledi [[selo|seoskih]] kuća, od seljaka je oduzeto [[oružje]] - ponajviše [[puška|lovačke puške]]. Seljaci su se zbog takvih postupaka žalili mjerodavnim organima. Tako su se žene uhićenih požalile »zbog zlostavljanja njihovih muževa, djece i njih samih«. Službenik im je odgovorio da ih »treba sve poubijati, poklati i ponaticati na bajunete.«<ref>Ivančica Marković Matanović, [http://www.matica.hr/hr/337/sibinjske-zrtve-1935-2005-20980/ ''Sibinjske žrtve 1935.-2005.''], ''[[Hrvatska revija]]'', [http://www.matica.hr/hr/337/ br. 1, 2005.]</ref> |
||
Upravo taj mali i opori dijalog seljanki i službenika [[režim|režima]] predstavlja najbolji sukus situacije i zbivanja u Brodskom kotaru tijekom 1935., ali i ranijih godina. |
Upravo taj mali i opori dijalog seljanki i službenika [[režim|režima]] predstavlja najbolji sukus situacije i zbivanja u Brodskom kotaru tijekom 1935. godine, ali i ranijih godina. |
||
Izrazita je nesnošljivost režima prema narodu koji je izražavao snažnu odanost [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatskoj seljačkoj stranci]] i hrvatskoj nacionalnoj ideji. Zbog te ideje i njezina oživotvorenja seljaci sela iz okolice Slavonskog Broda bili su spremni dati i život. |
Izrazita je nesnošljivost režima prema narodu koji je izražavao snažnu odanost [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatskoj seljačkoj stranci]] i hrvatskoj nacionalnoj ideji. Zbog te ideje i njezina oživotvorenja seljaci sela iz okolice Slavonskog Broda bili su spremni dati i život. |
||
Redak 24: | Redak 24: | ||
== Vidi još == |
== Vidi još == |
||
[[Sibinjske žrtve]] - ''događaj je usko povezan s pobunom i pogibelji seljaka u Sibinju 19. veljače 1935.'' |
* [[Sibinjske žrtve]] - ''događaj je usko povezan s pobunom i pogibelji seljaka u Sibinju 19. veljače 1935. godine'' |
||
[[Kategorija:Progoni]] |
[[Kategorija:Progoni]] |
Inačica od 26. siječnja 2018. u 11:38
Vrbske žrtve je događaj u Brodu (danas Slavonskom Brodu) koji se dogodio 20. veljače 1935. godine kada su hrvatski seljaci iz Gornje Vrbe i Ruščice prosvjedujući protiv velikosrpskog terora dočekani ispred Gradskog groblja od srpske žandarmerije, te tamo prebijeni i mučki ubijeni.
Buna seljaka brodskog Posavlja
Ogorčenost seljaka bila je reakcija na osam ubijenih seljaka u Sibinju 19. veljače 1935. godine (Sibinjske žrtve) iz obližnjih okolnih sela i Donjih Andrijevaca u događajima poznatijim u povijesti kao Buna seljaka brodskog Posavlja.[1]
Dana 20. veljače 1935. godine na Gradskom groblju u Brodu ubijeno je šest seljaka iz Ruščice i Gornje Vrbe koji su, kao i sibinjski seljaci, prosvjedovali protiv velikosrpskog terora.
Na slavonskobrodskom Gradskom groblju ubijeni su:
- Mirko Milec (iz Ruščice),
- Ivan Martić (iz Ruščice),
- Stipo Mirković (iz Ruščice),
- Tomo Vargić (iz Gornje Vrbe),
- Ivan Borevković (iz Gornje Vrbe),
- Franjo Borevković (iz Gornje Vrbe).[1]
Nakon veljačkih zbivanja u Brodskom kotaru žandarmerijske su patrole svakodnevno krstarile selima i pazile na svaki korak žitelja. Zaredali su pregledi seoskih kuća, od seljaka je oduzeto oružje - ponajviše lovačke puške. Seljaci su se zbog takvih postupaka žalili mjerodavnim organima. Tako su se žene uhićenih požalile »zbog zlostavljanja njihovih muževa, djece i njih samih«. Službenik im je odgovorio da ih »treba sve poubijati, poklati i ponaticati na bajunete.«[2]
Upravo taj mali i opori dijalog seljanki i službenika režima predstavlja najbolji sukus situacije i zbivanja u Brodskom kotaru tijekom 1935. godine, ali i ranijih godina.
Izrazita je nesnošljivost režima prema narodu koji je izražavao snažnu odanost Hrvatskoj seljačkoj stranci i hrvatskoj nacionalnoj ideji. Zbog te ideje i njezina oživotvorenja seljaci sela iz okolice Slavonskog Broda bili su spremni dati i život.
Izvori
- ↑ a b Željko Mužević, Aleksandra Primorac, Sjećanje na žrtve u vrijeme napetosti sa susjedima, jutarnji.hr, 19. veljače 2007., pristupljeno 26. siječnja 2018.
- ↑ Ivančica Marković Matanović, Sibinjske žrtve 1935.-2005., Hrvatska revija, br. 1, 2005.
Vidi još
- Sibinjske žrtve - događaj je usko povezan s pobunom i pogibelji seljaka u Sibinju 19. veljače 1935. godine