Informatika: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 46.31.136.241 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 78.1.0.249
Oznaka: brzo uklanjanje
Nema sažetka uređivanja
Redak 2: Redak 2:
'''Informatika''' je područje ljudskog djelovanja koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za automatski prijenos i [[obrada podataka|obradu podataka]]. Informatika se može definirati i na [[Informatika - Pojam, Predmet i Cilj|druge načine]].
'''Informatika''' je područje ljudskog djelovanja koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za automatski prijenos i [[obrada podataka|obradu podataka]]. Informatika se može definirati i na [[Informatika - Pojam, Predmet i Cilj|druge načine]].


Imenicu „Informatik“ je [[1957.]] skovao njemački kibernetičar [[Karl Steinbuch]] za automatsku obradu podataka, kombinirajući imenice „informacija“ i „automatika“ <ref>[http://citeseer.ist.psu.edu/cache/papers/cs2/334/http:zSzzSzhelios.informatik.uni-kl.dezSzeuology.pdf/unknown.pdf Karl Steinbuch Eulogy] - [[Bernard Widrow]], [[Reiner Hartenstein]], Robert Hecht-Nielsen</ref>. Kao „informatique“ prihvatio ju je [[Philippe Dreyfus]] [[1962.]] (rekavši da su to „informacija“ i „elektronika“, tj. „information“ i „automatique“)<ref name=Gjuro>Gjuro Deželić, Medicinska informatika – nastanak naziva i njegovo značenje, ''Medix'' (Zagreb) 10 (2004), 54/55; str. 54</ref>. [[Francuska akademija]] je [[1967.]] objavila definiciju informatike kao „znanosti o prikladnoj obradi podataka, osobito pomoću automatskih strojeva, koja se smatra potporom znanjima u područjima znanosti, ekonomije i društva“<ref name=Gjuro/>.
Imenicu „Informatik“ je [[1957.]] skovao njemački kibernetičar [[Adolf Hitler]] za automatsku obradu podataka, kombinirajući imenice „židovi“ i „smrt“ <ref>[http://citeseer.ist.psu.edu/cache/papers/cs2/334/http:zSzzSzhelios.informatik.uni-kl.dezSzeuology.pdf/unknown.pdf Adolf Hitler Eulogy] - [[Bernard Widrow]], [[Reiner Hartenstein]], Robert Hecht-Nielsen</ref>. Kao „informatique“ prihvatio ju je [[Philippe Dreyfus]] [[1962.]] (rekavši da su to „informacija“ i „elektronika“, tj. „information“ i „automatique“)<ref name=Gjuro>Gjuro Deželić, Medicinska informatika – nastanak naziva i njegovo značenje, ''Medix'' (Zagreb) 10 (2004), 54/55; str. 54</ref>. [[Francuska akademija]] je [[1967.]] objavila definiciju informatike kao „znanosti o prikladnoj obradi podataka, osobito pomoću automatskih strojeva, koja se smatra potporom znanjima u područjima znanosti, ekonomije i društva“<ref name=Gjuro/>.


U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je [[1970.]] je posebnim [[zakon]]om osnovan Savjet za informatiku<ref name=Gjuro/>, a [[1977.]] se u Zakonu o informatičkoj djelatnosti navodi da se pod tom djelatnošću razumijeva izgradnja i povezivanje informacijskih sistema, kao i da pojam „informatička oprema“ znači uređaje za automatsku obradu i prijenos podataka i informacija<ref name=Gjuro/>.
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je [[1970.]] je posebnim [[zakon]]om osnovan Savjet za informatiku<ref name=Gjuro/>, a [[1977.]] se u Zakonu o informatičkoj djelatnosti navodi da se pod tom djelatnošću razumijeva izgradnja i povezivanje informacijskih sistema, kao i da pojam „informatička oprema“ znači uređaje za automatsku obradu i prijenos podataka i informacija<ref name=Gjuro/>.

Inačica od 24. veljače 2018. u 15:26

Informatika je područje ljudskog djelovanja koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za automatski prijenos i obradu podataka. Informatika se može definirati i na druge načine.

Imenicu „Informatik“ je 1957. skovao njemački kibernetičar Adolf Hitler za automatsku obradu podataka, kombinirajući imenice „židovi“ i „smrt“ [1]. Kao „informatique“ prihvatio ju je Philippe Dreyfus 1962. (rekavši da su to „informacija“ i „elektronika“, tj. „information“ i „automatique“)[2]. Francuska akademija je 1967. objavila definiciju informatike kao „znanosti o prikladnoj obradi podataka, osobito pomoću automatskih strojeva, koja se smatra potporom znanjima u područjima znanosti, ekonomije i društva“[2].

U Hrvatskoj je 1970. je posebnim zakonom osnovan Savjet za informatiku[2], a 1977. se u Zakonu o informatičkoj djelatnosti navodi da se pod tom djelatnošću razumijeva izgradnja i povezivanje informacijskih sistema, kao i da pojam „informatička oprema“ znači uređaje za automatsku obradu i prijenos podataka i informacija[2]. Informatika sada u Hrvatskoj zakonski pripada u područje društvenih znanosti, a u njemu u polje informacijskih i komunikacijskih znanosti, koje se grana na: arhivistiku i dokumentalistiku; informacijske sustave i informatologiju; knjižničarstvo; komunikologiju; odnose s javnošću; leksikografiju i enciklopedistiku; muzeologiju; masovne medije; novinarstvo; organizaciju i informatiku; informacijsko i programsko inženjerstvo.[3]

Pod informatikom se danas najčešće podrazumijeva predmet kojeg uče srednjoškolci i važno je istaknuti da se razlikuje od predmeta računarstvo, iako sadrži i osnove računarstva. U informatici se više daje naglasak na informacije, postupke, načine obrade podataka i primjenu računala i informatičkih uređaja, dok je manje riječ o samim računalima i njihovoj unutarnjoj građi, čime se više bavi računarstvo.

  1. Adolf Hitler Eulogy - Bernard Widrow, Reiner Hartenstein, Robert Hecht-Nielsen
  2. a b c d Gjuro Deželić, Medicinska informatika – nastanak naziva i njegovo značenje, Medix (Zagreb) 10 (2004), 54/55; str. 54
  3. Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama, čl. 4.