Marija Bistrica: razlika između inačica

Koordinate: 46°04′N 16°07′E / 46.06°N 16.11°E / 46.06; 16.11
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kiky452 (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Kiky452 (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 15: Redak 15:
[[Datoteka:Blessed Virgin Mary and Jesus, Marija Bistrica.JPG|mini|desno|150px|Kip Majke Božje Bistričke]]
[[Datoteka:Blessed Virgin Mary and Jesus, Marija Bistrica.JPG|mini|desno|150px|Kip Majke Božje Bistričke]]


'''Marija Bistrica''' je naseljeno mjesto i [[općina]] u [[Hrvatsko Zagorje|Hrvatskom Zagorju]]. Pripada [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko - zagorskoj županiji]] županiji.
'''Marija Bistrica''' je naseljeno mjesto i [[općina]] u [[Hrvatsko Zagorje|Hrvatskom Zagorju]]. Pripada [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorskoj županiji]] županiji.


== Zemljopis ==
== Zemljopis ==

Inačica od 2. ožujka 2018. u 16:06

Marija Bistrica

grb
Država Hrvatska
ŽupanijaKrapinsko-zagorska

NačelnikJosip Milički, ing.
NaseljaMarija Bistrica, Globočec, Hum Bistrički, Laz Bistrički, Laz Stubički, Podgorje Bistričko, Podgrađe, Poljanica Bistrička, Selnica, Sušobreg Bistrički, Tugonica

Površina[1]68,6 km2
Površina središta4 km2
Koordinate46°04′N 16°07′E / 46.06°N 16.11°E / 46.06; 16.11

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno5 553
– gustoća81 st./km2
Urbano1 045
– gustoća1388 st./km2

Poštanski broj49246 Marija Bistrica

Zemljovid

Marija Bistrica na zemljovidu Hrvatske
Marija Bistrica
Marija Bistrica

Marija Bistrica na zemljovidu Hrvatske

Bazilika Majke Božje Bistričke
Kip Majke Božje Bistričke

Marija Bistrica je naseljeno mjesto i općina u Hrvatskom Zagorju. Pripada Krapinsko-zagorskoj županiji županiji.

Zemljopis

Općina Marija Bistrica proteže se od sjeveroistočnog obronka Medvednice prema sjeveru do rijeke Krapine, s istočne strane omeđena je potokom Žitomirka, a na zapadnoj strani potokom Pinja.

Stanovništvo

Uprava

  • načelnik: Josip Milički, ing.
  • predsjednik Općinskog Vijeća: Teodor Švaljek, ing.

Povijest

Mjesto Bistrica dobilo je ime po potoku koji protječe kroz mjesto. Spominje se prvi put 1209. u povelji kojom hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. vraća županu Vratislavu njegove zaplijenjene posjede, uključujući i Bistricu. Župa u Bistrici spominje se prvi put 1334. Župna crkva bila je posvećena sv. Petru i Pavlu. Otkada je 1731. biskup Juraj Branjug posvetio novo uređenu crkvu Snježnoj Gospi, svetište i mjesto zovu se Marija Bistrica.

Gospodarstvo

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Povijest

Tu se nalazi i svetište Majke Božje Bistričke, jedno od najpopularnijih i najposjećenijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj.

Kip Majke Božje Bistričke potječe iz 15. stoljeća i bio je u crkvi na Vinskom Vrhu. Zbog opasnosti od Turaka, Gospin kip premješten je u župnu crkvu u Mariji Bistrici, a 1650. zazidan u jedan prozor. Nastojanjem zagrebačkog biskupa Martina Borkovića kip je pronađen 1684. i stavljen na počasno mjesto. Od tada počinju brojna hodočašća.

Datoteka:Ladislav Gradečak izradio je reljef Svjetlo, istine koji se nalazi u bazilici Majke Božje Bistričke.jpg
Ladislav Gradečak izradio je reljef Svjetlo istine, koji se nalazi u bazilici Majke Božje Bistričke

Hrvatski je sabor 1715. darovao glavni oltar na čast Bistričke Gospe, 1715. Papa Benedikt XIV. podijelio je oproste hodočasnicima koji se ispovijede i pričeste. Požar je 1880. oštetio čitavu crkvu osim glavnog oltara s kipom Majke Božje Bistričke koji je ostao posve neoštećen. Arhitekt Hermann Bolle obnovio je i proširio crkvu te izgradio cintor oko svetišta. Papa Pio XI. proglasio je crkvu Majke Božje Bistričke manjom bazilikom (basilica minor). Zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer okrunio je 1935. čudotvorni kip Marije i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Mariju kraljicom Hrvata. Govornik je tada bio nadbiskup koadjutor dr. Alojzije Stepinac. Biskupska konferencija proglasila je 1971. bistričko svetište Nacionalnim prošteništem čitavog hrvatskog naroda. Godine 1984. u Mariji Bistrici je održan Nacionalni euharistijski kongres.


Reljefnu sliku, "Svjetlo istine", koja je izložena na štovanje u samoj unutrašnjosti crkve Majke Božje Bistričke, bliže oltaru, izradio je 1997. varaždinski umjetnik Ladislav Gradečak. Slike u cintoru naslikao je Ferdo Quiqerez, a obnovio ih akademski slikar Vladimir Pavlek od 1982. do 1984. Papa Ivan Pavao II. proglasio je kardinala Alojzija Stepinca blaženim 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici, kada je svetište za tu prigodu posebno uređeno i dograđeno.

Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić otvorio je Karmel Majke Božje Bistričke i bl. Alojzija Stepinca te posvetio samostansku crkvu 12. veljače 2000. U godini Velikog jubileja 2000. odlukom Josipa Bozanića bazilika Majke Božje Bistričke postala je jedna od četiri oprostne crkve. Podignut je spomenik papi Ivanu Pavlu II. podno Kalvarije 18. svibnja 2003.

Šport

Galerija postaja križnog puta

Isus uzima na
sebe križ

Isus tješi
jeruzalemske žene

Isusa svlače

Isus umire
na križu

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Marija Bistrica
Nedovršeni članak Marija Bistrica koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886