Željezničke pruge u Hrvatskoj

Karta željezničkih pruga u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je danas izgrađeno 2.976,276 m željezničkih pruga. Prva pruga na području današnjeg državnog područja Republike Hrvatske izgrađena je 1860. godine na području Međimurja, tada u sastavu Ugarske.

Povijest

Prva pruga na području Kraljevine Hrvatske bila je Zidani Most – Sisak 1862. koja je umjesto pozitivnog imala čak negativan učinak na gospodarstvo Hrvatske jer je trgovinu iz Panonskog dijela zemlje koja do tada išla cestom prema lukama u Senju i Rijeci preusmjerila na prugu Beč – Trst, te na tršćansku luku.

Nakon Austro-ugarske nagodbe gradnja pruga je podređena mađarskim interesima: nastojalo se pomoću željezničke mreže Hrvatsku što više vezati uz gospodarstvo Mađarske i čak je koristiti za mađarizaciju naroda; tako se dugo onemogućavalo povezivanje Slavonije s Jadranom preko hrvatskih krajeva (nego su veze vodile preko Mađarske); također se u stanovitoj političkoj igri između Beča i Budimpešte odgađalo povezivanje Istre i Dalmacije (koji su se nalazili u austrijskom dijelu dvojne monarhije) sa središnjim dijelovima Hrvatske. Važna pruga Karlovac – Rijeka – Zagreb – Zagreb – Koprivnica – Zákány – Dombovár – Budimpešta puštena je u promet 23. listopada 1873. godine (nakon što je dio od Zagreba do Budimpešte bio pušten u promet 1870. godine). Na željeznicama je službeni jezik bio mađarski: od svih zaposlenika na željeznicama u županijama Hrvatske 1903. godine, 65,27% su bili etnički Mađari, a 42,37% svih zaposlenika željeznice u tim županijama nije uopće vladalo hrvatskim jezikom.

Nakon raspada Austro-Ugarske monarhije i stvaranja Jugoslavije pruga Zemun – Zagreb postaje glavna pruga istok-zapad, ali drugim vitalnim pravcima se i dalje posvjećuje slaba pažnja. Za dovršenje Ličke pruge trebalo je pet i pol godina iako je većim dijelom napravljenja još prije i za vrijeme Prvog svjetskog rata, a borba za Unsku prugu je trajala od 1918. do 1936. kada je započeta, ali nije dovršena do početka Drugog svjetskog rata. Kao što su se prije pruge gradile po Ugarskoj s polazištem iz Pešte tako je sada polazište bio Beograd pa je od 1919. do 1938. na izgradnju željeznica od 3 764 298 733 dinara na pruge u Hrvatskoj, Slavoniji, Vojvodini, Bosni i Hercegovini te Dalmaciji potršeno samo 589 981 930 plus 313 376 857 dinara na dvostruki kolosijek Beograd – Novska, dok je sve ostalo potrošeno u Staroj Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori.

Međunarodne pruge

Ova vrsta pruga su koridori ili magistralne pruge. Hrvatskom prolaze dva važna (pan)europska koridora. To su Koridor 10 i Koridor 5. Koridor 5 prolazi kroz Hrvatsku sa svoja dva ogranka, ogranak b i ogranak c. Ova kategorija željezničkih pruga spada u najvišu i najvažniju kategoriju.

		Puni naziv željezničke pruge	Građevinska duljina pruge (km)	Napomena
M1	Željezničke pruge na X. paneuropskom koridoru DG – Savski Marof – Zagreb – Vinkovci – Tovarnik – DG
M101	MG 2	(Dobova) – državna granica – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor	2 kolosijeka X 26,709 km
M102	MG 2	Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo	2 kolosijeka X 21,202 km	Tehnički je ovo dio paneuropskog koridora 10, ali je ustvari sjecište sa koridorom 5, u cijeloj svojoj duljini
M103	MG 2.1	Dugo Selo – Novska	83,405 km	Jedini preostali dio koridora 10 kroz Hrvatsku, koji nema 2 kolosijeka
M104	MG 2	Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska	116,757 km	Hrvatski 2. krak koridora 10
M105	MG 2	Novska – Vinkovci – Tovarnik – državna granica – (Šid)	2 kolosijeka X 185,398 km
M2	Željezničke pruge na ogranku V.b) panuropskoga koridora DG – Botovo – Koprivnica – Zagreb – Rijeka - DG
M201	MG 1	(Đikeniđ) – državna granica – Botovo – Koprivnica – Dugo Selo	79,692 km
M102	MG 1	Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo	2 kolosijeka x 21,202 km	Tehnički je ova dionica cijelom svojom duljinom križište paneuropskog koridora 5 i 10.
M202	MG 1	Zagreb Glavni kolodvor – Karlovac – Rijeka	227,847 km
M203	MG 1	Rijeka – Šapjane – državna granica – (Ilirska Bistrica)	30,896 km
M3	Željezničke pruge na ogranku V.c) paneuropskoga koridora DG – Beli Manastir – Osijek – Slavonski Šamac – DG – (Sarajevo) – DG – Metković – Ploče
M301	MP 13	(Madžarboja) – državna granica – Beli Manastir – Osijek	31,319 km
M302	MP 13	Osijek – Đakovo – Strizivojna-Vrpolje	48,359 km
M303	MP 13	Strizivojna-Vrpolje – Slavonski Šamac – Državna granica – (Bosanski Šamac)	23,300 km
M304	MP 13	(Čapljina) – državna granica – Metković – Ploče	22,754 km	Dionica djelomično prolazi susjednom državom.
M4	Spojne željezničke pruge između X. paneuropskoga koridora i ogranka V.b) na području čvorišta Zagreb
M401	MG 1.1	Sesvete – Sava odvojnica (rasputnica)	2 kolosijeka X 11,090 km
M402	I 104	Sava odvojnica (rasputnica) – Zagreb Ranžirni kolodvor – Zagreb Klara	2 kolosijeka X 6,677 km	Služi pretežno za teretni promet
M403	I 105	Zagreb Ranžirni kolodvor (Prijamna skupina) – Zagreb Klara (Karlovački kolosijek)	1,056 km	Služi isključivo za tereni promet
M404	MG 1.4	Zagreb Klara – Delta odvojnica (rasputnica)	2,491 km
M405	MG 1.3	Zagreb Zapadni kolodvor – Trešnjevka odvojnica (rasputnica)	1,357 km
M406	MG 1.2	Čulinec odvojnica (rasputnica) – Zagreb Resnik	2,101 km
M407	MG 1.1	Sava odvojnica (rasputnica) – Velika Gorica	6,295 km
M408	I 107	Zagreb Ranžirni kolodvor (Otpremna skupina) – Mićevac odvojnica (rasputnica)	1,316 km	Ovo je spojna pruga do teretnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet
M409	I 106	Zagreb Klara (Mlaka odvojnica – rasputnica) – Zagreb Ranžirni kolodvor (Prijamna skupina) (Sisački kolosijek)	1,071 km	Ovo je spojna pruga do teretnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet
M410	I 108	Zagreb Ranžirni kolodvor (Otpremna skupina) – Zagreb Ranžirni kolodvor (Prijamna skupina) (IV. obilazni kolosijek)	2,719 km	Ovo je spojna pruga do teretnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet
M5	Spojne željezničke pruge između V. koridora i ogranka V.b)
M501	MG 3	(Središče) – državna granica – Čakovec – Kotoriba – državna granica – (Kerestur)	42,389 km
M6	Priključne željezničke pruge na X. koridor i ogranak V.b)
M601	MP14/II210	Vinkovci – Vukovar-Borovo naselje – Vukovar	18,514 km
M602	I 113	Škrljevo – Bakar	12,554 km
M603	I 114	Sušak-Pećine – Rijeka Brajdica	3,985 km
M604	MP 11	Oštarije – Gospić – Knin – Split	322,083 km
M605	MP 11.3	Ogulin – Krpelj odvojnica (rasputnica)	6,118 km
M606	MP 11.1	Knin – Zadar	95,390 km
M607	MP 11.2	Perković – Šibenik	22,502 km

Regionalne pruge

Ove željezničke pruge povezuju dvije regije.

		Puni naziv željezničke pruge	Građevinska duljina pruge (km)	Napomena
R101	I 102	(Podgorje) – državna granica – Buzet – Pazin – Pula	91,140 km
R102	MP 12	Sunja – Volinja – državna granica – (Dobrljin)	21,575 km
R103	MP 12	(Martin Brod) – Razdjelna točka km 119+444 – državna granica – Ličko Dugo Polje – Knin	59,068 km
R104	MP 14	Vukovar-Borovo Naselje – Dalj – Erdut – državna granica – (Bogojevo)	26,043 km
R105	I 110	Vinkovci – Drenovci – državna granica – (Brčko)	50,939 km
R106	II 203	Zabok – Krapina – Đurmanec – državna granica – (Rogatec)	27,187 km
R201	I 101	Zaprešić – Zabok – Varaždin – Čakovec	100,722 km
R202	I 100	Varaždin – Koprivnica – Virovitica – Osijek – Dalj	249,839 km

Lokalne pruge

Ove željezničke pruge su od lokalnog značaja.

		Puni naziv željezničke pruge	Građevinska duljina pruge (km)	Napomena
L101	II 200	Čakovec – Mursko Središće – državna granica – (Lendava)	17,942 km
L102	II 202	Savski Marof – Kumrovec – državna granica – (Imeno)	38,522 km	Pruga je obnovljena, elektrificirana i u prometu od Savskog Marofa do Harmice (u planu je do državne granice). Ostatak pruge trenutno izvan prometa.
L103	II 213	Karlovac – Ozalj – Kamanje – državna granica – (Metlika)	28,798 km
L201	II 201	Varaždin – Ivanec – Golubovec	34,582 km
L202	II 204	Hum-Lug odvojnica (rasputnica) – Gornja Stubica	10,823 km
L203	II 205	Križevci – Bjelovar – Kloštar	61,747 km
L204	II 206	Banova Jaruga – Daruvar – Pčelić odvojnica (rasputnica)	95,752 km
L205	II 207	Nova Kapela-Batrina – Pleternica – Našice	60,492 km
L206	II 208	Pleternica – Požega – Velika	24,955 km
L207	II 209	Bizovac – Belišće	12,940 km
L208	I 109	Vinkovci – Gaboš – Osijek	33,937 km
L209	II 211	Vinkovci – Županja	28,071 km
L210	II 212	Sisak Caprag – Petrinja	11,018 km	Ova željeznička pruga je izvan funkcije do daljnjeg, zbog razaranja u domovinskom ratu.
L211	MG 2.2	Ražine - Šibenik luka	3,714 km	Ovo je spojna pruga do teretnog kolodvora, koja služi isključivo za teretni promet
L212	I 114	Rijeka Brajdica – Rijeka	1,853 km
L213	II 214	Lupoglav – Raša	52,996 km	Ova željeznička pruga je izvan funkcije do daljnjeg, zbog oštete na kolosijeku i nerentabilnosti.

Povijesne željeznice

• Slavonsko-podravske željeznice
• Samoborček
• Sinjska rera
• Parenzana
• Željeznička pruga Gabela – Zelenika s odvojkom prema Dubrovniku
• Željeznička pruga Bjelovar – Garešnica/Grubišno Polje

Ostale pruge u Hrvatskoj

• Željeznička pruga Dalj – Vinkovci – Slavonski Brod
• Željeznička pruga Karlovac – Slunjska Selnica

Izvori i poveznice

• Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga, 12. srpnja 2006
• Zvonimir Jelinović: Borba za jadranske pruge i njeni ekonomski ciljevi, Građa za gospodarsku povijest Hrvatske; knj. 6, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1957