Kerber: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 49: Redak 49:
* [http://www.theoi.com/Ther/KuonKerberos.html Kerber u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}
* [http://www.theoi.com/Ther/KuonKerberos.html Kerber u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}


== Literatura ==

* [https://www.academia.edu/36263886/Marin_Buovac_Prilog_boljem_poznavanju_simbolike_zoomorfnih_recipijenata_iz_anti%C4%8Dke_luke_u_Zatonu_kraj_Nina_-_Toward_better_understanding_of_the_symbolism_of_the_zoomorphic_receptacles_from_the_ancient_port_of_Zaton_near_Nin_Diadora_vol._31_2017 Marin Buovac: Prilog boljem poznavanju simbolike zoomorfnih recipijenata iz antičke luke u Zatonu kraj Nina - Toward better understanding of the symbolism of the zoomorphic receptacles from the ancient port of Zaton near Nin, Diadora, vol. 31, 2017.]

{{Had}}
{{Had}}



Inačica od 1. travnja 2018. u 14:11

Ovo je glavno značenje pojma Kerber. Za srpski glazbeni sastav pogledajte Kerber (glazbeni sastav).
William Blake: Kerber

Kerber (grč. Κέρβερος, Kérberos) u grčkoj mitologiji troglavi je pas - mitološko biće. Hadov je pas - čuvar ulaza u podzemlje, Had. Njegova sestra bila je Himera, a brat Ort, a sin je Ehidne i Tifona[1].

Etimologija

Kerberovo grčko ime Κέρβερος znači "demon iz jame".

Karakteristike

Homer ga naziva samo "psom"[2], a Heziod[3] ga naziva Kerberom i opisuje ga kao psa s pedeset glava. Kasniji pisci opisuju ga kao troglavo čudovište, sa zmijskim repom i zmijskom grivom[4]

Mitologija

Gustave Doré: Kerber, 19. stoljeće

Junaci

Nekoliko puta svladali su ga različiti junaci:

Hans Sebald Beham: Heraklo hvata Kerbera, 1545.

Heraklo i Kerber

Heraklov posljednji i najteži zadatak bio je hvatanje Kerbera. Heraklo je morao otići do vrata Hada i ondje se obračunati s tim troglavim psom, koji je imao zmijski rep, a slina koja je padala na pod stvarala je otrovnu biljku akonitu[10]. Dok je bio u podzemlju, Heraklo je oslobodio Tezeja i Pirita[11], koji su ondje bili zatvoreni jer su pokušali oteti Hadovu Perzefonu.

Heraklo je otišao do Hada i Perzefone i upitao smije li uzeti Kerbera. Bogovi su se složili pod uvjetom da ga ne ozlijedi, a prema nekim izvorima[12], Perzefona je pristala jer joj je Heraklo bio brat. Heraklo je potom uhvatio Kerbera oko vrata i izvukao na svjetlo dana. Čim je izišao iz sjene, Kerber je počeo bijesno lajati i stenjati. Euristej se uplašio čim je vidio Kerbera pa ga je Heraklo brzo vratio u Had.

Literatura

  1. Heziod: Teogonija (311.)
  2. Homer: Ilijada (VIII./368.)
    Homer: Odiseja (XI./623.)
  3. Heziod: Teogonija (311.)
  4. Apolodor: Biblioteka (II./5.12)
    Vergilije: Eneida (VI./417.)
    Ovidije: Metamorfoze (IV./449.)
  5. Homer: Odiseja (XI./623.)
  6. Vergilije: Georgike (IV./471.)
  7. Statije: Tebaida (II./27.)
  8. Apulej: Zlatni magarac (VI./19.)
  9. Vergilije: Eneida (VI./417.)
  10. Ovidije: Metamorfoze (VII./412.)
  11. Diodor Sicilski: Biblioteka povijesti (IV./25.1 -)
  12. Diodor Sicilski: Biblioteka povijesti (IV./25.1 -)

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kerber

Literatura