Prva sušačka hrvatska gimnazija: razlika između inačica

Koordinate: 45°19′32″N 14°27′16″E / 45.3256823852108°N 14.4545692205429°E / 45.3256823852108; 14.4545692205429
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 66: Redak 66:
| style="background:f;" align="center" colspan="2" | http://pshg.net/
| style="background:f;" align="center" colspan="2" | http://pshg.net/
|}{{tab-predl}}
|}{{tab-predl}}

'''Prva sušačka hrvatska gimnazija''' nastala je [[23. studenog]] [[1627.]] godine u [[Rijeka|Rijeci]] na Grivici kraj [[Katedrala sv. Vida u Rijeci|katedrale]] [[sveti Vid|sv. Vida]], kada [[isusovci]] započinju s gimnazijskim obrazovanjem koje traje neprekidno do današnjeg dana. Svečanu misu prigodom otvorenja vodio je senjsko - modruški [[biskup]] [[Ivan Agatić]] koji je tom prigodom održao govor na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]].
'''Prva sušačka hrvatska gimnazija''' nastala je [[23. studenog]] [[1627.]] godine u [[Rijeka|Rijeci]] na Grivici kraj [[Katedrala sv. Vida u Rijeci|katedrale]] [[sveti Vid|sv. Vida]], kada [[isusovci]] započinju s gimnazijskim obrazovanjem koje traje neprekidno do današnjeg dana. Svečanu misu prigodom otvorenja vodio je senjsko - modruški [[biskup]] [[Ivan Agatić]] koji je tom prigodom održao govor na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]].


Redak 72: Redak 71:


== Nastava na hrvatskom jeziku ==
== Nastava na hrvatskom jeziku ==

Školske godine 1848/49. se uz veliko zalaganje [[Fran Kurelac|Frana Kurelca]] nastava počinje izvoditi na hrvatskom jeziku jeziku koji s prekidom, u periodu od 1941 - 1943., ostaje u uporabi do danas. Školske godine 1853/54. gimnazija prerasta u punu osmogodišnju školu te pod neposrednom upravom hrvatskih vlasti postaje nacionalno i kulturno žarište kao i najvažniji društveni čimbenik odgoja riječkih Hrvata.
Školske godine 1848/49. se uz veliko zalaganje [[Fran Kurelac|Frana Kurelca]] nastava počinje izvoditi na hrvatskom jeziku jeziku koji s prekidom, u periodu od 1941 - 1943., ostaje u uporabi do danas. Školske godine 1853/54. gimnazija prerasta u punu osmogodišnju školu te pod neposrednom upravom hrvatskih vlasti postaje nacionalno i kulturno žarište kao i najvažniji društveni čimbenik odgoja riječkih Hrvata.


Redak 78: Redak 76:


== Preseljenje na Sušak ==
== Preseljenje na Sušak ==

1896. godine gimnazija seli u novoizgrađenu palaču arhitekata Ludwiga i Hulssnera na Sušaku, gdje djeluje i danas. Gimnazija tada broji 354 učenika, 20 redovitih, namjenskih i pomoćnih učitelja na čelu s ravnateljem Franjom Kresnikom. Također je prenesena i cjelokupna pokretnom imovinom, od koje se brojni predmeti čuvaju i danas te vrlo obiman školski arhiv.
1896. godine gimnazija seli u novoizgrađenu palaču arhitekata Ludwiga i Hulssnera na Sušaku, gdje djeluje i danas. Gimnazija tada broji 354 učenika, 20 redovitih, namjenskih i pomoćnih učitelja na čelu s ravnateljem Franjom Kresnikom. Također je prenesena i cjelokupna pokretnom imovinom, od koje se brojni predmeti čuvaju i danas te vrlo obiman školski arhiv.
Gimnaziji su se u povijesti dogodile mnoge promjene, a posljednja velika promjena se je dogodila 1990. - ih, kada gimnazija mijenja ime u Prva sušačka hrvatska gimnazija te počinje provoditi suvremene gimnazijske programe opće, jezične i prirodoslovno - matematičeke gimnazije.
Gimnaziji su se u povijesti dogodile mnoge promjene, a posljednja velika promjena se je dogodila 1990. - ih, kada gimnazija mijenja ime u Prva sušačka hrvatska gimnazija te počinje provoditi suvremene gimnazijske programe opće, jezične i prirodoslovno - matematičeke gimnazije.


== Poznati učenici ==
== Poznati učenici ==

Gimnazija je tijekom svoje povijesti podučavala brojne učenike, od kojih su mnogi postali bitni u politici, medicini, umjetnosti... Među njima su i [[Joseph Lorenz von Liburnau]], [[Fran Kurelac]], [[Andrija Mohorovičić]], [[Ivan Dežman]], [[Eugen Kumičić]], [[Rikard Katalinić Jeretov]], [[antun Mažuranić|Antun]], [[Ivan Mažuranić|Ivan]] i [[Matija Mažuranić]], [[Matko Laginja]], dr. [[Viktor Ružić]], [[Drago Gervais]], [[Andrija Rački]], [[Janko Polić Kamov]], [[Ivan Zajc]], [[Antun Motika]], [[Vladimir Nazor]], [[Ivan Kobler]], [[Ljudevit Jonke]].
Gimnazija je tijekom svoje povijesti podučavala brojne učenike, od kojih su mnogi postali bitni u politici, medicini, umjetnosti... Među njima su i [[Joseph Lorenz von Liburnau]], [[Fran Kurelac]], [[Andrija Mohorovičić]], [[Ivan Dežman]], [[Eugen Kumičić]], [[Rikard Katalinić Jeretov]], [[antun Mažuranić|Antun]], [[Ivan Mažuranić|Ivan]] i [[Matija Mažuranić]], [[Matko Laginja]], dr. [[Viktor Ružić]], [[Drago Gervais]], [[Andrija Rački]], [[Janko Polić Kamov]], [[Ivan Zajc]], [[Antun Motika]], [[Vladimir Nazor]], [[Ivan Kobler]], [[Ljudevit Jonke]].


== Poznati profesori ==
== Poznati profesori ==
[[Janez Trdina]]

[[Janez Trdina]],


== Galerija slika ==
== Galerija slika ==
Redak 98: Redak 93:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==

* [http://sl.wikipedia.org/wiki/Janez_Trdina Janez Trdina]
* [http://sl.wikipedia.org/wiki/Janez_Trdina Janez Trdina]


{{Coord|45.3256823852108|N|14.4545692205429|E|region:HR-08_type:edu_scale:4000|display=title|format=dms}}
{{Coord|45.3256823852108|N|14.4545692205429|E|region:HR-08_type:edu_scale:4000|display=title|format=dms}}


[[Kategorija:Rijeka]]
[[Kategorija:Škole u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Isusovačko školstvo]]
[[Kategorija:Crkveno školstvo u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Crkveno školstvo u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Isusovačko školstvo]]
[[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Rijeci]]
[[Kategorija:Škole u Hrvatskoj]]

Inačica od 3. travnja 2018. u 22:07

Prva sušačka hrvatska gimnazija
Datum osnutka: 23. studenoga 1627.
Osnivači: Isusovački red
Lokacija: Rijeka
Funkcija: Isusovački kolegij
Period: Barok
Arhitektonski nacrt zgrade
Godina izgradnje: 1896.
Godina preseljenja: 1896.
Mjesto preseljenja: Sušak, Rijeka
Arhitekti zgrade: Ludwig i Hulssner
Stil gradnje: neorenesansni
Zgrada gimnazije danas
Sušačka gimnazija
Adresa: Gajeva 1
Funkcija: Srednja škola
Broj razreda: 20
Broj učenika: 593
Broj nastavnika: 48
Ravnatelj: Đudita Franko
Web stranice:
http://gimnazija-prva-susacka-ri.skole.hr/
http://pshg.net/

Prva sušačka hrvatska gimnazija nastala je 23. studenog 1627. godine u Rijeci na Grivici kraj katedrale sv. Vida, kada isusovci započinju s gimnazijskim obrazovanjem koje traje neprekidno do današnjeg dana. Svečanu misu prigodom otvorenja vodio je senjsko - modruški biskup Ivan Agatić koji je tom prigodom održao govor na hrvatskom jeziku.

Gimnazijsko obrazovanje trajalo je šest godina, a nastava se, kao i u ostatku Europe izvodila na latinskome jeziku, a za većinu koja nije znala latinski postojao je pripravni tečaj (curcus praeparatoricus). U prosjeku je za vrijeme rada isusovačke gimnazije u svim razredima bilo 150 do 200 đaka. Đaci svakog razreda imali su svoje nazive, počevši od najnižega: parvisti, principisti, gramatici, sintaksisti, poete, retori. Isusovci su učenike poticali na izvanškolski rad. Bila su organizirana natjecanja u znanju, javne rasprave ili dispute, a posebno su đaci sudjelovali u raznim gradskim manifestacijama i priredbama u povodu pojedinih blagdana. Iako je red isusovaca ukinut 1773. , gimnazija nastavlja s radom.

Nastava na hrvatskom jeziku

Školske godine 1848/49. se uz veliko zalaganje Frana Kurelca nastava počinje izvoditi na hrvatskom jeziku jeziku koji s prekidom, u periodu od 1941 - 1943., ostaje u uporabi do danas. Školske godine 1853/54. gimnazija prerasta u punu osmogodišnju školu te pod neposrednom upravom hrvatskih vlasti postaje nacionalno i kulturno žarište kao i najvažniji društveni čimbenik odgoja riječkih Hrvata.

Godine 1868. Hrvatsko-ugarskom nagodbom Rijeka je pripala Ugarskoj. U gimnaziji u uporabi ostaje hrvatski jezik, pa uslijed sveopće mađarizacije počinju pripreme za njegovo ukidanje. Pripreme su počele već 1881., kada je gimnazija preseljena u palaču Adamich – Giacovcich na riječkoj Fiumari. Iako su mađarske vlasti odlučile ukinuti školu, to je spriječio novi predstojnik Vlade za bogoštovlje i nastavu Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Izidor Kršnjavi koji je pronašao novi smještaj školi.

Preseljenje na Sušak

1896. godine gimnazija seli u novoizgrađenu palaču arhitekata Ludwiga i Hulssnera na Sušaku, gdje djeluje i danas. Gimnazija tada broji 354 učenika, 20 redovitih, namjenskih i pomoćnih učitelja na čelu s ravnateljem Franjom Kresnikom. Također je prenesena i cjelokupna pokretnom imovinom, od koje se brojni predmeti čuvaju i danas te vrlo obiman školski arhiv. Gimnaziji su se u povijesti dogodile mnoge promjene, a posljednja velika promjena se je dogodila 1990. - ih, kada gimnazija mijenja ime u Prva sušačka hrvatska gimnazija te počinje provoditi suvremene gimnazijske programe opće, jezične i prirodoslovno - matematičeke gimnazije.

Poznati učenici

Gimnazija je tijekom svoje povijesti podučavala brojne učenike, od kojih su mnogi postali bitni u politici, medicini, umjetnosti... Među njima su i Joseph Lorenz von Liburnau, Fran Kurelac, Andrija Mohorovičić, Ivan Dežman, Eugen Kumičić, Rikard Katalinić Jeretov, Antun, Ivan i Matija Mažuranić, Matko Laginja, dr. Viktor Ružić, Drago Gervais, Andrija Rački, Janko Polić Kamov, Ivan Zajc, Antun Motika, Vladimir Nazor, Ivan Kobler, Ljudevit Jonke.

Poznati profesori

Janez Trdina

Galerija slika

Vanjske poveznice