Špilja Samograd

Špilja Samograd

Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava) Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil.

Špilja Samograd

Ovaj članak sadrži pogrešno napisane wikipoveznice. Wikipoveznice treba popraviti u skladu s uputama.

O nazivu špilje govori sam toponim SAMOGRAD (sam-stvoren, sam sagrađen-samograd). Najveća je i najprivlačnija špilja na Grabovači, a nalazi se na istočnim padinama brda Grabovača. Duga je 240 m, visina kanala je od 4 m do 30 m, a širina kanala na nekim mjestima od 25-30 m. Odlikuje je bogatstvo i privlačnost kalcitnih tvorevina: stalaktita, stalagmita, sigastih stupova i dva sigasta mosta.

Ulaz se nalazi na 675 m nadmorske visine, leži u elipsastoj vrtači, u obliku je užeg kanala, a zatim se šiti u veliku dvoranu koja se opet sužava. Pristup je lagan i jednostavan, silazak u pećinu po betonskim stepenicama, a napredovanje kroz pećinu je lako po kamenim stepenicama i stazama.

Posjećivale su ga sve dobne skupine od djece do osoba starije životne dobi. Od 1989. godine ima rasvjetu putem dizelskog agregata.

Javna ustanova "Pećinski park Grabovača" planira postojeću rasvjetu spojiti na električnu struju kao izvor napajanja još u tekućoj godini, a pribavljanjem financijskih sredstava i zamjenu rasvjetnog sustava sa novim koji bi bio prilagođen ekološkim standardima na način da u najmanjoj mogućoj mjeri temperaturom boje svjetla rasvjetna tijela utječu na postojeću mikroklimu špilje.

Samograd se sastoji od svukupno četiri dvorane. Prirodoslovac Dragutin Hirc ih naziva:

Frasova dvorana u čast školskog nadzornika Karlovačke krajine –Frasa, koji je Samograd opisivao 1850.g.;

Perušića dvorana, u čast plemićkoj obitelji Perušić, prvim gospodarima Perušića;

Karlovića dvorana, u čast bana Ivana Karlovića koji je Liku i Krbavu branio od Turaka;

Kukuljevića dvorana, u čast Ivana Kukuljevića Sakcinskog, povijesničara koji je dao antopološki istraživati Samograd. Hirc spominje da je petu dvoranu ispunjavalo jezero bistre vode-danas ga nema.