Tlocrt: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Dodan sadrzaj
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
uklanjanje izmjene 5023732 suradnika 92.242.247.50 (razgovor)
Oznaka: uklanjanje
Redak 1: Redak 1:
[[File:Mapancientformaurbisromae.jpg|thumb|295px|Forma Urbis Romae, tlocrt grada [[Rim]]a urezan u kamenu u mjerilu 1:240, izvorno se nalazio u [[Vespazijan]]ovu Hramu Mira. Izrađen je početkom 3. st. <ref>Pescarin 2003</ref>]]
[[File:Mapancientformaurbisromae.jpg|thumb|295px|Forma Urbis Romae, tlocrt grada [[Rim]]a urezan u kamenu u mjerilu 1:240, izvorno se nalazio u [[Vespazijan]]ovu Hramu Mira. Izrađen je početkom 3. st. <ref>Pescarin 2003</ref>]]
'''Tlocrt''' je naziv za [[crtež]] pojedinih etaža građevnog objekta projeciranjem njegovih kota na papir ili koju drugu ravnu plohu (npr. kamena ili metalna ploča).
'''Tlocrt''' je naziv za [[crtež]] pojedinih etaža građevnog objekta projeciranjem njegovih kota na papir ili koju drugu ravnu plohu (npr. kamena ili metalna ploča).


U širem značenju riječi, pojam tlocrt se odnosi ne samo na zasebne objekte, već i na prikaz kota prizemnih etaža većih [[Arhitektura|arhitektonskih sklopova]], od pojedinih sektora do prikaza čitavog naselja.<ref>Šenoa 1964</ref>
U širem značenju riječi, pojam tlocrt se odnosi ne samo na zasebne objekte, već i na prikaz kota prizemnih etaža većih [[Arhitektura|arhitektonskih sklopova]], od pojedinih sektora do prikaza čitavog naselja.<ref>Šenoa 1964</ref>

Inačica od 29. siječnja 2018. u 16:46

Forma Urbis Romae, tlocrt grada Rima urezan u kamenu u mjerilu 1:240, izvorno se nalazio u Vespazijanovu Hramu Mira. Izrađen je početkom 3. st. [1]

Tlocrt je naziv za crtež pojedinih etaža građevnog objekta projeciranjem njegovih kota na papir ili koju drugu ravnu plohu (npr. kamena ili metalna ploča).

U širem značenju riječi, pojam tlocrt se odnosi ne samo na zasebne objekte, već i na prikaz kota prizemnih etaža većih arhitektonskih sklopova, od pojedinih sektora do prikaza čitavog naselja.[2]

Projektiranje složenijih zgrada i arhitektonskih sklopova od samoga je početka zahtijevalo detaljnu prethodnu skicu, pa su graditelji uz presjeke i skice arhitektonskih i dekorativnih detalja, vjerojatno još od 4. tisućljeća pr. K. izrađivali i tlocrte. Tlocrt je, naime, najvažniji od svih nacrta.[3]

U baroku su značajniji graditelji posjedovali kolekcije tlocrta svojih i tuđih građevina.

U 19. st. standardizirana su mjerila tlocrta za izvedbu zgrada:

- situacioni tlocrt - 1:500

- detaljni tlocrt - 1:200

- urudžbeni tlocrt - 1:100

- izvedbeni tlocrt - 1:50


Od tada je ustaljeno i označavanje detalja kao što su različite boje za pojedine vrste građevnog materijala, znakovi za pojedine vrste instalacija i dr.[4]

Tlocrt nastao prigodom snimanja već postojećih objekata naziva se naknadni.

Bilješke

  1. Pescarin 2003
  2. Šenoa 1964
  3. Müller/Vogel 1999
  4. Šenoa 1964

Literatura

  • Müller/Vogel 1999 - Werner Müller; Gunther Vogel: Atlas arhitekture 1, preveo Milan Pelc, Zagreb, 1999., str. 17
  • Pescarin 2003 – Sofia Pescarin: Rome, Vercelli, 2003, str. 49
  • Šenoa 1964 – Zdenko Šenoa: Tlocrt, Enciklopedija likovnih umjetnosti, sv. 4, Zagreb, 1966., str. 431